Foto: Unsplash
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj djece gotovo da ne zna da drži olovku.
Neuropsihološkinja Odri van der Mer, profesorka Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju autorka je istraživanja koje je pokazalo, da rukopis aktivira daleko više regiona mozga nego kucanje na tastaturi, prenosi Insajder.
U istraživanju profesorke Odri van der Mer, vidi se da je korišćenje ruke za pisanje veoma stimulativno za mozak, naročito u ranom razvoju. Profesorka kaže da su svi regioni u mozgu aktivni kada...
Foto: Emiliano Vittoriosi/ Unsplash
Savezna država Florida postala je prva američka država koja je tužila kompaniju OpenAI zbog dizajna i sigurnosnih aspekata njenog chatbot sistema umjetne inteligencije ChatGPT.
U tužbi, koju je podnio državni tužilac Floride James Uthmeier, navedeno je da OpenAI i njegov izvršni direktor Sam Altman ugrožavaju djecu, stvaraju ovisnost o tehnologiji, pomažu i podržavaju masovne ubice te podstiču korisnike na samoubistvo u nastojanju kompanije da ostvari profit.
U odgovoru na tužbu, OpenAI je saopštio da je uspostavio vodeće zaštitne mjere i politike u industriji, prenosi Buka.
Pravni postupak pokrenut je dok Florida vodi i krivičnu istragu o tome da li...
Foto: Unsplash
Međunarodno ispitivanje u 11 zemalja pokazalo je da je vakcina pod imenom Amivantamab dala snažan odgovor kod pacijenata s uznapredovalim rakom koji nije reagovao na ranije tretmane, piše Guardian.
Lijek je testiran na pacijentima čiji se rak proširio ili vratio nakon prethodnog liječenja. U studiji su 102 pacijenta s rakom mozga i vrata primila injekciju, a tumori su se smanjili ili potpuno nestali kod 43 osobe.
Među njima je 28 imalo značajno smanjenje tumora, dok su kod 15 pacijenata ljekari utvrdili da su tumori potpuno uklonjeni.
"Ovo su dosad nezabilježeno snažni odgovori kod pacijenata čija je bolest postala otporna i na...
Foto: Freepik
Milioni žena oboljelih od najčešćeg oblika raka dojke mogli bi uskoro biti pošteđeni iscrpljujuće hemoterapije zahvaljujući revolucionarnom genomskom testu.
Rezultati velikog međunarodnog ispitivanja, koji će biti predstavljeni ovog vikenda na najvećoj svjetskoj konferenciji o raku u Chicagu, mogli bi iz temelja promijeniti smjernice liječenja širom svijeta, piše The Guardian.
Liječenje raka dojke, najraširenijeg oblika te bolesti, uobičajeno započinje hirurškim uklanjanjem tumora. Nakon toga se pacijenticama često preporučuje hemoterapija kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti.
Međutim, takvo liječenje sa sobom nosi i teške nuspojave koje su fizički i emocionalno iscrpljujuće, poput gubitka kose, osipa, mučnine, nesanice i hroničnog umora. Neke...
Foto: Brett Jordan/Pexels
Sve više ljudi se oslanja na društvene mreže – kao što su TikTok, Instagram, YouTube i Redit – kako bi saznali više o mentalnom zdravlju i komunicirali sa ljudima koji dijele ista iskustva.
Komunikacija se vodi od poznatih poremećaja poput depresije, anksioznosti i šizofrenije, pa do stanja koja se često stavljaju pod „neurodivergentni“ kišobran, kao što su autizam, ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću), Turetov sindrom i disleksija.
Na primjer, na TikToku je haštag #adhd imao više od 50 milijardi pregleda.
-Željeli smo da istražimo kako platforme društvenih medija oblikuju način na koji razumijemo mentalno zdravlje. Zato smo analizirali više od...
Foto: Unsplash
Sebi često možemo govoriti razne ohrabrujuće poruke, kao na primer: „Čak se i najboljima ponekad desi da pogreše“, ali kada dođe trenutak da smo mi ti koji su pogrešili, prihvatanje toga može biti teško.
