Foto: Jelena Jevđenić
Skriveni čak i unutar najgušćih gradova na svijetu, povezujući drveće, cvjetne žardinjere na prozorima, parkove i vrtove, složeni su nizovi cesta koje nećete pronaći ni na jednoj karti. Nijedna GPS usluga ih ne prati i nikada ih nećemo vidjeti.
Ali za insekte naše planete, to su ključni životni putevi.
Njujorški ekolog Matthew Lundquist naziva ih cestama insekata. To su putevi kojima insekti oprašivači putuju od obroka do obroka.
Dok neki insekti poput leptira monarha mogu letjeti stotinama ili čak hiljadama kilometara, mnogi važni oprašivači imaju dom ne veći od 400 ili 500 metara. Neki su čak i manji. Dakle, da...
Foto: Julie Ricard/ Unsplash
Evropska komisija odustala je od plana da se djeci potpuno zabrani korištenje društvenih mreža i planira da dozvoli mlađima od 13 godina da im pristupe uz pristanak roditelja, javio je list "Politiko", pozivajući se na dvoje neimenovanih zvaničnika koji rade na prijedlogu zakona.
U izvještaju se navodi da je potez Komisije uslijedio zbog pravnih pitanja i nesuglasica između članica EU, prenosi Euronews.
"Odgađanje toga kada maloljetnici mogu da pristupe društvenim mrežama i fleksibilnost za roditelje koji odaberu drugačije biće korisni i kompatibilni sa osnovnim pravima", naveo je jedan od zvaničnika.
Među članicama EU nema saglasnosti u vezi sa starosnom...
Foto: Chris Austin
Novootkrivena zmija, nazvana Slešova zmija, proglašena je novom za nauku putem genetske analize.
Nova vrsta zmije otkrivena je u gustim tropskim šumama Nove Gvineje.
Slašova zmija (Lielaphis slashi) je crvenkasto-smeđe boje i dugačka je 71 cm. Istraživači su je pronašli na ostrvu Nova Gvineja, koje se nalazi sjeverno od Australije i podijeljeno je između zemalja Indonezije i Papue Nove Gvineje.
Veliko tropsko ostrvo ima treću najveću preostalu prašumu na svijetu i visok biodiverzitet – sadrži preko pet procenata kopnenih životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji.
Godine 2006, Kris Ostin, profesor i kustos herpetologije u Muzeju prirodnih nauka Državnog univerziteta Luizijane, primjetio...
Foto: Ilustracija
Jedna injekcija lijeka Lenmeldy (atidarsagene autotemcel) košta 4,25 miliona dolara. To je jednokratna, prilagođena genska terapija za djecu s metahromatskom leukodistrofijom (MLD), rijetkom metaboličkom bolešću. Jednokratna terapija Hemgenix za hemofiliju B košta 3,5 miliona dokara, dok Zolgensma, terapija za spinalnu muskularnu atrofiju košta oko 2,1 milion dolara. Još neke skupe terapije su Kymriah, Spinraza i Elevidys. Ove cijene za sobom odmah povlače pitanja zašto to košta toliko puno, tko to sebi može priuštiti i koliko zarađuje farmaceutska industrija na račun bolesnih ljudi.
Autorka: Jelena Kalinić
Na temu skupih lijekova, naučnih dokaza o tim skupim lijekovima i povjerenja u nauku naša...
Foto: atelierbyvineeth/ Unsplash
Iskustva koja doživimo tokom djetinjstva mogu ostaviti trag koji traje mnogo duže nego što mislimo.
Prema procjenama, više od polovine ljudi doživjelo je barem jedno nepovoljno iskustvo u djetinjstvu koje je kasnije uzrokovalo mentalne ili fizičke probleme. Iako je ta veza poznata, za razvoj efikasnih terapija ključno je razumijevanje bioloških mehanizama koji se kriju iza nje, piše Science Alert.
Nova studija, objavljena u časopisu Neuron, pruža detaljan uvid u te procese. Američki istraživači proučavali su ventralno tegmentalno područje (VTA) mozga kod miševa, ključno za upravljanje dopaminom, a time i našim reakcijama na nagradu, motivaciju i stres.
