Foto: Inicijativa mladih za ljudska prava
Poslije smrti Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca besprizorno dno senzacionalizma, banalizacije, radikalizacije, reciklaže straha i eksploatacije mržnje vinulo se u “sedmo nebo” brojnih aktera koji godinama ili decenijama parazitiraju na društvenim i političkim procesima.
Piše: Ljupko Mišeljić
Poslije smrti Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca besprizorno dno senzacionalizma, banalizacije, radikalizacije, reciklaže straha i eksploatacije mržnje vinulo se u “sedmo nebo” brojnih aktera koji godinama ili decenijama parazitiraju na društvenim i političkim procesima. Zaslijepljeni moći, uticajem, vidljivošću i profitom, politički lideri i mediji izuzetno su doprinijeli atmosferi straha, poticaju netrpeljivosti, plasmanu govora mržnje i huškanja na pojedince i...
Ilustracija
Varijante Poznanjskih govora nekažnjeno se izgovaraju i danas, kod nas, tokom predizborne kampanje – genocid je „odbrana ognjišta” i „nikakve sudske presude i zakoni ne mogu nam zabraniti da tako govorimo”.
Piše: Selvedin Avdić
Četvrtog oktobra 1943. godine, u gradskoj vijećnici u Poznanju, komandant SS-a Heinrich Himmler održao je trosatni govor u kojem je iznio detalje nacističkog plana za Evropu i još oštriji, „ali neophodan” odnos prema slavenskim narodima.
"Hoće li deset hiljada ruskih žena kolabirati od iscrpljenosti dok kopaju tenkovski rov ne zanima me, zanima me samo da li je taj rov na vrijeme iskopan za Njemačku... Mi Nijemci, koji smo...
Foto: Printscreen/Televizija Hram/YouTube
Nijednog se zločina iz ratova devedesetih ne treba stideti – to hoće da nam poruči naprednjačka elita, navijači Partizana i Zvezde, i patrijarh Porfirije.
Piše: Vladimir Veljković
Evo recimo, navijači su bili razvili transparent „Pravac Potočari“, kratko i jasno. A evo, i patrijarhu Porfiriju je osuđeni ratni zločinac general Ratko Mladić ostao u lepom sećanju. Jer se Mladić, naime, poslednjih godina pred smrt pričešćivao i ispovedao, te je tako zaslužio da ga patrijarh u besedi na sahrani nazove pravoslavnim hrišćaninom i „rabom Božijim“. Nije, međutim, jasno da li je Mladić ispovedao svoje zločine i da li se zbog toga...
Slaven Kovačević u predizbornom spotu - Screenshot/Slaven Kovačević
Najbrutalnija fronta u Federaciji BiH ponovno se otvorila oko pozicije hrvatskog člana Predsjedništva. Među Bošnjacima vodi se bespoštedan rat između SDA i vladajuće “Trojke”. U RS-u vlada stanje potpunog institucionalnog i političkog kaosa.
Piše: Eldin Hadžović
Službeni početak predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, formalno otvoren 4. rujna, označio je ulazak u završnu fazu procesa koji se mehanički naziva općim izborima. Dok vanjski promatrači u ovim procesima traže znakove stabilnosti ili preokreta, stvarna dinamika na terenu sugerira duboko ukopavanje u etničke i klijentelističke feude.
Ovaj put, izborni inženjering suočava se s novitetom – prvom masovnom...
Foto: Vladimir Srajber / Pexels
Ljetni dani potaknuli su jedno istraživanje o raznim formatima samopomoći, (javnim) prostorima te odmoru kao praksi za nošenje s klimatskim promjenama.
Piše: Sara Gurdulić
Suhe usne šupljine, između potrebe za gutljajem vode i krajem migrene, ljeto sam provela scrollajući kroz različite recepte i formate samopomoći iz rubrike “nošenje s klimatskim promjenama” na svom Instagram feedu. Video i tekstualni formati koje mi algoritam nudi upozoravaju me na katastrofičnu ekološku budućnost, a dok u glavi brojim preostale kapi (pitke) vode, čini mi se da većina sadržaja očekuje od mene da riješim klimatsku krizu na svojoj i globalnoj koži. U...
