Foto: Annie Spratt/Unsplash
Milioni mladih ljudi zamjenjuju ekrane dvogledima. Ako se želite pridružiti rastućem trendu posmatranja ptica, postoji nekoliko smjernica za amatere.
Posmatranje ptica je uživanje u trenutku. Hobi posmatranja i slušanja ptica, upoznavanja drugih u grupama i dijeljenja iskustava na društvenim mrežama popularniji je nego ikad među mladima.
Istraživanje koje je naručilo Kraljevsko društvo za zaštitu ptica u Velikoj Britaniji kaže da u Britaniji sada ima oko 750.000 posmatrača ptica generacije Z, što je povećanje od više od hiljadu posto od 2018. godine.
U međuvremenu, aplikacija za posmatranje ptica Merlin, dizajnirana da pomogne u identifikaciji ptičjih zvukova, ima više od 10 miliona...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Mislite li da vam dvorište može postati pretrpano ljeti - s komarcima, muhama, moljcima, osama, pčelama, cvrčcima i još mnogo toga što se roji, zuji i cvrče posvuda? To nije ništa u poređenju s velikim globalnim dvorištem koje je Zemlja. Prema Smithsonian Institutionu, u svijetu u svakom trenutku živi oko 10 kvintilijuna - ili 10 s 18 nula - insekata, što predstavlja najveću biomasu svih kopnenih životinja.
Ta ogromna grupa ujedno je i raznolika skupina. Opšteprihvaćena brojka za broj vrsta insekata na planeti je oko šest miliona. Ili je barem to bio broj. Međutim, prema novoj studiji u...
Foto: Francesco Ungaro/Unsplash
Kolonija dabrova, koja je prije tri godine vraćena u prirodno stanište u zapadnom Londonu, pomogla je da se spriječe poplave na željezničkoj stanici Grinford tako što su usporile protok vode izgradnjom brane.
Životinje su svojom branom usporile protok vode i smanjile opterećenje odvodnog sistema, saopštili su danas učesnici projekta njihove reintrodukcije, prenosi 021.
Kako navode učesnici projekta, od dolaska dabrova stanica Grinford više ne plavi poslije obilnih padavina, prenio je BBC.
U okviru projekta istaknuto je i da kolonija uspješno napreduje, kao i da su ove godine rođena najmanje dva mladunca.
Veterinar i stručnjak za zaštitu prirode Šon Mekormak rekao je...
Sergej Barbarez, foto: screenshot
Selektor reprezentacije BiH Sergej Barbarez za Bildt je otkrio plan za utakmicu protiv SAD
Kako nastaviti izazivati senzaciju na Svjetskom prvenstu analizirao je ugledni njemački Bild u kratkom razgovoru sa selektorom Zmajeva Sergejom Barbarezom.
– Rekao sam dečkima: Našoj zemlji trebaju novi idoli. Jer bosanski nogomet godinama nije doživio mnogo dobrih trenutaka. To je već postignuto kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Sada želimo nastaviti – kaže Barbarez.
Bild podsjeća da BiH na Mundijalu nastupa drugi put – 2014. “Zmajevi” su ispali u grupnoj fazi. Sada žele ići dalje.
– Gladni smo nogometa, to uvijek govorim dečkima – napominje Barbarez.
Njemački list...
Foto: Danijela Plavšić
Ova ljekovita biljka se od davnina koristi, ali smo je u posljednje vrijeme zapostavili na uštrb nekog drugog bilja koje nije karakteristično za naše podneblje.
Kamilica pripada porodici Asteraceae, Matricaria chamomilla, i rasprostranjena je širom Evrope, Azije, Australije i Sjeverne Amerike. Voli osunčana, zapuštena mjesta i livade, a često se nalazi uz puteve, kao samonikla, i na rubovima šuma te, kao korov na njivama, ali se i uzgaja.
To je jednogodišnja, zeljasta biljka razgranate stabljike čija se visina kreće od 20 do 50 cm. Ima dvostruko perasto rascijepljene listove sa igličastim listićima i bijele cvjetove, a unutrašnji cjevasti cvjetići...
