Foto: AI
Pred svake izbore u Bosni i Hercegovini užare se ulice od asfaltiranja, otvaraju se pješački prelazi, liftovi, bankomati, organizuju se besplatni zdravstveni pregledi, dijeli se novčana pomoć. Odjednom se stvara privid da institucije brinu za građane, dok se u stvarnosti pokušava uticati na volju birača.
Piše: Jelena Jevđenić
Vlada RS je 27. augusta 2026. godine isplatila jednokratnu pomoć za penzionere – 120 KM pomoći dobili su penzioneri čija je julska penzija iznosila 698 KM ili manje. 80 KM pomoći dobili su penzioneri čija su primanja veća od 698 KM.
Dva dana pred početak nove školske godine Vlada RS je najavila i da će podijeliti jednokratne novčane pomoći u iznosu od po 100 KM učenicima osnovnih škola, te po 150 KM učenicima srednjih škola i studentima. Najbolji pokazatelj političkog konteksta ove pomoći je to što je ovu institucionalnu odluku saopštio premijer RS Savo Minić nakon sjednice Predsjedništva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Čak i da zanemarimo vremenski okvir dijeljenja pomoći, sramotno je i ponižavajuće što vlast smatra da je sto maraka ili manje, velika novčana injekcija za kućne budžete.
Sagovonici Impuls portala navode da je u pitanju klasično kupovanje glasova.
Politička analitičarka Tanja Topić za Impuls kaže da vlast, na svim nivoima, dijeli novac poreskih obveznika šakom i kapom. Te da se igra na emotivnu kartu i obraća ranjivim skupinama društva.
„Vidljivo je da je donošenje odluke na odluku o pomoći i podršci preraslo u nadmetanje i verbalni okršaj ko je od koga prepisao ovaj famozni izum. Ovo je klasično „podmićivanje“ glasača i pokazivanje pretjerane brižnosti prema građanima, eto silom prilika, baš u izbornim danima. Jednokratna pomoć neće riješiti probleme u društvu, ugasit će tek pokoji jesenji požar, ali sistemski podupire one (kvazi)vrijednosti koje su ovo društvo dovele do same duhovne, ali i materijalne provalije“.
Tanja Topić
Transparency International u BiH prijavio je odluke vlasti Republike Srpske da u izbornoj godini izdvoje 31,2 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima. Međutim, CIK BiH neće pokrenuti postupak prema toj prijavi. Iako izborni zakon, upravo jednokratna novčana davanja građanima navodi među mogućim oblicima direktne ili indirektne kupovine podrške birača, CIK smatra da u ovom slučaju nema elemenata zloupotrebe javnih sredstava. Prema CIK-u, novac je osiguran zvaničnim rebalansom budžeta.
Srađan Blagovčanin iz TI BiH smatra da ove odluke Vlade RS jesu korištenje javnih sredstava pred izbore.
„Ovo bez ikakve sumnje jeste zloupotreba javnih resursa, iako nije krivično djelo. Ovo je zapravo jako dobar pokazatelj nivoa političke ili bolje reći pretpolitičke kulture na kojem se ovo društvo nalazi, osim što je kontradiktorno samo po sebi. Jer ako je vlast već toliko uspješna kao što tvrdi, zašto onda tretira građane kao socijalne slučajeve koji se nalaze u stanju socijalne potrebe pa im dijeli po 100 KM“, navodi on.
Iako političari ne daju svoj privatni novac, već novac svih poreskih obveznika, odnosno svih građana, ovaj metod koriste da bi animirali birače. Da je namjera iskrena, bilo kakva novčana pomoć planirala bi se i dijelila na početku budžetske godine.
„Na simboličkoj razini ovakvim odlukama šalju se sljedeće poruke: kao da nam gospodari bacaju mrvice i novac poreskih obveznika pakuju pod izborne darove, koje oni lično daju građanima. Ta naglo i vještački ispoljena brižnost govori da se ne mari mnogo za sistemska rješenja, već se ovakve mjere primjenjuju od izbora do izbora. Kada pogledamo listu besplatnih darova gradske vlasti, ne možemo da se ozbiljno ne zapitamo kud’ nas to vodi – definitivno ka tome, da nas administracije ne gledaju kao ravnopravne građane, jednima se čini velikodušno mnogo toga besplatno, dok drugi te iste usluge plaćaju, pa usljed toliko besplatnih djela, kvalitet je ispod pristojnih uslova“, kaže Topić.
Ona dodaje da s druge strane građane stavljaju u odnos trgovanja sa sopstvenim slobodnim izborom, samostalnim odlučivanjem i da se dovode u odnos zavisnosti od galantnih političara i što je još gore, galantnost te vrste plaćena je novcem građana.
„Ostalo je samo da se zbog ovih „originalnih ideja“ i pitanja ko ih je kome ukrao, političari „pohvataju za vratove“, dodala je ona.
Blagovčanin navodi da se ovim odlukama radi o pokušaju uticanja na volju birača, imajući u vidu vrijeme kada se takva odluka donosi.
„Teško je reći u kojoj mjeri ovakve odluke mogu uticati na volju birača, ali očigledno je cilj da se pokriju sve populacije: đaci, penzioneri, javni sektor – kako bi se stvorio utisak da vlast brine za građane. Naravno, s aspekta javnih politika, ovakve mjere su potpuno besmislene, jer ne prozvode pozitivne efekte, ali vlast to očigledno čini uvjerena da može ostvariti korist u smislu jačanja podrške na izborima”, zaključuje on.
Srađan Blagovčanin
Koje razvojne projekte vlast žrtvuje u budžetima da bi se obezbijedio novac za ovo predizborno dijeljenje novčanih sredstava, ne znamo. Vjerovatno je da će se ova praksa nastaviti do samih izbora, jer nema sankcija.
Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ evidentirala je od početka dugoročnog posmatranja Opštih izbora 2026. godine ukupno 528 izbornih nepravilnosti. Od tog broja, najviše prijava, čak 206 slučajeva, odnosi se na zloupotrebu javnih resursa. Iz Koalicije „Pod lupom“ posebno su se osvrnuli na zloupotrebu javnih sredstava i resursa navodeći kako analiza do sada prijavljenih slučajeva ukazuje na postojanje pravnih praznina i neujednačene prakse sankcionisanja između izbornih ciklusa koje omogućavaju da određene nepravilnosti, iako imaju obilježja zloupotrebe javnih resursa, ostanu bez sankcije.
Sve dok se ovakve prakse zakonski ne zabrane i tretiraju kao sistemski problem, ponižavanje građana i demonstriranje političke moći nad osiromašenim društvom, postaće prihvaćena društvena norma koja obesmišljava same izbore.
Impuls