Foto: Unsplash
Rat protiv Irana izazvao je pozive da se udvostruči nuklearna energija. Ali da li je ona zaista „čista“, može li evropska energetska mreža da se nosi sa tim i hoće li preživjeti udar klimatskih promjena?
Svijet je stao u mjestu 11. marta 2011. godine, kada je veliki zemljotres izazvao cunami od 15 metara koji je ostavio nezaboravan ožiljak na istočnoj obali Japana.
Niz snažnih talasa prošao je kroz domove, preduzeća i puteve – ostavljajući više od 450.000 ljudi bez krova nad glavom i usmrtivši 15.500. Uz haos, cunami je izazvao topljenje tri nuklearna reaktora u nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči, izbacujući...
Foto: Ratko Pilipović
Naglo rastuća potražnja za betonom dovela je do toga da se pijesak i šljunak iz riječnih korita vade brže nego što priroda može da ih nadoknadi.
Studija objavljena u časopisu "Reviews of Geophysics" pokazuje da se potražnja za pijeskom i šljunkom više nego udvostručila u posljednje dvije decenije, a prekomjerna eksploatacija dovodi do slabljenja riječnih obala, pada nivoa podzemnih voda, prodora slane vode u priobalna područja i pogoršanja kvaliteta vode.
Tokom 2024. godine, za izgradnju gradova i infrastrukturne projekte širom svijeta upotrebljeno je 28 milijardi tona peska i šljunka za proizvodnju betona. Istraživači su analizirali podatke o eksploataciji pijeska...
Foto: Impuls
Energija okeanskih talasa dugo se nalazi u sijenci solarnih elektrana i vjetroparkova, ali bi novi projekat u SAD mogao da ubrza razvoj tehnologije koja pokušava da ogromnu snagu mora pretvori u električnu energiju.
Kod obale Oregona otvoren je PacWave South, prvi veliki američki poligon za testiranje tehnologija energije talasa koji je direktno povezan sa kontinentalnom elektroenergetskom mrežom. Projekat vodi Oregon State University, dok je američko Ministarstvo energetike od 2016. godine u njegov razvoj uložilo gotovo 150 miliona dolara.
Za razliku od klasične elektrane, PacWave neće koristiti samo jednu tehnologiju. Različiti proizvođači moći će na istoj lokaciji da testiraju uređaje koji...
Ulijevanje Grabovca u Medljanku - Foto: Impuls
Još za vrijeme rada rudnika Medna, nekada pitak, potok Grabovac je postao zagađen do te mjere da je promijenio boju. Od nekadašnje prozirne tekućice, poprimo je smeđu boju punu mulja. Danas, rudnik ne radi, iako zvanično nije zatvoren, ali potok Grabovac je jednako zagađen.
Piše: Jelena Jevđenić
Sav nemar investitora i ilegalnost ovog rudnika počeli su već s prvim danima rada.
Takav pristup rudarenju doveo je do teškog zagađenja vodotoka u blizini rudnika, prije svega potoka Grabovac koji protiče kroz mjesto rudnika.
Potok Grabovac koji prolazi kroz srce kopa u selu Medna predstavljao je vodu prve klase...
Foto: Impuls
Evropske šume gube više biomase nego što se ranije mislilo, a poremećaji poput suše i štetočina uzrokuju sve veće gubitke u nekim od najstarijih šuma u Evropi. Ova situacija se znatno pogoršala od 2018. godine.
Ovo su nalazi studije objavljene u časopisu Nature Geoscience. Istraživanje, koje je podržala inicijativa Evropske svemirske agencije (ESA), otkrilo je da su gubici biomase naglo porasli nakon 2018. godine, jer suše, oluje i pojave insekata sve više pogađaju neke od najstarijih i najbogatijih biomasom šuma centralne Evrope.
Studiju je podržala Inicijativa ESA za klimatske promjene kroz njen projekat RECCAP-2, međunarodni poduhvat koji koristi satelitske skupove...
Foto: Unsplash
Gradovi koji se bore protiv urbane vrućine dobili su globalnu platformu kroz UNEP-ovu inicijativu „Pobijedi vrućinu“, vodeću globalnu kampanju „50@50“ koja okuplja gradove kako bi dijelili provjerena rješenja za hlađenje.
