Dino Mustafić
Zato prošlost mora biti prepuštena onima koji imaju odgovornost da je istražuju na osnovu činjenica: nauci, historiografiji, sudskim institucijama i umjetnosti. Nauka treba utvrđivati okolnosti i uzroke. Sudovi trebaju donositi presude na osnovu dokaza. A umjetnost ima posebnu, nezamjenjivu ulogu: ona ljudskom iskustvu vraća lice, glas i emociju.
Piše: Dino Mustafić
Emotivno obraćanje Hasana Hasanovića u Ujedinjenim nacijama nije bilo samo govor jednog čovjeka koji je preživio najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici. Bio je to glas svih onih koji su izgubili najbliže, svih onih kojima je rat oduzeo pravo na običan život, ali nije...
Foto: Freepik
Ponekad mi se čini da smo odustali od ideje života i prihvatili ideju upravljanja životom. Emocije su nam postale projekti, odnosi zadaci, a ličnost nešto što neprestano treba nadograđivati. Čak i tuga mora biti produktivna, kriza mora imati pouku, patnja mora završiti ličnim rastom.
Piše: Sandra Džananović
Nedavno sam pročitala savjet da čovjek svako jutro treba ustati sat vremena ranije, meditirati, zapisati zahvalnosti, vježbati, vizualizirati ciljeve, slušati podcast, popiti određeni napitak i provesti nekoliko minuta u tišini prije nego što započne dan. Nakon toga sam se iskreno zapitala u kojem dijelu rasporeda čovjek stigne biti umoran, zbunjen ili jednostavno običan....
Foto: Ash Hayes/ Unsplash
Naselje Silvan u Jerusalimu ima sve manje stanovnika. Pod bizarnim i skandaloznim izgovorima porodice se iseljavaju iz kuća u kojima su živele decenijama. U Pojasu Gaze stotine hiljada raseljenih ljudi sabijene su u nenastanjiv izbeglički kamp. Neki se nikada neće vratiti svojim kućama koje više ne postoje. Predsednik izraelskog Saveta za nacionalnu bezbednost sazvao je hitan sastanak o „podsticanju dobrovoljne emigracije“ stanovnika Gaze.
Piše: Gideon Levy
Himnuta, Elad, Jevrejski nacionalni fond, Savet za nacionalnu bezbednost, Izraelske odbrambene snage, sefardsko pogrebno društvo Hevra kadiša i Izraelska civilna uprava – sve su to državna tela ili neprofitne organizacije koje imaju...
Foto: Transparency International BiH
Jednog dana, kada se na nekom budućem univerzitetu bude osnivala Katedra za napredne oblike urbanog samouništenja, Banja Luka će biti obavezna literatura. Ono što njen mlađahni gradonačelnik već mandat i po izvodi nad gradom teško će stati u jednu naučnu disciplinu. Psiholozi će tvrditi da je riječ o kolektivnoj hipnozi, urbanisti o planskoj devastaciji, ekonomisti o fiskalnom nadrealizmu, a kriminolozi će, po službenoj dužnosti, tražiti riječ.
Posljednji eksperiment nosi romantični naziv "banjalučka riva". Već sama riječ otkriva da se radi o projektu koji je od stvarnosti udaljen otprilike koliko i more od Banja Luke. Riva je, naime,...
Foto: N1
Ovih dana nenadležna institucija obratila se javnosti rečima: „Nudim penzionerima novi paket. Tu će da budu i vaučeri za odlaske u banje, tu će da budu i jeftiniji lekovi, tu će da budu i nekakva jednokratna davanja“.
Piše: Mladen Vitas
Ovo obraćanje je još jedan u nizu pokušaja da se zakotrlja vruća predizborna tema među penzionerima radi disciplinovanja već pokornih, ali i ovoga puta je to samo pucanj u prazno. Siromaštvo u Srbiji ostaće u velikoj meri prisutno ne zbog nedostatka novca nego zbog zloupotrebe ljudi kojima je pomoć preko potrebna.
Srbija je zemlja koja javne resurse troši na pogrešan način...
Foto: Impuls
Prošla je Sedma povorka ponosa u Sarajevu uz veliko obezbjeđenje i policijsku pratnju, s porukama ljubavi i slobode. Bez incidenta. Ipak, prava slika našeg društva pokazala se u komentarima na društvenim mrežama po ko zna koji put.
Piše: Jelena Jevđenić
Video na Facebook stranici Impuls portala je statičan, u 30 sekundi prikazuje kako grupa građana i građanki šeta za osnovna ljudska prava.
Video, u ovom trenutku, ima preko 32 hiljadu pregleda, 222 reakcije i 484 komentara.
Komentari zli, mrzilački, patološki.
„jebem te državo za koga sam ja ratovao 4 godine“
„držite se svojih zidova“ na komentar „možete li Vi živjeti u 4 zida?“ odgovor...
Foto: Brett Sayles/Pexels
Ne, autoriteti nisu nestali i teško da će ikada nestati dok je čovjeka i ljudske zajednice. Ali jesu u konstantnom procesu kategorijalne transformacije. Neki autoriteti slabe ili nestaju, neki se drugi autoriteti pojavljuju i jačaju, donoseći sa sobom nove forme i sadržaje.
Piše: Hajrudin Hromadžić
Novinarkin sugovornik odavao je utisak ugodnog čovjeka. Inteligentan, opušten, diskretno zabavan, urbani čovjek u srednjim pedesetim godinama života. Dobro se uklapao u audio komorni mizanscen, reprezentaciju etera karakterističnu za Treći program Hrvatskog radija.
Klasičan je glazbenik, autor originalnih skladbi, usto i profesor na Muzičkoj akademiji. Stoga je bilo logično, nakon uobičajene lamentacije o nezainteresiranosti mlađih...
Nema poganijeg, sigurnijeg i obilnijeg načina zarade od profitiranja na ljudskim strastima, na mržnji, ljubavi, strahu... Toga su svjesne i korporacije koje, upravo za te namjene, angažiraju timove psihologa i marketinških stručnjaka.
Piše: Selvedin Avdić
Uočili ste sigurno, na ovom svjetskom prvenstvu uvedene su obavezne pauze za hidrataciju igrača. Navodno, to je učinjeno zbog velikih vrućina, kako bi se zaštitilo zdravlje igrača. Postoji li iko na svijetu ko je zaista povjerovao u ovu bajku? Broj takvih naivaca vjerovatno je identičan broju onih koji i dalje vjeruju da je fudbal sport radničke klase. Doduše, u tom mitu ipak postoji ono dragocjeno...
Foto: Transparency International BiH
Jedan zanimljiv društveni fenomen duboko se ukorijenio i široko rasprostranio posljednjih decenija na ovim prostorima. Riječ je o fenomenu tzv. etno-političkih preduzetnika. Ovaj fenomen teorijski je razradio i popularizovao poznati teoretičar Rogers Brubaker. Naime riječ je o visoko profitabilnoj djelatnosti koja kao ključni resurs koristi etnički identitet i mitove. Ovaj visoko profitabilni resurs koristi se u svrhu političke mobilizacije a sve kako bi podražavajući kolektivne strahove i paranoje, osigurao, etno-političkim preduzetnicima monopolistički položaj na političkom tržištu.
Piše: Srđan Blagovčanin
Tu se zapravo radi kako teoretičari ovog fenomena ispravno naglašavaju o komodifikaciji identiteta i mitova, odnosno o pretvaranju identiteta...
