Foto: InventWood
Američka kompanija razvila je novu vrstu drveta za koje tvrdi da ima do 10 puta veći odnos čvrstoće i težine od čelika, a pritom je do šest puta lakše.
“Superdrvo” je upravo lansirano kao komercijalni proizvod koji proizvodi kompanija InventWood, koju je suosnovao naučnik za materijale Lijangbing Hu, prenosi CNN.
Prije više od deset godina, Hu je krenuo u potragu da ponovo izmisli jedan od najstarijih građevinskih materijala poznatih čovječanstvu. Dok je radio u Centru za inovacije u materijalima Univerziteta Merilend, Hu – danas profesor na Jejlu – pronašao je inovativne načine da preoblikuje drvo. Čak ga je učinio prozirnim...
Ilustracija
Kako AI asistenti sve više zamjenjuju tradicionalne internetske tražilice u pristupu vijestima, javno povjerenje moglo bi biti ozbiljno narušeno, upozorio je EBU.
Vodeći AI asistenti pogrešno prikazuju sadržaj vijesti u gotovo polovini svojih odgovora, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu koje su proveli Evropska radiodifuzijska unija (EBU) i BBC.
Međunarodno istraživanje analiziralo je tri hiljade odgovora na pitanja o vijestima postavljena najpoznatijim AI asistentima – softverskim aplikacijama koje koriste umjetnu inteligenciju za razumijevanje prirodnog jezika i obavljanje zadataka za korisnika, piše Hina.
Procijenjeni su AI asistenti na 14 jezika prema kriterijima tačnosti, navođenja izvora i sposobnosti razlikovanja mišljenja od činjenica, među kojima...
Ilustracija
Usred noći svijet ponekad može izgledati kao mračno mjesto. Pod okriljem tame, negativne misli lakše se uvuku u um, a dok ležite budni i gledate u strop, mogli biste početi žudjeti za „zabranjenim užicima“ – cigaretom ili obrokom punim ugljikohidrata.
Brojni dokazi upućuju na to da ljudski mozak funkcionira drugačije kada je budan noću. Nakon ponoći, negativne emocije lakše privlače pažnju od pozitivnih, opasne ideje postaju privlačnije, a inhibicije slabe, piše Science Alert.
Neki istraživači smatraju da je ljudski cirkadijalni ritam duboko uključen u te promjene moždanih funkcija, kako su istaknuli u radu iz 2022. koji sažima dokaze o tome kako...
Foto: Impuls
Kada se vulkansko ostrvo Sirtsej 1963. godine izdiglo iz sjevernog Atlantskog okeana, ponudilo je naučnicima jedinstvenu priliku da posmatraju uspostavljanje života na potpuno novoj i neplodnoj zemlji. Decenijama su ekolozi vjerovali da sposobnost biljaka da dođu do udaljenih i izolovanih mjesta zavisi uglavnom od posebnih adaptacija za širenje na velike udaljenosti: na primjer, vjerovalo se da mesnati plodovi privlače ptice, koje bi jele plod i kasnije raspršivale sjeme, što je tim vrstama davalo prednost u kolonizaciji, piše EurekAlert!
Nova studija objavljena u Ecology Letters dovodi u pitanje ovu dugogodišnju teoriju. Istraživači sa Islanda, iz Mađarske i Španije otkrili su...
Foto: Wellcome Collection, London (45101i)
Kada su fizičar Ernest Raderford i hemičar Frederik Sodi 1901. otkrili nuklearnu transmutaciju, prirodni raspad jednog radioaktivnog elementa u drugi, Raderfordov prvо zakukao, ali ne od oduševljenja. „Zaboga, Sodi“, prekorio je svog saradnika. „Ne zovi to transmutacijom, odrubiće nam glave kao alhemičarima!“
Piše: Kit Chapman
Reputacija alhemije se od tada nije mnogo popravila - ostaje jedan od najčešće pogrešno shvaćenih aspekata istorije nauke. Za većinu ljudi, alhemija asocira na slike složenih dijagrama i mitskih sastojaka kao što je kamen mudrosti, koji bi pretvoro olovo u zlato ili stvoriti eliksir života, piše Nature.
U svojoj najnovijoj knjizi „Alhemija“, istraživač...
Naučnici brazilske opservatorije Piko dos dijas su prvi put uspjeli da posmatraju proces formiranja prstenastih sistema Saturna, koji okružuju tu planetu i koji imaju prečnik od oko 280.000 kilometara.
Prstenasti sistemi se sastoje od četiri prstena i raspršenog materijala oko malog ledenog tijela po imenu Hiron, koje kruži oko Sunca u prostranstvu između Saturna i Urana, prenosi "Reuters".
Hiron pripada klasi objekata koji se nazivaju kentauri, a nalaze se u spoljnom dijelu Sunčevog sistema, između Jupitera i Neptuna.
Oba tijela imaju osobine i asteroida i kometa.
Tijelo zvanično označeno kao (2060) Hiron, ima prečnik od oko 200 kilometara i potrebno mu je oko...
Foto: Screenshot
Ovogodišnja Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je trojici naučnika – Japancu Susumuu Kitagawi, Britancu Richardu Robsonu i Jordancu Omaru Yaghiju – za razvoj revolucionarne klase supstanci poznatih kao metal-organski okviri (MOF – Metal-Organic Frameworks).
Njihov izum, objavljeno je u srijedu u Stokholmu, otvorio je sasvim nove puteve u hemiji i pružio mogućnost stvaranja materijala koji mogu rješavati neke od najvećih izazova savremenog svijeta, od klimatskih promjena do nestašice vode.
"Metal-organski okviri imaju ogroman potencijal, donoseći hemiji neviđene mogućnosti za kreiranje materijala s potpuno novim funkcijama," izjavio je prof. Heiner Linke, predsjedavajući Nobelovog komiteta za hemiju.
Nobelov komitet je pohvalio laureate jer...
Foto: Sara Kurfeß/Unsplash
Danska premijerka Mete Frederiksen objavila je u utorak da vlada planira da zabrani korišćenje društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina.
Nije rekla koje će mreže biti obuhvaćene zabranom niti kako će se mjera provoditi u praksi.
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da "mobiteli i društvene mreže kradu djetinjstvo naše djece", dodajući da bi 60 posto danskih dječaka u dobi od 11 do 19 godina radije ostalo kod kuće nego provodilo vrijeme s prijateljima. Napomenula je da gotovo svaki danski učenik sedmog razreda, grupe od 13 i 14 godina, ima mobitel.
Građanska inicijativa iz 2024. već je prikupila 50.000...
John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis (Foto: Screenshot)
Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku pružila je prilike za razvoj sljedeće generacije kvantne tehnologije, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantne računare i kvantne senzore.
Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu su John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis „za otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu“.
Kako je pojašnjeno tokom objave, njihovi eksperimenti na čipu otkrili su kvantnu fiziku u akciji. Proveli su eksperimente s električnim krugom u kojima su demonstrirali i kvantno-mehaničko tuneliranje i kvantizirane energetske nivoe u sistemu dovoljno velikom da se može držati u...
Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju dodeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima medicine ili fiziologije. Ovogodišnji dobitnici prestižne nagrade su: Mery E. Blancow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi, za otkrića u vezi sa perifernom imunološkom tolerancijom.
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodjeljena je 115 puta. Ovu nagradu dobilo je 229 naučnika u periodu između 1901. i 2024. godine.
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu su: Mery E. Blancow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi, za otkrića u vezi sa perifernom imunološkom tolerancijom koja sprječava imuni sistem da našteti tijelu.
Njihova otkrića postavila su temelje za novo...
