Foto: Impuls
Sinoć je u DKC Incelu održana premijera dugometražnog igranog filma „Posljednji intermezzo“, reditelja Aleksandra Markovića.
Piše: Jelena Jevđenić
„Film je nastajao osam godina, bez budžeta. Od tehničkih stvari nismo plaćali ništa, sve je bilo na dobrovoljnoj bazi. Film je sajberpank i gerilski je rad“, rekao je za Impuls reditelj Aleksandar Marković.
Davor Tojčić, umjetnik i jedan od glumaca na filmu kaže da je film produkt ljubavi.
„Čista ljubav prema ludosti jednog čovjeka. Svi smo se potrudili da se iznese u obliku kakav je on htio. Nadam se da smo u tom uspjeli“, naveo je on.
Na pitanje da li je propadanje nekadašnjeg giganta...
„Proteus bosniensis“ nađena u pećini Suvaja, Sanski Most – Foto: Emina Šunje
Novo međunarodno istraživanje o čovječjoj ribici koje je objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia zvanično je potvrdilo postojanje više vrsta čovječje ribice. Do skoro se mislilo da postoji samo jedna vrsta čovječje ribice, međutim, sada je potvrđeno da postoji devet, od čega su tri potpuno nove za nauku, a među njima je i bosanska čovječja ribica „Proteus bosniensis“ koja, prema dosadašnjim procjenama, živi samo u podzemnim vodama Krajine.
Piše: Jelena Jevđenić
Dr sc Emina Šunje s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, koja je učestvovala u ovom istraživanju za Impuls navodi da je čovječja...
Foto: Capital
Šta Banja Luka ima zajedničko sa Ženevom i Njujorkom? Na prvi pogled – ne baš mnogo. Ali postoji jedna važna stvar. Sve tri grada krasi djelo jednog od najvećih kipara 20. vijeka s ovih prostora, Antuna Augustinčića. Njegov "Rudar" stoji u Ženevi, pred Međunarodnom organizacijom rada, njegov "Mir" u Njujorku, pred Ujedinjenim nacijama, a njegov spomenik palim Krajišnicima stoji na Šehitlucima, iznad Banjaluke.
Piše: Srđan Blagovčanin
Hvala na pitanju, spomenici u Ženevi i Njujorku su u odličnom stanju. Banjalučki je, međutim, u stanju koje najbolje opisuje odnos ovog grada prema vlastitoj kulturnoj baštini. Banja Luka, doduše, ima nešto što Ženeva i...
Foto: Moj Doboj
Zloupotreba djece u političke svrhe i izborne kampanje predstavlja grub napad na prava djece koja su garantovana Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Umjesto da budu zaštićena od političkih manipulacija, djeca se često koriste kao emocionalni instrumenti tokom predizbornog perioda za privlačenje birača i sticanje političkih poena.
Autor: Impuls
Iako kampanja nije zvanično počela, Koalicija „Pod Lupom“ je objavila da je do sada uočeno 9 slučajeva zloupotrebe djece u političke svrhe. Naveli su kako zabrinjava činjenica da je broj sankcija za ovu vrstu izborne nepravilnosti i dalje izuzetno mali te da ga prate nelogičnosti koje se pojavljuju u praksi...
Foto: Pexels
„Trenutni kandidati mi ne ulijevaju veliko povjerenje, ali smatram da je društvu neophodna promjena“.
Piše: Fedor Marjanović
Odrastati u Bosni i Hercegovini znači skoro svakodnevno slušati od starijih kako vi i vaši vršnjaci ništa ne valjate, ne radite, iskvarila vas je demokratija i ne možete primirisati zlatnom dobu njihove mladosti u kojem je sve bilo bajkovito, a najviše oni sami. Kao neko ko radi u prosvjeti, ruku na srce, bio sam u iskušenju da donesem ovakve zaključke, ali onda bih se sjetio priče kako su u neko bolje vrijeme jednu koleginicu učenici bacili u kontejner. Svojevremeno sam jednoj porodičnoj prijateljici...
