Foto: Bao et al. / Science
Raspadajuća materija oblikuje život u zemljištu, ali može i da stvori neprijateljske zone za rast korijena. Profesor Jirži Friml sa Instituta za nauku i tehnologiju Austrije (ISTA) i međunarodni saradnici sada su identifikovali „saprotropizam“, reakciju korijena koja usmjerava biljke dalje od raspadajuće materije biljnog porijekla – ali ne i od raspadanja životinjskog porijekla.
Studija, koju je vodio Judžou Žang, profesor na Univerzitetu Severozapadni A&F u Kini, a objavljena je u časopisu „Science“, otkriva kako korijenje prilagođavaja pravac rasta detektovanjem lokalnih pH gradijenata oko truleži.
Biljke ne mogu da pobjegnu od opasnosti ili ka nečemu što žele....
Foto: Unsplash
Depresija pogađa više od 300 miliona ljudi, i ponekad liječenje djeluje. Možda će biti potrebno nekoliko pokušaja da se pronađe pravi lijek ili terapija, ali kada se to desi, simptomi se ublažavaju i život postaje lakši za upravljanje.
Ali za čak trećinu ljudi sa depresijom, nijedan standardni tretman ne pomaže.
Problem nije samo u tome što je depresiju teško liječiti, već i u tome što čak i kada liječenje djeluje, ponekad prestane da djeluje.
Sada, rezultati velikog kliničkog ispitivanja sugerišu da bi mali implantirani uređaj mogao da pruži trajnu korist nekim ljudima sa teškom depresijom otpornom na liječenje.
Vidimo da se ljudi...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Mislite li da vam dvorište može postati pretrpano ljeti - s komarcima, muhama, moljcima, osama, pčelama, cvrčcima i još mnogo toga što se roji, zuji i cvrče posvuda? To nije ništa u poređenju s velikim globalnim dvorištem koje je Zemlja. Prema Smithsonian Institutionu, u svijetu u svakom trenutku živi oko 10 kvintilijuna - ili 10 s 18 nula - insekata, što predstavlja najveću biomasu svih kopnenih životinja.
Ta ogromna grupa ujedno je i raznolika skupina. Opšteprihvaćena brojka za broj vrsta insekata na planeti je oko šest miliona. Ili je barem to bio broj. Međutim, prema novoj studiji u...
Foto: Matt Jones/Unsplash
Nova studija koju su sproveli Complexity Science Hub i ETH Zurich sugeriše da će do kraja vijeka u svijetu živjeti 450 miliona ljudi manje u velikim gradovima nego što pokazuju trenutni trendovi. Razlog: rast velikih gradova usporava se kako se zemlje urbanizuju.
Svijet se brzo urbanizuje. Godine 1975, oko 11% svjetske populacije živjelo je u gradovima sa više od milion stanovnika. „Danas procjenjujemo da je taj udio oko 24%“, kaže Andrea Muso, saradnica u Centru za nauku o kompleksnosti (CSH) i doktorant na ETH Zurich.
Projekcije sugerišu da će se tokom narednih 25 godina milijarda ljudi preseliti u gradove...
Foto: Pexels
U ovom članku, posvetićemo pažnju razlikovanju regulacije emocionalnog ponašanja i regulacije misaonog sadržaja u vezi sa emocijom.
Ozbiljna istraživanja su pokazala da inhibicija spoljašnje ekspresije pozitivnih emocija smanjuje njihov subjektivni doživljaj, ali ga ne smanjuje kod negativnih emocija (Pervin & John, 1999). Narodski rečeno, ako se radujete ali vam je neprijatno da to pokazujete pred drugima, vaš doživljaj radosti će se umanjiti. Začkoljica je u tome što se to neće desiti u slučaju neke negativne emocije. Ona se, ukoliko je suzbijate ili prikrivate ne smanjuje, moguće je čak i da se vaš unutrašnji doživljaj te emocije uveća i produbi.
Možemo...
