Foto: Impuls
Solarna energija je postala najveći pojedinačni izvor električne energije u Evropskoj uniji u junu, proizvodeći rekordnih 25% energije bloka, prema analizi koju je u utorak objavio energetski tink-tenk Ember.
Solarna energija je činila veći udio od nuklearne energije, koja je proizvela 21% električne energije u EU, zatim prirodni gas sa 15%, vjetar sa 14%, hidroenergija sa 12% i ugalj sa 8%, navodi se u analizi centra Ember.
To je tek treći put da je solarna energija bila vodeći izvor električne energije u EU, nakon juna 2025. i maja 2026. godine. Rekord odražava brzi rast u posljednjih pet godina, pri čemu...
Pustinjska kišna žaba; Foto: Wikipedia
Rudarstvo u dubokom moru ugrožava više od polovine mekušaca koji zavise od hidrotermalnih izvora, otkrilo je najnovije ažuriranje Crvene liste ugroženih vrsta IUCN-a, koje je objavljeno u srijedu, 9. jula.
U Australiji, prugasti mravojed je poboljšao status zahvaljujući decenijama akcija zaštite, iako njen opstanak zavisi od kontinuiranih napora, dok su u Namibiji i Južnoj Africi rudarstvo dijamanata i predloženi industrijski razvoj gurnuli pustinjsku kišnu žabu – vrstu popularnu na društvenim mrežama – ka izumiranju.
Crvena lista IUCN-a sada obuhvata 175.909 vrsta, od kojih je 49.505 ugroženo izumiranjem.
„Život na Zemlji se prilagodio da preživi u najneprijateljskijim i najneobičnijim...
Foto: Pexels
Zahvaljujući drveću, efekat toplotnog ostrva može se i duplo smanjiti, međutim, dalje klimatske promjene ograničiće ulogu zelenila u rashlađivanju gradskih centara.
Asfalt, cigla, beton… Ogromne količine ovih građevinskih materijala u savremenim gradovima idealni su upijači toplote. A kako ta toplota ne ostaje zarobljena u njima, nego se oslobađa, nastaje tzv. efekat urbanog toplotnog ostrva.
Riječ je o pojavi da su gradovi i do nekoliko stepeni topliji od svog znatno manje urbanizovanog, prirodnog ili ruralnog okruženja.
Kroz sadnju drveća moguće je ublažiti ovo zagrijavanje.
Studija, koja je obuhvatila 8.919 gradova i čak 3,6 milijardi ljudi širom svijeta, tražila je odgovor na ključno pitanje:...
Foto: UNCCD
Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.
Riječ je o Velikom zelenom zidu (Great Green Wall), inicijativi koja se proteže od Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na obali Crvenog mora, kroz pojas Sahela dug oko 8.000 kilometara.
Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi, prenose Nezavisne novine.
Borba protiv širenja Sahare
Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na...
Foto: CZZS
Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.
Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.
Razlog tužbe: Nepostojanje legitimne javne politike
Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“. Razlozi...
Foto: Tarik Alimanović/Wikipedia
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder i rezidentni predstavnik Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini Renaud Meyer potpisali su u Sarajevu sporazum kojim su osigurana sredstva za izradu stručnih obrazloženja i pripremu dokumentacije za proglašenje tri nova zaštićena područja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 560.000 KM, od čega će UNDP osigurati 300.000 KM, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma 260.000 KM.
Sporazumom je predviđena izrada stručnih obrazloženja, prostornih baza podataka, prijedloga modela upravljanja i akata o proglašenju zaštićenih područja Ravna Vala na planini Bjelašnici, Čemerska planina – kanjon Misoče i klisura...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Udruženje Aarhus centar u BiH uputilo je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zahtjev za razmatranje detaljne analize važećeg Zakona o zaštiti prirode FBiH, uz konkretne prijedloge za unapređenje zakona. Kako navode iz ove organizacije potreban je zakon koji će osigurati stvarnu zaštitu prirodnih vrijednosti, usklađenost s međunarodnim standardima i transparentnije donošenje odluka.
Piše: Jelena Jevđenić
Važeći Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine donesen je 2013. godine. Prošle godine donesene su izmjene i dopune zakona s ciljem da se pojednostavi procedura za proglašenje zaštićenih područja i ubrza ispunjavanje evropskih normi za zaštitu biodiverziteta.
Međutim, ekološke organizacije smatraju da zakon...
TE "Gacko"; Foto: Impuls
Novi izvještaj organizacija CEE Bankwatch Network za 2026. godinu, “Comply or Close“ (Prilagodi se ili zatvori), pokazuje da je Bosna i Hercegovina drugu godinu za redom bila najveći regionalni emiter sumpor-dioksida (SO₂) iz termoelektrana na ugalj. Iz termoelektrana u BiH su zabilježena ekstremna prekoračenja emisija, pri čemu je TE Ugljevik najveći zagađivač u regiji.
Piše: Jelena Jevđenić
Termoelektrane u BiH ispustile su alarmantnih 196 940 tona SO₂, čime smo postale ubjedljivo najgore u regiji. TE Ugljevik i Gacko obaraju crne rekorde, blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5 rade potpuno ilegalno.
U 2025. godini ukupne emisije SO₂ iz postrojenja obuhvaćenih...
Foto: Jesse De Meulenaere/Unsplash
Evropa može značajno povećati korištenje energije vjetra na moru bez istiskivanja drugih korisnika mora, poručuju iz organizacije "Svjetski fond za prirodu" (World Wildlife Fund- WWF).
Analiza organizacije pokazuje da je prostor potreban EU-u za ispunjavanje ciljeva u pogledu energije vjetra na moru minimalan, zauzimajući samo 0,19% mora EU-a do 2030., a povećavajući se na samo 0,58% do 2040. To ostavlja veliku većinu mora dostupnom za očuvanje mora, ribarstvo i druge namjene.
EU se suočava s rastućim pritiskom da brzo proširi vjetroelektrane na moru kako bi ispunila klimatske ciljeve i smanjila ovisnost o uvozu nestabilnih fosilnih goriva. Međutim, napredak...
Foto: Unsplash
Rode dobijaju na težini zbog ishrane koja je doslovno smeće, prema istraživanju koje sugeriše da se ptice koje su ranije nestajale suočavaju sa potencijalnim zdravstvenim rizicima kao rezultat sve češćeg jedenja otpada sa deponija.
Deponije nude ono što izgleda kao brzi i praktični obroci za populacije bijelih roda u Evropi. Ali novo istraživanje sugeriše da one možda dobijaju kratkoročni energetski podsticaj po cijenu skrivenih dugoročnih zdravstvenih efekata.
To ukazuje na komplikovan kompromis: hrana sa deponija može pomoći nekada ugroženim vrstama da rastu i štede energiju, pomažući u povećanju njihove populacije, ali može i da mijenja njihova tijela na načine koji...
