Foto: Sebastian Kurpiel/Unsplash
Prema najnovijoj analizi usklađenosti Krivičnog zakonika Republike Srpske i Direktiva EU 2024/1203, manje od polovine ekoloških krivičnih djela nije prepoznato u našem krivičnom zakonu. Čak 57% oblasti zagađenja i uništavanja prirode je u zoni pravnih praznina ili nedovoljne inkriminacije.
Piše: Jelena Jevđenić
Helsinški parlament građana Banjaluka i Kuća ljudskih prava Banjaluka krajem avgusta objavili su analizu usklađenosti Krivičnog zakonika Republike Srpske sa Direktivom EU 2024/1203 i novom Konvencijom Savjeta Evrope (CETS 228). Analiza „Krivična djela u oblasti zaštite životne sredine“ predstavlja detaljnu uporednu analizu i, kako se navodi, služi kao stručna polazna osnova za izradu nacrta Zakona o izmjenama...
Pred svake izbore mogu se čuti najave i obećanja političara o promjenama koje slijede. Fenomen je da “bolji život” ne obećava samo opozicija već i oni koji su, u našem slučaju, decenijama na vlasti. Ko govori istinu i šta bi bile stvarne promjene, a šta samo puko šminkanje postojećeg stanja, pitali smo Igora Crnatka, predsjednika Partije demokratskog progresa Republike Srpske.
Razgovarao: Miljan Kovač
Najtužnije je, kaže Crnadak, da vlast, nakon dvadeset godina apsolutne kontrole svega u društvu, sada obećava klime u učionicama, bolji život penzionerima, aerodrom u Trebinju i mnoge druge stvari iz kojih je, kako kaže, vidljivo da im je...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Prosječna plata u Republici Srpskoj će biti 3.500 KM, obećava Jelena Trivić. Ali, ona nema nikakve šanse, jer Vlado Đajić je, ne trepnuvši, obećao prosječnu platu od 5.000 evra.
Piše: Milkica Milojević
Čestiti Đaja je obećao i da će odmah, takoreći sutra, svakom borcu isplatiti 10.000 KM, a porodicama poginulih boraca po 20.000 KM.
Nazvao je to „grantom zahvalnosti“.
Draško Stanivuković je obećao da će biti premijer. I Jelena Trivić je obećala da će biti premijer. Njih dvoje su na ovim izborima saveznici. Dakle, ili takozvana opozicija ujedinjeno laže, ili će, ako oni pobijede, Republika Srpska, po...
Tri decenije nakon rata u Bosni i Hercegovini i dalje nema jedinstvenog odnosa prema žrtvama, pa ni onda kada su te žrtve bile samo nedužna djeca. Ilustracija ove porazne stvarnosti je i odnos prema spomenicima djeci, žrtvama rata.
Piše: Miljan Kovač
Spomen-obilježja postoje u nekoliko gradova, ali osim u rijetkim slučajevima uglavnom su vezani za određenu interpretaciju prošlosti, odnosno za određenu etničku zajednicu.
Samim tim od predmeta memorijalizacije, koji bi trebalo da doprinese objektivnom suočavanju s prošlošću, nerijetko postaju sredstvo političke manipulacije čije su posljedice dodatno produbljavanje međunacionalnih rovova.
Ista situacija je i s pitanjem spomenika koji bi tek trebalo da budu sagrađeni,...
Foto: udruženje "Opstanak" Vareš
Zastupljenost tema zaštite životne sredine u predizbornim programima političara na prostorima Bosne i Hercegovine uglavnom se može opisati kao deklarativna i površna. Teme koje najviše zauzimaju javni prostor su nacionalna pitanja i ekonomski rast. Međutim, sve više ekoloških udruženja se oglašava povodom izbora i podsjećaju javnost da izbori nisu samo pitanje političkih stranaka i kandidata, već i građana.
Piše: Jelena Jevđenić
Krajem avgusta iz udruženja "Fojničani Maglaj" postavili su pitanje ne samo kandidatima već i građanima da li su za zaštitu sliva Krivaje ili eksploataciju hroma u njenom slivu.
- Jesu li za očuvanu prirodu ili njeno zagađenje i...