Foto: Unsplash
U eri tehnološkog ubrzanja i naučnog rasta, ponavljajuće pitanje odjekuje kroz platforme društvenih medija, pa čak i kroz univerzitetska odjeljenja: Kakva je „svrha“ humanističkih nauka?
Piše: Grace Greaves
Odgovor je zapanjujuće jednostavan, a opet nevjerovatno dubok. Dok nauka pruža alate za izgradnju budućnosti kroz tehnologiju, humanističke nauke pružaju mudrost kako bi se osiguralo da je stvorena budućnost vrijedna života. U svijetu „kako“, humanističke nauke pružaju uvijek neophodno „zašto“.
Izazovi sa kojima se suočavamo u modernom dobu ne mogu se riješiti samo algoritmima. Da bismo razumjeli minska polja najhitnijih svjetskih problema, potrebno nam je više od podataka - potrebna nam je perspektiva.
Snalaženje...
Foto: Dima Solomin/ Unsplash
Meta širi pretplatnički model na svoje najveće aplikacije i priprema nove plaćene pakete za Facebook, Instagram, WhatsApp i Meta AI.
Kompanija time pokušava da napravi dodatni izvor prihoda izvan reklama, ali i da pokrije sve veće troškove razvoja vještačke inteligencije, data centara i novih AI funkcija koje sve više ulaze u njene aplikacije.
Plus paketi donose dodatne funkcije, ali osnovne aplikacije ostaju besplatne
Facebook Plus i Instagram Plus koštaće 3,99 dolara mjesečno, dok će WhatsApp Plus biti jeftiniji, 2,99 dolara mjesečno. Ovi paketi ne znače da se osnovno korištenje aplikacija naplaćuje. Facebook, Instagram i WhatsApp ostaju dostupni besplatno, ali...
Foto: ANUBiH
Dok se u Bosni i Hercegovini vode svakodnevne rasprave o odlasku mozgova i stanju nauke, nezavisna globalna platforma ScholarGPS je u oktobru 2024. po prvi put objavila rangiranje za više od 30 miliona naučnica i naučnika iz cijelog svijeta. U prvoj polovici 2025. i 2026. ova globalna platforma je objavila aktuelizirane podatke sa rangovima za 2024. i 2025. godinu, uključujući i rangove većeg broja članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).
Na osnovu podataka ScholarGPS , tri člana ANUBiH su u svojim vodećim specijalističkim područjima naučnog istraživanja svrstana među „Highly ranked scholars“, dakle najviše rangirane naučnike u...
Foto: Rafael Chacón
Prve fotografije lisice sa Kozumela dokazuju da je misteriozni ostrvski predator još uvijek živ u Meksiku, ali da mu je očajnički potrebno očuvanje, prema riječima istraživača.
Neuhvatljiva patuljasta lisica za koju se strahovalo da je izumrla prvi put je fotografisana, nakon što je primjećena blizu autoputa u Kozumelu, u Meksiku.
Sićušna životinja bila je dio misteriozne populacije lisica sa Kozumela, potencijalno neopisane vrste koja nije zvanično viđena više od 20 godina.
Lisice sa Kozumela žive samo na Kozumelu, ostrvu blizu Kankuna. Istraživači vrlo malo znaju o ovim misterioznim predatorima, koji su otprilike 20% do 40% manji od svojih rođaka sivih...
Ilustracija
Istraživači sa Univerziteta Kolumbija kažu da su koristili preciznu tehniku uređivanja genoma nazvanu base editing kako bi promijenili genom ljudskih embrija – što je izazvalo pohvale i osude naučne javnosti.
Piše: Jelena Kalinić
Neki kažu da je novi rad impresivan korak prema mogućnosti ispravljanja mutacija koje uzrokuju bolesti u embrijima. Drugi se brinu da bi se tehnologija mogla koristiti za stvaranje „dizajniranih beba”. Rad još nije recenziran i objavljen u naučnoj literaturi, nego je 1. juna 2026. postavljen na preprint platformu bioRxiv.
Aspekt ove priče koji najviše privlači pažnju nije obećanje prenatalnog genetičkog liječenja nasljednih bolesti, nego kreiranje beba po željenim osobinama....