Gradovi koji se bore protiv urbane vrućine suočavaju se s doista brzorastućom prijetnjom. Toplotni valovi koji su nekada pogađali otprilike jednom u deceniji sada pogađaju gotovo tri puta češće, doprinoseći procijenjenih 500.000 smrtnih slučajeva godišnje. Efekt urbanog toplotnog ostrva, uzrokovan betonom, asfaltom i gustim pokrovom zgrada koji apsorbiraju i zrače toplinu, može učiniti gradove 5 do 10 stepeni Celzijusa toplijima od okolnih ruralnih područja.
Izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za...
Foto: Pexels
Vatikan planira investiciju od oko 100 miliona eura u veliki projekat obnovljive energije koji bi trebalo da omogući proizvodnju dovoljno električne energije za potrebe najmanje države svijeta.
Na imanju Santa Maria di Galeria, nedaleko od Rima, planirana je izgradnja agrivoltaik elektrane snage između 80 i 90 megavata.
Posebnost projekta je što zemljište neće biti namjenjeno samo proizvodnji struje – solarni paneli biće postavljeni iznad poljoprivrednih kultura, tako da se na istoj površini istovremeno proizvode hrana i energija.
Agrivoltaika posljednjih godina privlači sve veću pažnju upravo zato što pokušava da riješi jedan od problema velikih solarnih elektrana – zauzimanje zemljišta.
Paneli postavljeni iznad...
Foto: CZZS
Republički ekološki inspektor zabranio je rad rudnika kompanije „Drvo export“ iz Teslić na Bukovoj Kosi kod Prijedora.
-Nakon presude Okružnog suda i zahtjeva Centra za životnu sredinu, Republički ekološki inspektor je izašao na teren i zatekao firmu „Drvo export“ iz Teslića bez važeće ekološke dozvole, navode iz ove organizacije.
Radovi na ležištu „Bukova kosa“ izvodili su se mimo zakona, zbog čega je inspekcija odmah reagovala.
-"Drvo exportu" je zvanično izrečena zabrana eksploatacije uglja. Ovo je velika pobjeda za mještane i dokaz da zakoni moraju važiti za sve. Postupak kontrole se nastavlja. Povreda zabrane je kažnjiva, dok rudnik ostaje pod budnim okom...
Foto: Igor Kalaba/CZZS
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke ove godine započeo je seriju istraživanja na Japagama, upečatljivom kraškom fenomenu Kupreškog polja.
Piše: Jelena Jevđenić
Japage se nalaze na krajnjem zapadnom dijelu Kupreškog polja, a radi se o sedam vrtača koje su smještene na oko jedan kvadratni kilometar, od kojih je jedno jezero. Vrtača po imenu Kotlić je najdublja, sa 97 metara razlike između dna i vrha. Tu su i vrtače Ravnjača, Ikaća, Crljenka, Mrnjašica, Topalovica i Rastičevsko jezero.
„Unazad nekoliko godina više pažnje posvećujemo kraškim fenomenima, posebno onim u kraškim poljima, kojima naša država obiluje. Vrtače ovog tipa su svojevrsni raritet, koji...
Foto: Unsplash
Nova IUCN analiza globalnih dostignuća u obnovi zemljišta pokazuje da je preko 124,3 miliona hektara pod obnavljanjem, rehabilitacijom ili poboljšanim upravljanjem širom svijeta – područje približno dvostruko veće od Francuske. Rezultati služe kao dokaz da obnova napreduje na globalnom nivou, ali predstavlja samo 10,4% obaveza zemalja u okviru ključnih međunarodnih sporazuma.
Države su se obavezale da će obnoviti 1,2 milijarde hektara kao dio svojih nacionalnih ciljeva u okviru četiri glavna međunarodna okvira: Decenije UN o obnovi ekosistema; Kunming-Monrealskog okvira za globalni biodiverzitet Konvencije UN o biološkoj raznovrsnosti (CBD); ciljeva neutralnosti degradacije zemljišta Konvencije UN o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD);...