Foto: AI
Pred svake izbore u Bosni i Hercegovini užare se ulice od asfaltiranja, otvaraju se pješački prelazi, liftovi, bankomati, organizuju se besplatni zdravstveni pregledi, dijeli se novčana pomoć. Odjednom se stvara privid da institucije brinu za građane, dok se u stvarnosti pokušava uticati na volju birača.
Piše: Jelena Jevđenić
Vlada RS je 27. augusta 2026. godine isplatila jednokratnu pomoć za penzionere - 120 KM pomoći dobili su penzioneri čija je julska penzija iznosila 698 KM ili manje. 80 KM pomoći dobili su penzioneri čija su primanja veća od 698 KM.
Dva dana pred početak nove školske godine Vlada RS je najavila...
Ilustracija Jelena Žilić
Draško Stanivuković uniformiše đake osnovnih škola u Banjaluci. I objavljuje fotografije djece u uniformama, kako kaže “najljepše fotografije”, i niko, ili gotovo niko, u tome ne vidi ništa bizarno!? Čak ni u tome što se gradonačelnik banjalučki petlja tamo gdje mu mjesto nije – u obrazovanje i vaspitanje djece.
Piše: Miljan Kovač
Oglasilo se doduše resorno Ministarstvo prosvjete, saopštivši da za takvo što nisu dali saglasnost. I šta? Hoće li reagovati inspekcija, šta će se preduzeti – o tome ni riječi. Ćute I brojni “borci” za dječja prava, uključujući i Ombudsmena za djecu. I nikom ništa.
Ali ostavimo po strani...
Ulijevanje Grabovca u Medljanku - Foto: Impuls
Još za vrijeme rada rudnika Medna, nekada pitak, potok Grabovac je postao zagađen do te mjere da je promijenio boju. Od nekadašnje prozirne tekućice, poprimo je smeđu boju punu mulja. Danas, rudnik ne radi, iako zvanično nije zatvoren, ali potok Grabovac je jednako zagađen.
Piše: Jelena Jevđenić
Sav nemar investitora i ilegalnost ovog rudnika počeli su već s prvim danima rada.
Takav pristup rudarenju doveo je do teškog zagađenja vodotoka u blizini rudnika, prije svega potoka Grabovac koji protiče kroz mjesto rudnika.
Potok Grabovac koji prolazi kroz srce kopa u selu Medna predstavljao je vodu prve klase...
Foto: Slavica Jevđenić/Impuls
Uređenje obala Vrbasa razotkrilo je brojne urbanističke i ekološke probleme koji su godinama gurani pod tepih. Eksplozivan rast naselja koji generalno prati loša infrastruktura, koja je potpuno neadekvatna, dodatno je opteretila Vrbas. Nigdje to nije vidljivije nego na potezu novoizgrađene pješačke zone od Gornjeg šehera do Gradskog mosta.
Piše: Sandro Hergić
Sramota koju je decenijama sakrivala obalna vegetacija Vrbasa, sad je lako uočljiva.
Priče o kolektoru, prečišćivaču otpadnih voda, pa čak i famoznoj fabrici vode, stari su preko dvije decenije, još od mandata gradonačelnika iz reda SNSD-a Slobodana Gavranovića (2012-2016.). Gavranović je još 2016. godine najavljivao fabriku za preradu vode...
Foto: Impuls
Regionalni festival nezavisne umjetnosti i aktivizma BL ART počeo je danas u Društveno-kulturnom centru „Incel“ u Banjaluci.
Autorka: Jelena Jevđenić
Prvog dana festivala posjetioci su učestvovali na radionici DIY radionice izrade sito-štamparije i sito-štampe koje vodi umjetnica Lea Bebek.
„Na ovogodišnjem festivalu publika će imati priliku da gleda predstavu Svemajkino, režisera Muhameda Adema Merdžanića, u produkciji Magičnog teatra, a tokom svih dana festivala imamo radionicu izrade sito-štamparije i sito-štampe“, navodi Olivera Karpić iz DKC Incela.
„Ovako nešto nemamo priliku u našem gradu da radimo. Pogotovo što će ta štamparija sada da ostane u prostoru DKC Incela i mislim da je to...