Društvene mreže postale su naša nova stvarnost. Nešto kao najnoviji svjetski poredak. Tamo se preselio sav, ili gotovo sav, društveni, politički, a u dobroj mjeri i kulturni život. Tamo se rađaju ljubavi i (ne)prijateljstva, kuju novi i raskivaju stari savezi. Tamo neki uspijevaju da sakriju svoju pravu prirodu, a neki drugi razotkriju se u kompletnom jadu sopstvene egzistencije.
Piše: Ozren Kebo
Pošto smo duboko u trećoj deceniji postojanja i dominacije društvenih mreža, možda je došlo vrijeme da klasificiramo i u najkraćim crtama natuknemo kako djeluju pripadnici pojedinih obrazaca ponašanja.
1. Masovno hejtanje i brutalno satiranje neistomišljenika:
Svako malo neki nesretnik izjavi nešto što...
Foto: Unsplash
Da bi se knjiga skenirala za potrebe veštačke inteligencije, ona mora da se raskoriči, uništi. Reklo bi se da knjige jednostavno prelaze iz jednog oblika postojanja u drugi. Ali ko će im imati pristup?
Piše: Dejan Ilić
Vest kaže: veštačka inteligencija u pogubnom pohodu na polovne knjige. Dobro, ne kaže baš tako. Evo šta kaže: kompanije kupuju u antikvarnicama veliki broj polovnih i retkih knjiga da bi razvile nijansiranije jezičke modele veštačke inteligencije. Ako sam dobro zapamtio i razumeo – jezički obrasci dostupni u tekstovima na internetu nisu dovoljno dobri primeri za prikladnu upotrebu jezika: kratki su i jednostavni, sa...
Foto: Capital
Šta Banja Luka ima zajedničko sa Ženevom i Njujorkom? Na prvi pogled – ne baš mnogo. Ali postoji jedna važna stvar. Sve tri grada krasi djelo jednog od najvećih kipara 20. vijeka s ovih prostora, Antuna Augustinčića. Njegov "Rudar" stoji u Ženevi, pred Međunarodnom organizacijom rada, njegov "Mir" u Njujorku, pred Ujedinjenim nacijama, a njegov spomenik palim Krajišnicima stoji na Šehitlucima, iznad Banjaluke.
Piše: Srđan Blagovčanin
Hvala na pitanju, spomenici u Ženevi i Njujorku su u odličnom stanju. Banjalučki je, međutim, u stanju koje najbolje opisuje odnos ovog grada prema vlastitoj kulturnoj baštini. Banja Luka, doduše, ima nešto što Ženeva i...
Foto: N1
Srbija raspolaže ljudskim, ekonomskim i administrativnim resursima koji bi mogli da podrže bolji demokratski razvoj, ali ih vlast personalizovana u harizmi Aleksandra Vučića pretvara u sredstva svog očuvanja. Međutim, međunarodno uporedivi pokazatelji ukazuju da aktuelni model vladanja Aleksandra Vučića proizvodi institucionalno kvarenje, korupciju i nepoverenje građana.
Piše: Zoran Gavrilović
Na to ukazuju i domaća istraživanja javnog mnenja po kojima je korupcija glavni problem, odnosno potreba za unapređenjem vladina prava, povećanja društvene solidarnosti i smanjenja društvenih nejednakosti.
Analiza je zasnovana na podacima iz baze The Quality of Government Standard Dataset, version Jan26 (https://www.gu.se/en/quality-government/qog-data/data-downloads/standard-dataset)
Baza predstavlja uporedni presek podataka prvenstveno oko 2022. godine, uz...
Foto: Wouter/ Unsplash
Ovim člankom želim skrenuti pozornost na zanimljiv tekst dr. Khadije Alhumaid pod naslovom Četiri načina na koje je tehnologija negativno promijenila obrazovanje. U njemu autorica opisuje u kojoj se mjeri tehnologija postupno integrirala u naše obrazovne procese i metodologiju.
Tehnologija nije nešto novo i specifično za našu industrijsku civilizaciju. Otkad je čovjek počeo hodati zemljom, prisutna je kao alat za “ovladavanje prirodom i suprotstavljanje njezinim nepobjedivim silama”. Međutim, tijekom ovog stoljeća njezina se upotreba toliko povećala da više nije samo usputni dodatak, već je neophodna za naš način života. Na primjer, tristo sati videozapisa prenese se na YouTube...
