Kategorija: Društvo

Loša feministkinja?

Foto: Fleabag Radije bih bila loša feministkinja nego nikakva feministkinja. Piše: Martina Marinković Kad u prvoj epizodi serije Fleabag, u sceni gdje istoimena protagonistica i njezina sestra Claire slušaju uvod feminističkog predavanja, voditeljica pita okupljene žene koja bi od njih mijenjala pet godina svog života za takozvano savršeno tijelo, njih dvije jedine podignu ruke, a ubrzo ih i osramoćeno spuste i jedna drugoj prišapnu: „Mi smo loše feministkinje.” Priznajem, ni s jednom se televizijskom, filmskom, kazališnom ili književnom scenom nisam toliko poistovjetila. Tad sam zaustavila seriju, dramatično zaklopila laptop i upitala se: kakva li sam ja to loša feministkinja? Jer, kako stvari...

Uloga žene u AI revoluciji

Foto: Neda Radulović-Viswanatha Algoritam promoviše tradicionalne rodne uloge i povlačenje žena iz javne, političke sfere. To se predstavlja kao stil života koji ženama u nesigurnim vremenima nudi ljubav, mir i jednostavnost. Piše: Ana Jovanović Naslov može da navede na pogrešan zaključak. Ovo neće biti tekst o potrazi za novom Sarom Konor, već o društvu kome jedna Sara Konor nije dovoljna. Takođe, ovo neće biti tekst o veštačkoj inteligenciji kao takvoj, već o influenserkama, društvenim mrežama i promenama u društvu. „Trad wife“ trend, odnosno trend tradicionalne supruge, dominira društvenim mrežama u SAD-u već deceniju. Nagli uspon doživljava tokom epidemije kovida kad se većina ljudi...

A šta kada nije do Srba, a?

Dženana Hadžihafizbegović - Foto: astronaut.ba U Bosni i Hercegovini kriminal nije devijacija sistema u tragovima – on je njegov sastavni dio. Granica između politike i kriminala je toliko zamagljena da često više nije jasno gdje jedno završava a drugo počinje. Ljudi koji bi u uređenim državama bili predmet istraga u RS-u i Federaciji donosioci su odluka, pa dok većina građana vodi borbu s računima, kreditima i egzistencijalnim strahovima postoji sloj društva koji živi izvan tih ograničenja – to su ljudi za koje kriza ne postoji i za njih je Bosna savršeno mjesto; dovoljno slaba da ne postavlja pitanja, i dovoljno...

Einstein i Tagore o istini

Prema indijskoj filosofiji, postoji Braman, apsolutna Istina, koji se ne može zamisliti izdvajanjem pojedinačnog uma ili opisati rečima, već se jedino može shvatiti potpunim stapanjem individualnog sa njegovom beskonačnošću.

Izgradnja nelegalnog šetališa na obali Vrbasa – priča o nepostojanju stvarne političke alternative

Foto: Impuls U pozadini priče o izgradnji nelegalnog šetališta na obali Vrbasa je mnogo ozbiljnija priča o nepostojanju stvarne političke alternative. Odnosno, generalni zaključak da su svi isti. Fascinantno je to kako političari u BiH ne shvataju potrebu postojanja istinske (a ne samo formalne) političke alternative, drugačijeg ponašanja, koje će građanima pokazati da nisu svi isti i da imaju “prokletu mogućnost izbora”. Umjesto da na mjestima i u situacijama kad imaju priliku pokazati da su drugačiji, bolji, od svojih oponenata, o kojima (s razlogom) govore sve najgore, to i pokažu, oni pokazuju da su isti. Od ideološke matrice, preko netransparentnosti i nepoštovanja...

