Foto: Wikipedia
Ovog petka, ser Dejvid Atenboro puni 100 godina – rođendan koji proslavi manje od 0,03 odsto ljudi.
Omiljeni engleski voditelj i istoričar prirode pripisao je svoj dug i zdrav život jednom ključnom faktoru: čistoj sreći.
Govoreći uoči svog 90. rođendana 2016. godine, Atenboro je za Gardijan rekao da razlog zašto je i dalje kognitivno i fizički sposoban, „nije hrišćanska vrlina, već samo sreća“.
To nije samo cinizam; sve više dokaza ukazuje na to da bi mogao biti u pravu, barem donekle.
Genetski faktor igra važnu ulogu, što znači da neki ljudi jednostavno imaju veće šanse da žive duže. To je dio sreće,...
Foto: Luther Yonel/ Unsplash
Vještačka inteligencija ne prijeti samo muzičkoj industriji, već polako preuzima i podkaste koje vode ljudi, a u industriji raste zabrinutost zbog novog trenda.
Prema podacima platforme Podkast indeks, oko 39 odsto novih podkasta u periodu od proteklih devet dana vjerojatno je generisano pomoću vještačke inteligencije, prenosi Blumberg.
Podaci ukazuju da je u periodu od samo devet dana kreirano 10.871 novih podkast RSS fidova, od kojih se procjenjuje da je oko 4.243 napravila AI.
Jedan od najistaknutijih igrača u ovom trendu je kompanija Insepssn point AI, koja navodno objavljuje oko 3.000 epizoda nedjeljno, čime značajno povećava količinu sadržaja na podkast...
Foto: Pexels
Članci koje je napisala umjetna inteligencija u samo su pet godina od zanemarivog udjela na webu došli do većine u analiziranom uzorku, pokazuje istraživanje kompanije Graphite.
Analiza obuhvata 65.000 URL-ova na engleskom jeziku iz baze Common Crawl, a pratila je promjene u udjelu AI-generiranog sadržaja između januara 2020. i maja 2025. godine, piše SEEbiz.
Na početku razdoblja, u januaru 2020., čak 97,8 posto sadržaja napisali su ljudi, dok je umjetna inteligencija sudjelovala s tek 2,2 posto. No situacija se ubrzano promijenila – godinu dana nakon lansiranja ChatGPT-a, u novembru 2023., udio AI sadržaja narastao je na 39 posto, piše BUG.
Prekretnica...
Foto: Unsplash
Ruski ljekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu "kokica" ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.
Prvi slučaj bolesti pluća nazvanog "kokica" identifikovan je 19. marta 2025. godine.
Prema riječima docentkinje na Katedri za bolničku terapiju Instituta za zdravlje majke i deteta (IMC) Univerziteta Pirogov Tatjane Kim, ovo oboljenje koje se u većini slučajeva javlja kod korisnika vejpinga karakteriše zvuk sličan kokicama koji izlazi iz pluća pacijenta, prenosi Tas.
"Ruski ljekari su naučili da identifikuju ovu novu bolest pluća (obliterantni bronhiolitis) ne samo po karakterističnom pucketanju (krepitus), već...
Foto: Nauka govori
Ako bi se njena biografija morala svesti na jednu ideju, to bi bila upornost koja se ne vidi odmah – ona koja se gradi godinama, u tišini laboratorija, na ledu Antarktika i u beskonačnoj crnini svemira.
Piše: Jelena Kalinić
Christina Koch pripada onoj rijetkoj vrsti ljudi čiji život ne izgleda kao linearna biografija, nego kao putanja – zakrivljena, hrabra i uvijek okrenuta prema nečemu većem od horizonta. Rođena 29. januara 1979. godine u Michiganu, odrasla je u Sjevernoj Karolini, gdje je rano razvila fascinaciju prirodom i ekstremnim uslovima. Studirala je elektrotehniku i fiziku, ali je jednako važno to što...