Uzmimo za primer činjenicu da mnogi najgledaniji i Oskarom nagrađivani filmovi sadrže greške. Veb sajt IMDb (Internet Movie Data Base – internet baza filmova) redovno izbacuje listu grešaka u poznatim filmovima, poput „Čikaga“. Štaviše, postoji čitav sajt posvećen filmskim greškama. Sportisti mogu promašiti otvoren i lak šut ili udarac, novinski naslovi često sadrže očigledne slovne greške, a manekenkama se dešava da se sapletu i padnu...
Foto: Pixabay
Od pasivnih selekcionih pritisaka do onih koje sami izazivamo, sile koje oblikuju naše kontinuirano evolutivno putovanje podjednako su fascinantne koliko i raznovrsne.
Sada je novo istraživanje otkrilo ranije nepoznat način na koji ljudi koji žive visoko u Andima možda nastavljaju da evoluiraju, a pokretač je iznenađujuće skroman.
Ova populacija bila je među prvima koja je pripitomila danas sveprisutni krompir prije više hiljada godina, što bi moglo da objasni zašto njihova tijela pokazuju dokaze poboljšane sposobnosti varenja skroba.
"Visoki Andi poznati su kao bogat region za razumijevanje ljudske evolutivne adaptacije, na primjer, hipoksije, stanja u kojem tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika. Ovo...
Foto: Charles Darwin Foundation
Tajanstvena mala plava hobotnica otkrivena gotovo 1800 metara ispod voda ostrva Galapagos službeno je identifikovana kao potpuno nova vrsta. Veličine loptice za golf, sićušno stvorenje šokiralo je istraživače tokom dubinske ekspedicije kada se, iznenada, pojavilo na kameri, puzeći po okeanskom dnu u blizini podvodne planine.
Ostrva Galapagosa uz obalu Ekvadora poznati su po životinjama koje se ne nalaze nigdje drugdje na Zemlji, uključujući divovske kornjače i morske iguane. Naučnici su sada na taj popis dodali još jedno izvanredno stvorenje: sićušnu plavu hobotnicu nedavno identifikovanu u dubokim vodama.
Novo opisana vrsta objavljena je u časopisu Zootaxa nakon što su...
Foto: Pexels
Kada ste se zadnji put istinski dosađivali i pustili misli da slobodno teku?
Gotovo kad god imamo priliku, automatski posežemo za pametnim telefonom, pokrećemo podcast, pregledavamo društvene mreže ili pronalazimo nešto novo za raditi.
Ali takva stalna aktivnost može uzeti svoj danak, kaže njemačka neuronaučnica Friederike Fabritius.
Stanje stalne kognitivne zauzetosti može dugoročno negativno uticati na našu sposobnost kreativnog razmišljanja ili regulisanja emocija.
Fabritius objašnjava zašto je važno ne raditi ništa - čak i ako se u početku čini kao neproduktivno vrijeme. Time osiguravamo da naša takozvana Mreža zadanog načina rada (DMN) dobije određeni prostor u našem svakodnevnom životu.
Jednostavno rečeno, DMN je...
Foto: Unsplash
Svjetlaci, sluzave plijesni i rijetki lišajevi među 1109 su vrsta otkrivenih u samo jednom dijelu škotske kišne prašume koja propada. Riječ je o prvom istraživanju provedenom na poluostrvu West Cowal u posljednjih pola vijeka, a provela ga je Fondacija za ruralni pejzaž Argylla (ACT), piše BBC.
Projekt građanske nauke
Istraživanje je dio projekta građanske nauke čiji je cilj bolje razumjeti ulogu kišnih prašuma u očuvanju bioraznolikosti te uspostaviti temeljne podatke o vrstama koje ondje obitavaju. Vijest dolazi u trenutku kada se škotska vlada priprema postaviti nove ciljeve za obnovu prirode, koja je u značajnom padu.
Globalno važno stanište
Prema podacima agencije NatureScot,...
