Foto: Jelena Jevđenić
Komunikacija životinja može izgledati potpuno drugačije - trepćuća svjetla, cvrkutanje, kreketanje i razrađeni plesovi. Ali novo istraživanje sa Univerziteta Nortvestern sugeriše da mnogi od ovih signala dijele iznenađujuću karakteristiku: ponavljaju se gotovo istim tempom.
U novoj studiji, naučnici su otkrili da se komunikacioni signali kod širokog spektra vrsta ponavljaju brzinom od oko 2 herca, ili otprilike dva otkucaja u sekundi.
Istraživači pretpostavljaju da bi ovaj tempo mogao da odražava zajedničko biološko ograničenje. Mozgovi životinja, uključujući i ljude, mogu biti prirodno podešeni da obrađuju signale koji stižu tim tempom. Drugim riječima, dva otkucaja u sekundi mogu biti ritmička „slatka tačka“...
Foto: Wikimedia Commons
Ako je hladni rat dvadesetog stoljeća bio trka u naoružanju, ovaj novi, koji još nema naziva, je trka u ovladavanju tehnologijom vještačke inteligencije.
Piše: Sandro Hergić
Ogromne sume koje se izdvajaju za infrastrukturu i razvoj ove tehnologije pokazuju da nije riječ o prolaznom trendu. No, ipak globalno, ovi trendovi se drastično razlikuju. Dok je na istoku ova tehnologija, kao na primjer u Indiji i Kini, pod kontrolom države, na zapadu je razvoj i upravljanje ovim tehnologijama diktirano od strane privatnih korporacija i nove klase tehno-oligraha, poznatijih u anglo žargonu kao „tech bros“.
Ljudi poput Sama Altmana, Petera Thiela i Elona...
Foto: NASA
Četiri astronauta misije oborila su rekord koji je 1970. godine postavio Apollo 13, preletjevši 400.171 km od planete.
NASA-ina misija Artemis II oborila je rekord za najdalje ljudsko putovanje od Zemlje.
Četiri astronauta u svemirskoj letjelici Orion nadmašila su prethodni rekord od 400.171 km (248.655 milja) u ponedjeljak u 15:58 GMT. Rekord je postavio Apolo 13 u aprilu 1970. godine.
Misija, koja putuje oko druge strane Mjeseca, trebalo bi da dostigne svoju maksimalnu udaljenost od oko 406.788 km (252.760 milja) od Zemlje u 23:07 GMT.
Misija će putovati oko Mjeseca u preletu, tokom kojeg će posada provesti više od šest sati analizirajući...
Foto: FB stranica NASA-e
NASA se priprema za lansiranje prve posade astronauta prema Mjesecu nakon više od 53 godine u okviru misije Artemis II, ključnog testnog leta u širem programu istraživanja svemira.
Tri američka i jedan kanadski astronaut trebali bi poletjeti u srijedu iz Floride na desetodnevnu misiju oko Mjeseca i nazad, koristeći kapsulu Orion i raketu Space Launch System, prenosi Rueters.
Riječ je o prvoj misiji s posadom u okviru Artemis programa, koji je od 2012. godine koštao najmanje 93 milijarde dolara. NASA planira ponoviti spuštanje na Mjesec 2028. godine, prvi put nakon misije Apollo 17 iz 1972.
Posadu čine NASA-ini astronauti...
Foto: Google
Porota Višeg suda okruga Los Angeles presudila je kako su tehnološki divovi Meta i YouTube odgovorni po svim tačkama optužnice u slučaju u kojem su optuženi za namjerno stvaranje ovisnosti kod sada 20-godišnje žene iz Kalifornije, kao i za narušavanje njezinog mentalnog zdravlja.
Prekretnička je to presuda koja bi mogla postaviti presedan za stotine sličnih slučajeva u kojima se tvrdi da bi tehnološke kompanije trebale biti odgovorne za štetne dizajnerske odluke, javlja CNN. Odluka bi mogla dovesti do velikih promjena u načinu na koji platforme društvenih medija funkcioniraju, posebno za mlade korisnike, piše SEEbiz.