Desnilo od Drine do Rijeke

Foto: N1 Samo u posljednjih nekoliko dana imali smo s jedne strane užasavajuću Drinsku regatu, s masovnim fašističkim skandiranjem, motiviranim mržnjom prema Bošnjacima, kao i skup navijačkih ustaških falangi u Rijeci, koje gradonačelnica s uvažavanjem prima i razgovara s njima o muralu s ustaškom simbolikom. Piše: Dragan Markovina Vladimir Arsenijević, beogradski pisac i aktivist, čovjek koji već trideset godina na razne načine pokušava pružiti otpor ovdašnjim nacionalizmima, a zapravo fašizmima, u intervjuu za zagrebačke Novosti, kojeg je dao ovih dana, nakon što ga je u centru Beograda premlatila organizirana grupa huligana, kojima je smetalo obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, ovako je sažeo...

Metine naočale mogu tajno snimiti svako dijete – kako riješiti taj AI problem?

Foto: Meta Kompanija tvrdi da je na pojedincima da osiguraju da ne "iskorištavaju" ovu tehnologiju. To neće zaštititi djecu. Piše: Gaby Hinsliff Trebalo mi je vremena da shvatim šta čovjek koji je sjedio pored mene u vozu radi. Prelistavao je slike male djevojčice na telefonu; zumirao je neke slike. Naravno, nije bilo neobično, osim što su se pri pažljivijem pregledu slike jasno pokazale kao dijete koje sjedi preko puta nas, igrajući se sa roditeljima. U prepunom vozu ljudi koji su uglavnom nezainteresovano gledali u svoje telefone, stranac je tajno fotografisao tu djevojčicu iznova i iznova. I da ga nije odao taj veoma...

Sjećanje kao zavjet: Zašto umjetnost mora sačuvati ljudsku tragediju od zloupotrebe

Dino Mustafić Zato prošlost mora biti prepuštena onima koji imaju odgovornost da je istražuju na osnovu činjenica: nauci, historiografiji, sudskim institucijama i umjetnosti. Nauka treba utvrđivati okolnosti i uzroke. Sudovi trebaju donositi presude na osnovu dokaza. A umjetnost ima posebnu, nezamjenjivu ulogu: ona ljudskom iskustvu vraća lice, glas i emociju. Piše: Dino Mustafić Emotivno obraćanje Hasana Hasanovića u Ujedinjenim nacijama nije bilo samo govor jednog čovjeka koji je preživio najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici. Bio je to glas svih onih koji su izgubili najbliže, svih onih kojima je rat oduzeo pravo na običan život, ali nije...

Industrija nezadovoljstva

Foto: Freepik Ponekad mi se čini da smo odustali od ideje života i prihvatili ideju upravljanja životom. Emocije su nam postale projekti, odnosi zadaci, a ličnost nešto što neprestano treba nadograđivati. Čak i tuga mora biti produktivna, kriza mora imati pouku, patnja mora završiti ličnim rastom. Piše: Sandra Džananović Nedavno sam pročitala savjet da čovjek svako jutro treba ustati sat vremena ranije, meditirati, zapisati zahvalnosti, vježbati, vizualizirati ciljeve, slušati podcast, popiti određeni napitak i provesti nekoliko minuta u tišini prije nego što započne dan. Nakon toga sam se iskreno zapitala u kojem dijelu   rasporeda čovjek stigne biti umoran, zbunjen ili jednostavno običan....

Etničko čišćenje 3.0

Foto: Ash Hayes/ Unsplash Naselje Silvan u Jerusalimu ima sve manje stanovnika. Pod bizarnim i skandaloznim izgovorima porodice se iseljavaju iz kuća u kojima su živele decenijama. U Pojasu Gaze stotine hiljada raseljenih ljudi sabijene su u nenastanjiv izbeglički kamp. Neki se nikada neće vratiti svojim kućama koje više ne postoje. Predsednik izraelskog Saveta za nacionalnu bezbednost sazvao je hitan sastanak o „podsticanju dobrovoljne emigracije“ stanovnika Gaze. Piše: Gideon Levy Himnuta, Elad, Jevrejski nacionalni fond, Savet za nacionalnu bezbednost, Izraelske odbrambene snage, sefardsko pogrebno društvo Hevra kadiša i Izraelska civilna uprava – sve su to državna tela ili neprofitne organizacije koje imaju...