Mi ne znamo šta je to ljubav, mi se sa užasnim omalovažavanjem odnosimo prema sebi samima. Mi nepravilno shvatamo šta znači voleti samoga sebe, čak se i ustručavamo od ovog pojma.
Foto: Narodno pozorište RS
Karmen će u kartama vidjeti „sudbinu“. Pokazat će zaprepaštenost, nevjericu, grč. Ipak, Karmen kreće na put suočavanja s neminovnošću. Iz proročanstva o budućnosti zakoračit će na put u svoj život odvažnim, hrabrim korakom. Njeni će izbori voditi susretu sa sudbinom s kojom se po svemu sudeći nije unaprijed pomirila i na koju želi da utiče...
Piše: Ljupko Mišeljić
Prethodno objašnjenje moglo bi funkcionisati kao simulacija prepuštanja bezbjednoj udaljenosti od dramske priče, izolaciji od konteksta stvarnog svijeta koji opisuje opera. Na tu poziciju računa rediteljsko, dirigentsko, scenografsko i kostimografsko rješenje opere „Karmen“ u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske. „Sudbina“...
Maus
Strip vrlo nepravedno „bije glas“ da služi uglavnom za razonodu i da je prvenstveno za decu. Međutim, kao i crtani filmovi (a možda čak i više), stripovi često i nisu baš namenjeni deci, a marta 1964. godine strip je i zvanično proglašen devetom umetnošću.
Godine 1992. autor Artur Art Špigelman (Spiegelman) je dobio Pulicerovu nagradu za strip Maus. Maus je prva grafička novela koja je dobila ovu prestižnu nagradu za novinarstvo i dokumentarnu prozu. Iako su mišljenja o samoj priči bila vrlo podeljena kada se strip pojavio, i dalje je vrlo aktuelan i ima kritičara koji ga smatraju najboljom grafičkom...
Foto: Impuls
U manjim mjestima umjetnost i kultura postaju ključni faktori socijalne povezanosti, identiteta i prepoznavanja lokalnih vrijednosti. Daleko od velikih gradova, ako i jedan u Bosni i Hercegovini zaslužuje klasifikaciju velikog, umjetnici, organizatori i publika uspijevaju stvoriti događaje koji nadmašuju lokalne okvire.
Piše: Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Iako se na prvi pogled čini da manja mjesta nemaju potrebne resurse za održavanje velikih kulturnih događaja, upravo se tu često rađaju najautentičniji i najvažniji kulturni pokreti. Svi ovi festivali i inicijative, poput „Mediteran film festivala“ u Širokom Brijegu, „Slova Gorčina“ u Stocu ili „Vareš Classic Festivala“, dokaz su da kultura može uspjeti u...
Foto: Jelena Blesić
Povodom 190 godina od rođenja slavnog francuskog umjetnika Edgara Dege u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci 5. decembra otvorena je izložba skulptura ovog umjetnika “Figure u pokretu”.
Edgar Dega (1834-1917) je bio francuski slikar, grafičar i vajar. Takođe se bavio u fotografijom. Spada u najznačajnije predstavnike impresionizma. Njegova najpoznatija djela su crteži i figure plesačica (slaveći njihovu gracioznost naslikao ih je oko 600) a Banja Luka je, pored Mostara i Zagreba, počastvovana da uživa u ljepoti ove zaista posebne, putujuće izložbe.
Posebnu čar izložbi daje njegovo najpozatije djelo “Mala plesačica” koju je izložio na šestoj impresionističkoj izložbi...
Foto: Jelena Blesić
Iako na prvi pogled sport umjetnost nemaju puno toga zajedničkog, ako posjetite izložbu “Sport u umetnosti. Umetnost sporta” bićete prijatno iznenađeni.
Ova originalna ideja je zajednički projekat Galerije Matice Srpske, Muzeja Jugoslavije i Muzeja savremnosti umjetnosti Republike Srpske. Zanimljiva postavka nas podsjeća na važne sportske događaje koji su u toku i na neke minule. Tako na primjer možete da vidite našeg cijenjenog slikara, glumca i TV voditelja Uroša Đurića prerušenog u fudbalera banjalučkog “Borca”. Tu su i pokloni jugoslovenskih sportista Josipu Brozu Titu, platna naših istaknutih umjetnika inspirisanih sportom, plakate za sarajevske ZOI 1984. I još mnogo toga. ...
Bosonogi Gen
Bosonogi Gen je manga koju je napisao i ilustrovao Keiđi Nakazava (1939–2012). Keiđi Nakazava rođen je u Hirošimi i bio je svedok nuklearnog napada na grad 1945. godine, tako da su ta iskustva duboko uticala na njegov rad i ovaj strip je velikim delom autobiografski: priča prati malog dečaka po imenu Gen, koji pokušava da preživi tokom rata, a kasnije se nosi i sa posledicama bombardovanja.
“Svoju priču sam nazvao Hadashi no Gen (Bosonogi Gen). Ime mladog potagoniste na japanskom jeziku ima više značenja. Može značiti “koren” ili “poreklo” nečega, ali i “elementsko” (u smislu atomskog elementa), kao i...
Uporedo sa razvojem kućišta radio je i na tehnikama pravilnog podvodnog osvetljenja, a često je preduzimao i fizičke poduhvate kako bi svoje podvodne fotografije učinio što realnijim.