Porota je zaključila da su Meta...
Foto: Impuls
Istraživanja sugerišu da možete održati svoj mozak oštrim u starosti učenjem jezika i stvaranjem umjetnosti – a čini se da posmatranje ptica može imati slične efekte.
Nova studija naučnika iz Kanade otkrila je da su mozgovi iskusnih posmatrača ptica pokazivali gušće, složenije strukture tkiva u regionima mozga povezanim sa pažnjom i percepcijom, u poređenju sa početnicima.
Ovi nalazi uklapaju se u ideju neuroplastičnosti – da način na koji koristimo svoj mozak može zapravo u određenoj mjeri da ga preoblikuje – potencijalno na načine koji mogu zaštititi od kognitivnog opadanja kasnije u životu.
– Regioni uključeni u pažnju i percepciju pokazali su...
Foto: Solen Feyissa/ Unsplash
Instagram će prestati da šifruje privatne poruke između korisnika od maja, nakon godina kritika od strane organa za sprovođenje zakona i grupa za bezbjednost djece zbog ove funkcije.
Meta je tiho ovog mjeseca objavila na svojoj stranici za pomoć za Instagram i u ažuriranom tekstu iz 2022. godine da end-to-end enkripcija više neće biti dostupna u direktnim porukama između korisnika na Instagramu od 8. maja 2026.
To znači da će Meta moći da vidi sadržaj poruka između svih korisnika - što je do sada mogla samo za one koji nisu omogućili enkripciju.
Portparol Mete rekao je da je odluka...
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Sposobnost eholokacije dala je šišmišima ogromnu prednost u noćnom lovu, onemogućujući plijenu skrivanje u tami, što je brojne insekte natjeralo na inovativnost u izbjegavanju napada ovih vrsno opremljenih predatora.
Piše: Magdalena Novoselić
Šišmiši (Chiroptera) su svima prepoznatljivi mali leteći sisavci. Primarno se hrane raznim skupinama kukaca kao što su noćni leptiri, kornjaši i mnogi drugi. Nekoliko vrsta šišmiša se hrani voćem, nektarom i kralježnjacima, dok se svega tri vrste hrane krvlju. Broj takozvanih „vampirskih“ vrsta šišmiša je vrlo malen naspram ukupnog broja vrsta u svijetu koji doseže 1300 i čini ovu skupinu drugom najraznolikijom skupinom sisavaca nakon glodavaca...
Foto: Pexels
Google gradi još jedan podatkovni centar u Teksasu i tvrdi da će ovaj koristiti "naprednu tehnologiju hlađenja zrakom", kako bi ograničio potrošnju vode. Google tvrdi da će upotreba vode biti ograničena na "kritične operacije kampusa" poput kuhinja.
Ove specifičnosti slijede prethodno najavljenu dvogodišnju investiciju od 40 milijardi dolara koju je kompanija obećala Teksasu. Kompanija također ističe oko 7.800 MW neto proizvodnje energije i kapacitet koji je ugovorila s dobavljačima komunalnih usluga, kako bi ga dodala teksaškoj mreži.
Odluke kompanije vezane za resurse dolaze u trenutku kada zajednice širom zemlje odustaju od izgradnje podatkovnih centara, usred zabrinutosti da povećavaju račune za...
Foto: May Ravier/Pexels
Čovjek može satima gledati miran zalazak sunca ili vedro noćno nebo. Ovi prizori nisu samo lagani za oči - mogu biti lagani i za mozak. Ljudi obično vole vizualne podražaje koji zahtijevaju malo kognitivnog napora za obradu, navodi se u studiji koja je objavljena u časopisu, PNAS Nexusu.
Mozak je organ u tijelu koji najviše troši energiju, a samo vizualna obrada čini gotovo polovinu njegove potrošnje energije. Istraživači već dugo proučavaju kako vizualni sistem štedi energiju. No, nova studija se bavi pitanjem iz drugačije perspektive.
„Ne samo da je vizualni sistem optimizovan za učinkovitost, već bismo mogli imati estetske...
