Foto: Marina Zvada/Pexels
Kada je novozelandski farmer John Warren 1931. bankrotirao i napustio subantarktičko ostrvo Campbell, iza sebe je ostavio više od 4.000 ovaca. Životinje su bez ljudi preživjele šest decenija, a naučnici su zabilježili da su im se promijenili runo i razmnožavanje.
Priča o ovcama s ostrva Campbell, koja se ovih dana ponovo dijeli na internetu, nije nova, ali je dobro dokumentovana. Najviše podataka o njima dao je novozelandski naučnik M. R. Rudge u radu objavljenom 1986. u časopisu New Zealand Journal of Ecology.
Farma na kraju svijeta
Ostrvo Campbell nalazi se oko 700 kilometara južno od novozelandskog Južnog ostrva i ima...
Foto: Erik Karitis/ Unsplash
Britanska glumica i komičarka Miranda Hart nedavno je javno progovorila o svojoj dijagnozi i uticaju koji je lajmska bolest imala na njezin život. Lajmska bolest ponovno je potaknula brojna pitanja o tome kako se prenosi, koliko je opasna i zašto se čini da od nje obolijeva velik broj poznatih osoba.
Lajmska bolest bakterijska je infekcija koju na ljude prenose zaraženi krpelji, a rano prepoznavanje simptoma ključno je za uspješno liječenje.
Najpoznatiji znak bolesti je crvenilo na koži koje se može pojaviti nekoliko dana ili nedjelja nakon ugriza, a među ostalim simptomima su glavobolja, povišena temperatura, bolovi u mišićima...
Foto: Wikipedia/public domain
Najnovije istraživanje pokazuje da je nizozemski umjetnik na svoje remek djelo vjerovatno preslikao stvarni raspored nebeskih tijela. Forenzička astronomija daje potpuno novi pogled na jednu od najpoznatijih slika na svijetu
Dugo se vjerovalo da je Vincent van Gogh svoju slavnu sliku "Zvjezdana noć" stvorio na temelju sjećanja i prijašnjih crteža pejzaža koje je gledao kroz prozor svoje bolničke sobe u Francuskoj. Naučnici iz Južne Koreje sada tvrde da je to umjetničko djelo iz 1889. godine vjerovatno utemeljeno na stvarnom promatranju noćnog neba, a ne samo na bogatoj slikarevoj fantaziji, piše Večernji list.
Uzbudljivo predzorno nebo sa sjajnim zvijezdama, svijetlim...
Foto: Sam Lion/ Pexels
Vlasnici koji provode više vremena u blizini svojih mačaka imaju bolje raspoloženje i više energije, a nivo oksitocina, hormona povezanog s privrženošću, kod mačaka i njihovih vlasnika kreće se u istom smjeru.
To je pokazalo istraživanje naučnika s japanskih univerziteta u Kyotu i Azabuu, objavljeno ovog mjeseca u časopisu iScience, prenosi Klix.
Senzori na ogrlicama
Istraživači su mjesec dana pratili 19 vlasnika i njihovih 29 mačaka. Mačkama su na ogrlice stavili male Bluetooth uređaje koji su bilježili koliko su udaljene od vlasnika, a vlasnici su redovno popunjavali upitnike o raspoloženju.
U uzorcima urina mjereni su oksitocin, hormon povezan sa stvaranjem...
Foto: Gabin Vallet/ Unsplash
Gotovo četiri od deset ispitanika u Evropskoj uniji nikada ne vježbaju niti se bave sportom. Ipak, taj je udio manji nego prije četiri godine, a sve više Evropljana hoda ili vozi bicikl do posla, škole i trgovine. Novo istraživanje Evropske komisije pokazuje da je nedostatak vremena najčešće navedena prepreka češćoj tjelesnoj aktivnosti.
Prema Eurobarometru o sportu i tjelesnoj aktivnosti, objavljenom 22. septembra 2026., udio ispitanika koji nikada ne vježbaju niti se bave sportom smanjen je s 45 posto u 2022. na 39 posto u 2026. godini.