Foto: Impuls
Uprkos jasno izraženoj volji građana ove opštine kroz peticiju, koju je potpisalo više od pola njenih stanovnika, vlast ćuti na uništavanje poljoprivrednih parcela radi postavljanja solarnih panela.
Piše: Miljan Kovač
Na lokalitetu Kovačice tako se ovih dana odvijaju radovi na pripremi terena. Krče se i prije nekoliko decenija zasađena stabla četinara, koja su imala namjenu da štite voćnjake od naleta bure.
Na sve to nadležni neće da odgovore ni na pitanje da li postoje potrebne dozvole za ovakve radove. Da postoje vjerovatno bi ih pokazali. Ne zna se ni ko izvodi radove, a po svemu sudeći odvijaju se isključivo noću.
Predstavnici Centra...
Foto: Impuls
Zakon o građanskoj inicijativi je sredstvo za ostvarivanje prava građana da oblikuju zakonodavstvo države. Ovaj zakon je kamen-temeljac direktne demokratije, gdje se ističe moć građana u upravljanju. Građani država koje imaju ovaj zakon mogu aktivno da učestvuju u zakonodavnim procesima, a ne da budu samo posmatrači odluka koje donose zakonodavna tijela.
Piše: Jelena Jevđenić
Bosna i Hercegovina na državnom nivou nema jedinstven zakon o građanskoj inicijativi, ali entiteti i niži nivoi vlasti uređuju ovu oblast kroz vlastite propise.
Da bi svi građani BiH imali jednaka prava, zakon o građanskoj inicijativi je neophodan.
Bez obzira na apatičnost koja vlada u Bosni i Hercegovini,...
Foto: Impuls
Usvajanjem Informacije o pokretanju procesa identifikacije OECM područja, Federacija BiH uspostavlja moderan model zaštite prirode koji valorizuje održive prakse upravljanja prostorom bez novih restrikcija.
Autor: Impuls
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopšteno je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila Informaciju tog ministarstva o uspostavljanju procesa identifikacije područja pod drugim efikasnim mjerama očuvanja (OECM), te zadužila Ministarstvo da, u saradnji s nadležnim naučnim i stručnim institucijama, pripremi uredbu kojom će biti uspostavljen sistem identifikacije, procjene, priznavanja, monitoringa i izvještavanja o OECM područjima u Federaciji BiH.
Nakon što je Vlada Federacije BiH imenovala interresorni stručni tim, Ministarstvo je u saradnji...
Foto: bhrt.ba
Ove godine BiH obilježava trideset godina od prvih postratnih izbora. Za to vrijeme promijenilo se puno toga – međunarodni upravitelji, koalicije, politički saveznici, geopolitičke okolnosti, pa čak i generacije birača. Gotovo sve, osim načina na koji se zemljom upravlja.
Kada su međunarodni upravitelji, oličeni u Savjetu za implementaciju mira, odlučili da se prvi postratni izbori održe u septembru 1996. godine, vjerovalo se da će oni označiti "demokratsko rođenje zemlje", ali i početak završetka međunarodne uprave nad zemljom, kako je doslovno navedeno u komunikeu sa sastanka u Firenci. Trideset godina kasnije međunarodna uprava je i dalje tu, a izbori su...
Foto: Pexels
Bosanskohercegovački zakon ne poznaje posebnu proceduru za ukop osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Posmrtni ostaci predaju se porodici kao i u svakom drugom slučaju. Međutim, upravo nakon tog trenutka otvara se pitanje - šta kada grob prestane biti mjesto privatnog sjećanja i postane prostor političke mobilizacije, revizionizma i veličanja zločina?
Piše: Sanela Karaica
Od uklanjanja grobova do prenamjene prostora
Slučaj Rudolfa Hessa često se navodi kao jedan od najpoznatijih primjera državne intervencije s ciljem sprečavanja da mjesto ukopa postane simbol okupljanja ekstremista.
Hess je bio vodeći član nacističke stranke i jedan od najbližih Hitlerovih saradnika. Ubio se...
