Društvene mreže postale su naša nova stvarnost. Nešto kao najnoviji svjetski poredak. Tamo se preselio sav, ili gotovo sav, društveni, politički, a u dobroj mjeri i kulturni život. Tamo se rađaju ljubavi i (ne)prijateljstva, kuju novi i raskivaju stari savezi. Tamo neki uspijevaju da sakriju svoju pravu prirodu, a neki drugi razotkriju se u kompletnom jadu sopstvene egzistencije.
Piše: Ozren Kebo
Pošto smo duboko u trećoj deceniji postojanja i dominacije društvenih mreža, možda je došlo vrijeme da klasificiramo i u najkraćim crtama natuknemo kako djeluju pripadnici pojedinih obrazaca ponašanja.
1. Masovno hejtanje i brutalno satiranje neistomišljenika:
Svako malo neki nesretnik izjavi nešto što...
Foto: Unsplash
Da bi se knjiga skenirala za potrebe veštačke inteligencije, ona mora da se raskoriči, uništi. Reklo bi se da knjige jednostavno prelaze iz jednog oblika postojanja u drugi. Ali ko će im imati pristup?
Piše: Dejan Ilić
Vest kaže: veštačka inteligencija u pogubnom pohodu na polovne knjige. Dobro, ne kaže baš tako. Evo šta kaže: kompanije kupuju u antikvarnicama veliki broj polovnih i retkih knjiga da bi razvile nijansiranije jezičke modele veštačke inteligencije. Ako sam dobro zapamtio i razumeo – jezički obrasci dostupni u tekstovima na internetu nisu dovoljno dobri primeri za prikladnu upotrebu jezika: kratki su i jednostavni, sa...
Foto: Capital
Šta Banja Luka ima zajedničko sa Ženevom i Njujorkom? Na prvi pogled – ne baš mnogo. Ali postoji jedna važna stvar. Sve tri grada krasi djelo jednog od najvećih kipara 20. vijeka s ovih prostora, Antuna Augustinčića. Njegov "Rudar" stoji u Ženevi, pred Međunarodnom organizacijom rada, njegov "Mir" u Njujorku, pred Ujedinjenim nacijama, a njegov spomenik palim Krajišnicima stoji na Šehitlucima, iznad Banjaluke.
Piše: Srđan Blagovčanin
Hvala na pitanju, spomenici u Ženevi i Njujorku su u odličnom stanju. Banjalučki je, međutim, u stanju koje najbolje opisuje odnos ovog grada prema vlastitoj kulturnoj baštini. Banja Luka, doduše, ima nešto što Ženeva i...
Foto: Wouter/ Unsplash
Ovim člankom želim skrenuti pozornost na zanimljiv tekst dr. Khadije Alhumaid pod naslovom Četiri načina na koje je tehnologija negativno promijenila obrazovanje. U njemu autorica opisuje u kojoj se mjeri tehnologija postupno integrirala u naše obrazovne procese i metodologiju.
Tehnologija nije nešto novo i specifično za našu industrijsku civilizaciju. Otkad je čovjek počeo hodati zemljom, prisutna je kao alat za “ovladavanje prirodom i suprotstavljanje njezinim nepobjedivim silama”. Međutim, tijekom ovog stoljeća njezina se upotreba toliko povećala da više nije samo usputni dodatak, već je neophodna za naš način života. Na primjer, tristo sati videozapisa prenese se na YouTube...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Patrijarhat bez sumnje šteti više ženama, oduzimajući im finansijsku nezavisnost, jednakost i slobodu izbora, ali ni muškarci nisu pošteđeni njegove teške cijene. Prevazilaženje ovih starih obrazaca nije borba jednog pola protiv drugog, već zajednički korak ka pravednijem i zdravijem društvu.
Piše: Džejlana Bulut
Kada pogledamo društveni poredak u Bosni i Hercegovini, jasno je da je patrijarhalni sistem i dalje najzastupljeniji model po kojem živimo. Zamišljen kao tradicionalni okvir, on nam često djeluje nepromjenjivo, ali postavlja se pitanje: šta ako nam je taj stari sistem postavio pravila u kojima na kraju svi gubimo — i žene i muškarci?