Istraživanje je provedeno u aprilu 2026. na 26.421 ispitaniku u svih 27...
Foto: Printscreen
Podmorje kod Bala u Istri postalo je središte svjetske naučne javnosti nakon što je na ovoj lokaciji otkriveno prvo podvodno nalazište kostiju dinosaura na svijetu.
Međunarodni tim paleontologa i naučnika trenutno provodi zahtjevno izvlačenje fosila koji su na dnu Jadrana proveli nevjerovatnih 130 miliona godina, a prve analize pokazuju da je riječ o potpuno novoj, dosad nepoznatoj vrsti dinosaura.
Ovo otkriće donosi i fascinantan pogled u prošlost: u doba kada je ovaj praistorijski div koračao tlom, kopno današnje Istre geografski se nalazilo na sasvim drugoj poziciji – u blizini sjeverne Afrike, javlja HRT.
Nalazište u paleontološkom rezervatu Datule - Barbariga, gdje...
Foto: Julie Ricard/ Unsplash
Djeca i tinejdžeri danas veliki dio slobodnog vremena provode uz telefone, računare i druge digitalne uređaje.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje koliko takve navike utiču na njihovo mentalno zdravlje. Novo istraživanje švedskog Instituta Karolinska pokazuje da je odgovor složeniji nego što se na prvi pogled čini, pišu Vijesti.
Studija objavljena u naučnom časopisu Nature Human Behaviour ukazuje na to da povezanost između intenzivnog korištenja ekrana i simptoma depresije i anksioznosti možda nije uvijek direktna. Značajnu ulogu mogu imati i nasljedne osobine, porodični odnosi te okruženje u kojem djeca odrastaju.
Istraživači, međutim, ne tvrde da vrijeme provedeno pred...
Foto: Dmitriy Zarivniy/ Unsplash
Uđete u šoping mol po jednu košulju. Sat i po kasnije izlazite sa kesom iz prodavnice, kafom u ruci, računom iz restorana i možda kartama za bioskop.
Slučajnost? Ne baš.
Moderni šoping centar nije samo zgrada u kojoj je veliki broj prodavnica stavljen pod isti krov. Iza njega postoji pažljivo projektovan poslovni model u kojem se praktično sve – od rasporeda eskalatora i položaja restorana do izbora zakupaca – vrti oko jedne dragocjene stvari: vašeg vremena.
Što više razloga imate da dođete, što duže ostanete i što češće se vraćate, veća je vrijednost centra.
Zato je možda najtačnije reći da...
Foto: Brenda Mardinly/Unsplash
Međunarodni tim naučnika, koji su predvodili čileanski biolozi, identifikovao je novu vrstu "gentu pingvina" na Kegelenskim ostrvima prvi put poslije više od 100 godina.
To se navodi u studiji koja je objavljena u časopisu "Communications biology".
Tim koji predvode čileanski biolozi pružio je genetske dokaze da gentu pingvini nisu jedna velika vrsta pingvina sa nekoliko podvrsta, već da postoje četiri različite vrste gentu pingvina, prenosi Špigel.
Jedna od ovih vrsta je ranije bila nepoznata jer je, osim manjih razlika u veličini i vokalizaciji, izgledao kao bilo koji drugi gentu pingvin - sa bijelim stomakom i crnim leđima, ali su oni...
Rekonstrukcija srednjovjekovne sahrane pokojnika sa mačem (crtež: Veronika Paschenko)
Skoro 1.000 godina stari grob u Finskoj decenijama je bio velika arheološka zagonetka. U njemu su zajedno pronađeni nakit koji se vezuje za žene i mač koji se tradicionalno smatra muškim simbolom, a nova analiza sada otkriva da je priča još neobičnija nego što se mislilo.
Kada je 1968. godine tokom radova na vodovodu u Finskoj pronađen mač sa bronzanom drškom, arheolozi su otkrili i gotovo 1.000 godina star grob. Zbog nakita koji se tradicionalno povezivao sa ženskom odjećom i mačeva koji su smatrani muškim simbolom, grob iz Suontake decenijama je bio...