Foto: Jelena Jevđenić
Komunikacija životinja može izgledati potpuno drugačije - trepćuća svjetla, cvrkutanje, kreketanje i razrađeni plesovi. Ali novo istraživanje sa Univerziteta Nortvestern sugeriše da mnogi od ovih signala dijele iznenađujuću karakteristiku: ponavljaju se gotovo istim tempom.
U novoj studiji, naučnici su otkrili da se komunikacioni signali kod širokog spektra vrsta ponavljaju brzinom od oko 2 herca, ili otprilike dva otkucaja u sekundi.
Istraživači pretpostavljaju da bi ovaj tempo mogao da odražava zajedničko biološko ograničenje. Mozgovi životinja, uključujući i ljude, mogu biti prirodno podešeni da obrađuju signale koji stižu tim tempom. Drugim riječima, dva otkucaja u sekundi mogu biti ritmička „slatka tačka“...
Foto: Wikimedia Commons
Ako je hladni rat dvadesetog stoljeća bio trka u naoružanju, ovaj novi, koji još nema naziva, je trka u ovladavanju tehnologijom vještačke inteligencije.
Piše: Sandro Hergić
Ogromne sume koje se izdvajaju za infrastrukturu i razvoj ove tehnologije pokazuju da nije riječ o prolaznom trendu. No, ipak globalno, ovi trendovi se drastično razlikuju. Dok je na istoku ova tehnologija, kao na primjer u Indiji i Kini, pod kontrolom države, na zapadu je razvoj i upravljanje ovim tehnologijama diktirano od strane privatnih korporacija i nove klase tehno-oligraha, poznatijih u anglo žargonu kao „tech bros“.
Ljudi poput Sama Altmana, Petera Thiela i Elona...
Foto: NASA
Četiri astronauta misije oborila su rekord koji je 1970. godine postavio Apollo 13, preletjevši 400.171 km od planete.
NASA-ina misija Artemis II oborila je rekord za najdalje ljudsko putovanje od Zemlje.
Četiri astronauta u svemirskoj letjelici Orion nadmašila su prethodni rekord od 400.171 km (248.655 milja) u ponedjeljak u 15:58 GMT. Rekord je postavio Apolo 13 u aprilu 1970. godine.
Misija, koja putuje oko druge strane Mjeseca, trebalo bi da dostigne svoju maksimalnu udaljenost od oko 406.788 km (252.760 milja) od Zemlje u 23:07 GMT.
Misija će putovati oko Mjeseca u preletu, tokom kojeg će posada provesti više od šest sati analizirajući...
Foto: FB stranica NASA-e
NASA se priprema za lansiranje prve posade astronauta prema Mjesecu nakon više od 53 godine u okviru misije Artemis II, ključnog testnog leta u širem programu istraživanja svemira.
Tri američka i jedan kanadski astronaut trebali bi poletjeti u srijedu iz Floride na desetodnevnu misiju oko Mjeseca i nazad, koristeći kapsulu Orion i raketu Space Launch System, prenosi Rueters.
Riječ je o prvoj misiji s posadom u okviru Artemis programa, koji je od 2012. godine koštao najmanje 93 milijarde dolara. NASA planira ponoviti spuštanje na Mjesec 2028. godine, prvi put nakon misije Apollo 17 iz 1972.
Posadu čine NASA-ini astronauti...
Foto: Google
Porota Višeg suda okruga Los Angeles presudila je kako su tehnološki divovi Meta i YouTube odgovorni po svim tačkama optužnice u slučaju u kojem su optuženi za namjerno stvaranje ovisnosti kod sada 20-godišnje žene iz Kalifornije, kao i za narušavanje njezinog mentalnog zdravlja.
Prekretnička je to presuda koja bi mogla postaviti presedan za stotine sličnih slučajeva u kojima se tvrdi da bi tehnološke kompanije trebale biti odgovorne za štetne dizajnerske odluke, javlja CNN. Odluka bi mogla dovesti do velikih promjena u načinu na koji platforme društvenih medija funkcioniraju, posebno za mlade korisnike, piše SEEbiz.
Porota je zaključila da su Meta...