Patrijarhat se u...
Foto: AAY
Skakalo se na noge na svako pominjanje radničkih prava i socijalne pravde koji su svrstavani u neželjene ostatke „komunističkog mraka”. U takvom „nuru demokratije” i „intelektualnom ozračju” praznog populizma svih ovih godina razmatrala se problematika srednjebosanske industrije.
Piše: Selvedin Avdić
Zeničke željezare više nema. Ali, ne bi nam taj nestanak trebao biti preveliki šok, jer godinama smo se navikavali na njeno propadanje. Tokom banditske poslijeratne tranzicije ona je pretvorena u igračku, koju su jedan drugom dodavali kuvajtski, indijski i fočanski tajkuni, a tokom njihovih igrica ona se smanjivala, topila kao grudva snijega, dok se nije pretvorila u prljavu, otrovnu baricu.
NEMA...
Foto: Mika Baumeister/Unsplash
Postoje društvene prekretnice kada naizgled nemoguće iznenada postaje neizbježno. Dobro novinarstvo igra suštinsku ulogu u pokretanju ovih promjena i pokazuje nam kako se prave promjene mogu dogoditi.
Piše: George Monbiot
Postoji mnogo razloga za očajanje: naša zelena i prijatna zemlja je isušena i smeđa, rezervoari su iscrpljeni, a šumski požari bjesne u Velikoj Britaniji, Evropi i SAD-u. Ali postoji još mnogo razloga da ne očajavamo: očajanje je samoispunjavajuće; očajanje je obeshrabrujuće; očajanje je ono što kopilad žele da osjetite. Ali prije svega, očajanje je iracionalno. Dozvolite mi da objasnim zašto.
Koliko god naši alati za prognoziranje bili sofisticirani, jednostavno nemamo...
Foto: Fleabag
Radije bih bila loša feministkinja nego nikakva feministkinja.
Piše: Martina Marinković
Kad u prvoj epizodi serije Fleabag, u sceni gdje istoimena protagonistica i njezina sestra Claire slušaju uvod feminističkog predavanja, voditeljica pita okupljene žene koja bi od njih mijenjala pet godina svog života za takozvano savršeno tijelo, njih dvije jedine podignu ruke, a ubrzo ih i osramoćeno spuste i jedna drugoj prišapnu: „Mi smo loše feministkinje.” Priznajem, ni s jednom se televizijskom, filmskom, kazališnom ili književnom scenom nisam toliko poistovjetila. Tad sam zaustavila seriju, dramatično zaklopila laptop i upitala se: kakva li sam ja to loša feministkinja? Jer, kako stvari...
Foto: Neda Radulović-Viswanatha
Algoritam promoviše tradicionalne rodne uloge i povlačenje žena iz javne, političke sfere. To se predstavlja kao stil života koji ženama u nesigurnim vremenima nudi ljubav, mir i jednostavnost.
Piše: Ana Jovanović
Naslov može da navede na pogrešan zaključak. Ovo neće biti tekst o potrazi za novom Sarom Konor, već o društvu kome jedna Sara Konor nije dovoljna. Takođe, ovo neće biti tekst o veštačkoj inteligenciji kao takvoj, već o influenserkama, društvenim mrežama i promenama u društvu.
„Trad wife“ trend, odnosno trend tradicionalne supruge, dominira društvenim mrežama u SAD-u već deceniju. Nagli uspon doživljava tokom epidemije kovida kad se većina ljudi...
Dženana Hadžihafizbegović - Foto: astronaut.ba
U Bosni i Hercegovini kriminal nije devijacija sistema u tragovima – on je njegov sastavni dio. Granica između politike i kriminala je toliko zamagljena da često više nije jasno gdje jedno završava a drugo počinje. Ljudi koji bi u uređenim državama bili predmet istraga u RS-u i Federaciji donosioci su odluka, pa dok većina građana vodi borbu s računima, kreditima i egzistencijalnim strahovima postoji sloj društva koji živi izvan tih ograničenja – to su ljudi za koje kriza ne postoji i za njih je Bosna savršeno mjesto; dovoljno slaba da ne postavlja pitanja, i dovoljno...