Otkrili su da stres...
Isušeno riječno korito Dunava u Rumuniji/ EPA
Nizak vodostaj Dunava izaziva mnogo problema. Da li su data centri krivi za ovu situaciju i kakve veze ima vještačka inteligencija sa vodom?
Istorijski nizak vodostaj Dunava u Evropi, za koji naučnici kažu da je u velikoj mjeri posljedica klimatskih promjena, donio je i brojne tvrdnje na društvenim mrežama da je ova pojava rezultat rada data centara.
Njihovo trošenje vode minimalno je uticalo na vodostaj Dunava, objašnjava ekolog Martin Puš, koji je donedavno radio na Institutu za ekologiju slatkih voda u Berlinu.
Tvrdnje da su riječna korita suva jer data centri "piju" vodu, Puš naziva "besmislicama".
"Rijeka...
Foto: Unsplash
Ništa novo, ali još jedna naučna potvrda da prizori i zvukovi prirode pridonose boljem mentalnom zdravlju.
Novo istraživanje još jednom potvrđuje da su zvukovi i prizori prirode povezani sa značajnim pozitivnim učincima na mentalno zdravlje u poređenju s bučnim urbanim okruženjima.
Naučnici Državnog univerziteta Sjeverne Karoline (North Carolina State University) usporedili su iskustva slušanja različitih zvukova u prirodnom i urbanom okruženju kako bi utvrdili njihov uticaj na emocije učesnika istraživanja.
Učesnici istraživanja nosili su slušalice za poništavanje buke dok su sjedili na uređenoj stazi u prirodi, izdvojenoj od urbanog razvoja, ili u prometnom i bučnom gradskom okruženju. Kroz slušalice su nasumičnim...
Foto: The Nippon Foundation-Nekton Ocean Census
Od aprila 2025. do marta ove godine, istraživači su svakog dana u morima pronašli, u prosjeku, tri vrste koje nauka prethodno nije poznavala. Ipak, skoro 90% svijeta u okeanima za sada nije istraženo što rasvjetljava bogatstvo morskog život.
Većini nas godina proleti – u poslu, svakodnevnim obavezama, rutini, ponekom veselju i razočaranju, ni ne primjetimo kako se mjeseci smjenjuju, a već čujemo ono čuveno pitanje „Gdje ćeš za Novu”. Koliko god munjevito vrijeme proticalo, u 12 mjeseci stao je i istorijski uspjeh.
Za svega godinu dana, od aprila 2025. do marta ove godine, naučnici su u...
Foto: Kristiina Klaas/Unsplash
Larve insekata koji rone duboko su dovele u pitanje dugogodišnju ideju o tome zašto u okeanu nema insekata - jer bi im respiratorni sistemi ispunjeni vazduhom kolabirali pod pritiskom dubine. Međutim, novo istraživanje pokazuje da neki insekti mogu da rone u velike dubine bez da implodiraju zahvaljujući čvrstim vazdušnim kesama.
Svakodnevno ronjenje da bi izbjegli smrt
U jezeru Malavi u istočnoj Africi, milijarde larvi jezerskih muva (Chaoborus edulis) kreću se neobično: Danju tonu više od 200 metara u „mrtvu zonu“ jezera, kojoj nedostaje kiseonika, kako bi se sakrili od predatora. Noću izranjaju da bi se bezbjedno hranile – ali ne...
Foto: Jelena Jevđenić
Posljednjih nekoliko decenija, sadržaj hranljivih materija u našim usjevima je u opadanju. Krajem 90-ih, Ministarstvo poljoprivrede SAD je otkrilo da se sadržaj vitamina C u limunima smanjio za skoro trećinu u prethodne 22 godine. Kalcijum u mrkvi, važan izvor posebno za one koji ne jedu meso, smanjio se u prosjeku za više od četvrtine. Vitamin A u bananama je smanjen za 57%. Sadržaj minerala u pšenici je opao za 20-30% od 1960-ih.
Za ovaj zabrinjavajući pad je naveden niz mogućih razloga, od novih sorti usjeva koje se uzgajaju da brže i veće rastu do većeg nivoa ugljen-dioksida u...
