Foto: Pexels
Prenosimo vam u cjelosti tekst koji nam je poslao gospodin Radovan Jazić.
Dugogodišnja politička dominacija Milorada Dodika na sceni Bosne i Hercegovine i Republike Srpske odavno je prerasla okvire uobičajene političke borbe i postala školski primjer kako se javni prostor koristi za manipulaciju masama. Dok se sa zvaničnih govornica redovno plasiraju zapaljivi govori, patriotske parole i vještačko podizanje nacionalnih tenzija, u pozadini se odvija potpuno drugačija realnost. Za naivni dio biračkog tijela te riječi su istina, dok su za političku elitu one tek paravan iza kojeg se skriva sistematsko pražnjenje javnih fondova.
Piše: Radovan Jazić
Najveća zagonetka bosanskohercegovačke svakodnevice jeste kako...
Ova studija slučaja odnosi se na upravni spor vođen pred Okružnim sudom u Banjoj Luci povodom rješenja gradonačelnika Grada Banja Luka broj 14-017-2300/2025 od 21.10.2025. godine. Tim rješenjem odbijena je žalba zajednica etažnih vlasnika na prvostepeno odobrenje za privremeno zauzimanje javne površine radi postavljanja ljetne bašte ugostiteljskog objekta ATA-1 u Aleji Svetog Save 2A.
Za čitaoca koji nije pratio predmet, najkraće: dvije zajednice etažnih vlasnika osporavale su dozvolu za baštu jer su tvrdile da Grad nije provjerio stvarno stanje na terenu, nije odgovorio na njihove ključne navode i oslonio se na dokumentaciju investitora kao da je sama po sebi dovoljna....
Na Trgu Krajine u Banjoj Luci nedavno je postavljen brojač zaduženja Republike Srpske.
Prema medijskim izvještajima, brojač je predstavljen kao upozorenje građanima da se javni dug povećava iz sekunde u sekundu, uz poruku da će novo zaduženje dodatno opteretiti građane.
Na prvi pogled, poruka je jednostavna i snažna: dug raste, građani plaćaju, vlast troši.
Upravo zato je ovaj slučaj dobar primjer za građansku forenziku.
Brojač zaduženja može biti koristan alarm. On složenu budžetsku temu pretvara u sliku koju svako može razumjeti. Umjesto tabela, izvještaja i skupštinskih materijala, građani vide cifru koja raste.
Ali alarm nije isto što i objašnjenje. Broj koji raste na ekranu...
U novoj studiji slučaja, objavljenoj na platformi građanske forenzike, analizira se kako neplanska gradnja i pohlepa investitora pretvaraju rezidentni prostor u produžetak ugostiteljskih objekata.
Problem cjelodnevnog emitovanja muzike iz ugostiteljskih objekata u Banjoj Luci ne može se svesti samo na pitanje buke.
Buka je posljedica.
Dublji problem je urbanistički model u kojem su se pod pritiskom investitorske logike pomiješale funkcije koje bi morale imati jasna pravila međusobnog odnosa: stanovanje, ugostiteljstvo, poslovni prostori, javne površine, parkovi, pješačke zone i prostori za odmor građana.
Kada se u rezidentni prostor agresivno ubace komercijalni sadržaji, bez jasnih ograničenja i zaštite stanovanja, grad prestaje da bude prostor života...
Foto: Građanska forenzika
Sistem donosi odluke na osnovu pretpostavke koju institucionalno odbija da provjeri.
U novoj studiji slučaja objavljenoj na platformi građanske forenzike analizira se izjava gradonačelnika Draško Stanivuković iz akta broj 14-017-2300/2025 od 21.10.2025. godine: „Zadatak prvostepenog organa i Komisije nije da cijeni istinitost priloženih dokumenata i njihove sadržine...”
Ova formulacija otvara ključno pitanje zakonitosti upravnog postupanja: kako institucije donose odluke ako ne provjeravaju istinitost dokumentacije na kojoj te odluke zasnivaju?
Analiza ukazuje na širi problem administrativnog formalizma, u kojem se postupak svodi na provjeru forme, dok se sadržaj i materijalna istina potiskuju u drugi plan. Takav pristup može dovesti do donošenja...
Foto: J. Ivanić, CZZS
Na platformi građanskaforenzika.org objavljena je detaljna analiza projekta „Banjalučka riva“, koja se bavi pitanjem odgovornosti za nedavnu sječu stabala na obali Vrbasa.
Analiza pokazuje da u javno dostupnim podacima ne postoji jasno identifikovan autor projekta, niti transparentan trag odluka koje su dovele do uklanjanja zelenila. Poseban fokus stavljen je na razliku između zvaničnih izjava institucija i onoga što iz tih izjava izostaje.
U okviru objave dostupan je i kompletan set zahtjeva za pristup informacijama (FOI), koji omogućava građanima i novinarima da samostalno provjere ključne elemente projekta i odgovornosti.
Kompletna analiza dostupna je na OVOM LINKU.
Podsjećamo, "Građanska forenzika" je nova...
Savremena administracija proizvodi ogromne količine dokumenata koji su formalno javni, ali suštinski nerazumljivi većini građana. Upravo na tom raskoraku nastaje prostor za greške, zloupotrebe i netransparentno donošenje odluka.
Odgovor na ovaj problem donosi nova platforma „Građanska forenzika“, koja uvodi inovativan pristup analizi javne uprave kroz kombinaciju prava i vještačke inteligencije.
-Radi se o edukativnoj inicijativi čiji je cilj da građanima, novinarima i istraživačima omogući konkretne alate i metodologije za razumijevanje i analizu kompleksnih administrativnih akata, od regulacionih planova do javnih nabavki, navode iz ove inicijative.
Fokus na praktičnoj primjeni
Platforma nudi konkretne, odmah primjenjive alate:
AI analiza regulacionih planova
Dostupni su gotovi promptovi (instrukcije)...
Foto: Freepik
Bioetanol nije bez razloga proglašen gorivom budućnosti. Brojne naučne studije potvrđuju njegove prednosti u odnosu na slične energetske izvore i njegovu ekološku dimenziju.
Autor: Impuls
Energija i ekologija – dvije riječi od kojih zavisi kakav će biti život čovjeka u budućnosti i da li će ga uopšte biti. U času najvećeg prosperiteta i tehnološkog napretka u svojoj istoriji, čovječanstvo je prinuđeno da vodi bitku za vlastiti opstanak, tragajući za odgovorom na pitanja: koju energiju sutra koristiti i kako sačuvati životnu sredinu. Ta bitka se vodi na mnogim frontovima, ali nipošto ne treba potcjenjivati značaj individualne borbe za bolju budućnost. A pojedinac...
Insistirati na povećanju minimalne plate na 1050 km ili u procentima izraženo za oko 50% može samo onaj ko ne razumije stanje u privredi Republike Srpske ili skuplja političke poene preko tuđih leđa. Toliki nagli skok ne bi mogle da podnesu ni mnogo jače ekonomije.