Foto: Matt Jones/Unsplash
Nova studija koju su sproveli Complexity Science Hub i ETH Zurich sugeriše da će do kraja vijeka u svijetu živjeti 450 miliona ljudi manje u velikim gradovima nego što pokazuju trenutni trendovi. Razlog: rast velikih gradova usporava se kako se zemlje urbanizuju.
Svijet se brzo urbanizuje. Godine 1975, oko 11% svjetske populacije živjelo je u gradovima sa više od milion stanovnika. „Danas procjenjujemo da je taj udio oko 24%“, kaže Andrea Muso, saradnica u Centru za nauku o kompleksnosti (CSH) i doktorant na ETH Zurich.
Projekcije sugerišu da će se tokom narednih 25 godina milijarda ljudi preseliti u gradove...
Foto: Pexels
U ovom članku, posvetićemo pažnju razlikovanju regulacije emocionalnog ponašanja i regulacije misaonog sadržaja u vezi sa emocijom.
Ozbiljna istraživanja su pokazala da inhibicija spoljašnje ekspresije pozitivnih emocija smanjuje njihov subjektivni doživljaj, ali ga ne smanjuje kod negativnih emocija (Pervin & John, 1999). Narodski rečeno, ako se radujete ali vam je neprijatno da to pokazujete pred drugima, vaš doživljaj radosti će se umanjiti. Začkoljica je u tome što se to neće desiti u slučaju neke negativne emocije. Ona se, ukoliko je suzbijate ili prikrivate ne smanjuje, moguće je čak i da se vaš unutrašnji doživljaj te emocije uveća i produbi.
Možemo...
Foto: Daniel Hering/ Unsplash
Psi sa malo krzna ili svijetlom kožom mogu da izgore na suncu, bez obzira što krzno štiti kožu od UV zračenja, upozorava veterinar Maja Firle.
Kineski ćubasti psi, dalmatinci, francuski buldozi i galgosi su jedne od najugroženijih rasa, kao i životinje koje su izgubile krzno zbog bolesti ili su obrijane nakon operacije, prenosi Bild.
Psi sa svijetlom kožom, svijetlim krznom ili albino takođe mogu da izgore brže od životinja sa tamnim, gustim krznom.
Posljedice opekotina su slične kao i kod ljudi, sa pojavom crvenila kože, bola i svraba, dok u težim slučajevima dolazi do stvaranja plikova ili upale.
Solarni dermatitis,...
Foto: Unsplash
U eri tehnološkog ubrzanja i naučnog rasta, ponavljajuće pitanje odjekuje kroz platforme društvenih medija, pa čak i kroz univerzitetska odjeljenja: Kakva je „svrha“ humanističkih nauka?
Piše: Grace Greaves
Odgovor je zapanjujuće jednostavan, a opet nevjerovatno dubok. Dok nauka pruža alate za izgradnju budućnosti kroz tehnologiju, humanističke nauke pružaju mudrost kako bi se osiguralo da je stvorena budućnost vrijedna života. U svijetu „kako“, humanističke nauke pružaju uvijek neophodno „zašto“.
Izazovi sa kojima se suočavamo u modernom dobu ne mogu se riješiti samo algoritmima. Da bismo razumjeli minska polja najhitnijih svjetskih problema, potrebno nam je više od podataka - potrebna nam je perspektiva.
Snalaženje...
Foto: Emilio Garcia/ Unsplash
Globalna vrijednost oglasnog prostora tokom pauza za hidrataciju procjenjuje se na oko 2,4 milijarde dolara.
Uvođenjem pauza za hidrataciju u 23. i 67. minutu svake utakmice Svjetskog prvenstva 2026, FIFA je, osim što je mislila na igrače, otvorila i novi izvor prihoda – onaj iz kojeg se slivaju milijarde za televizije, oglašivače i, indirektno, samu krovnu fudbalsku organizaciju.
Zvanično objašnjenje je zaštita igrača od vrućine, dehidracije i toplotnog stresa. Međutim, ova zdravstvena mjera praktično je stvorila novi oglasni prostor usred same utakmice.
U američkom sportu to nije novost. NFL, NBA i bejzbol odavno funkcionišu po ritmu igre koji prirodno...
