Foto: Freepik
Naučnici u Francuskoj kažu da su otkrili temelje nevjerovatne raznolikosti ptičjeg pjevanja.
Tim je analizirao više od 100.000 pjesama od 3.000 vrsta ptica i otkrio da su sve sastavljene od osam osnovnih vrsta zvuka koje istraživači nazivaju „motivi“.
Svaka pjesma, kažu oni, sastoji se od kombinacija ovih motiva - tri vrste trilera, tri vrste zvižduka, haotičnih nota i harmonija.
Ptičje pjevanje je jedan od najsofisticiranijih oblika komunikacije zasnovane na zvuku u prirodnom svijetu.
Njegova raznolikost i složenost fascinirale su biologe, ali sa toliko različitih pjesama, bilo je teško proučavati je na globalnom nivou.
Vodeći istraživač i doktorand Univerziteta u Sent Etjenu, Kventin Bakele,...
Foto: Matt Bennett/Unsplash
Ljudi žive duže nego ikada ranije, ali velika nova globalna studija sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve više provode u lošem zdravlju.
Očekivani životni vijek dramatično je porastao tokom posljednjeg vijeka – dostigavši 73,8 godina – zahvaljujući naglom padu zaraznih bolesti, smrtnosti majki i djece, kao i napretku u prevenciji i liječenju hroničnih oboljenja, piše Euronews.
Međutim, godine dobijene u životu ne znače nužno i više godina provedenih u dobrom zdravlju, pokazala je nova studija objavljena u časopisu The Lancet Public Health. S obzirom na to da povećanje očekivanog životnog vijeka nadmašuje poboljšanja očekivanog zdravog životnog...
Foto: Emiliano Vittoriosi/ Unsplash
Kompanija OpenAI, tvorac popularnog alata ChatGPT, saopštila je da je jedan od njenih modela umjetne inteligencije tokom sigurnosnog eksperimenta uspio napustiti zaštićeno testno okruženje i izvršiti napad na servere kompanije Hugging Face.
Prema navodima OpenAI-ja, dva AI modela pokazala su sposobnost samostalnog djelovanja i pokušala kompromitovati digitalnu platformu Hugging Face, jednu od najpoznatijih biblioteka za dijeljenje i razvoj modela umjetne inteligencije koju koriste brojni programeri širom svijeta.
Incident se dogodio prošle sedmice tokom testiranja sposobnosti OpenAI sistema u oblasti kibernetičke sigurnosti, prenosi Biznis.ba.
Tokom eksperimenta kombinovana su dva AI modela kako bi se provjerilo koliko uspješno mogu pronaći ranjivosti...
Foto: Freepik
Pomračenje Sunca će obradovati posmatrače neba u Evropi 12. avgusta, kada će sunce potpuno nestati na istočnom Grenlandu, zapadnom Islandu i dijelovima Španije, kao i na Balearskim ostrvima i zapadnom Mediteranu.
Kosmički događaj će takođe biti djelimično vidljiv ljudima širom Evrope i dijelovima Sjeverne Afrike, dosežući čak do Ukrajine i Maroka.
Irska, Velika Britanija, Francuska, Portugal, Italija, Švajcarska i Alžir su među zemljama u kojima će oko 90% Sunca biti prekriveno Mjesecom.
Događaj počinje kada Sunce počne da bude zaklonjeno posmatračima u Skandinaviji i Grenlandu oko 17 časova po Grinviču 12. avgusta, pri čemu se pomračenje povećava u veličini dok se...
Foto: Torsten Dederichs/ Unsplash
Antarktik je nekada bio dio južnopoluloptinskog superkontinenta Gondvane, koji je obuhvatao i kopnene mase koje danas čine Afriku, Južnu Ameriku, Australiju, Arabiju i Indijski potkontinent
Iako je nekada bio umjeren i bujan, najjužniji kontinent na Zemlji, Antarktik, zaledio se prije oko 34 miliona godina, prekriven ledenim pokrivačem koji je danas debeo i do oko pet kilometara. Nasuprot tome, najsjevernija oblast planete, Arktik, nije se zaledila još narednih 25 miliona godina, prenose Vijesti.me.
Ova polarna asimetrija dugo je zbunjivala naučnike, ali istraživači sada možda imaju rješenje misterije, prenosi agencija Rojters.
Oni su procijenili topografiju antarktičkog regiona i koristili računarske modele...
Foto: Mike McKenzie
Sve šira upotreba generativne umjetne inteligencije za pisanje, prevođenje, rješavanje zadataka i donošenje odluka mogla bi dugoročno oslabiti pamćenje, upornost i sposobnost kritičkog razmišljanja, upozoravaju istraživači.
Chatbotovi poput ChatGPT-a i Claudea danas mogu na osnovu jednostavnog upita sastaviti elektronsku poruku, napisati računalni kod, prevesti tekst, organizirati putovanje ili predložiti poklon, prenosi Fena.
Njihova primjena sve je prisutnija u školama, na univerzitetima, radnim mjestima i u privatnom životu, ali novija naučna istraživanja ukazuju i na moguće štetne posljedice prepuštanja kognitivnih zadataka umjetnoj inteligenciji, piše AFP.
Posebno bi mogli biti ugroženi pamćenje, donošenje odluka i kritičko mišljenje.
Američko-britansko istraživanje provedeno na 1.222 osobe,...
Foto: Bao et al. / Science
Raspadajuća materija oblikuje život u zemljištu, ali može i da stvori neprijateljske zone za rast korijena. Profesor Jirži Friml sa Instituta za nauku i tehnologiju Austrije (ISTA) i međunarodni saradnici sada su identifikovali „saprotropizam“, reakciju korijena koja usmjerava biljke dalje od raspadajuće materije biljnog porijekla – ali ne i od raspadanja životinjskog porijekla.
Studija, koju je vodio Judžou Žang, profesor na Univerzitetu Severozapadni A&F u Kini, a objavljena je u časopisu „Science“, otkriva kako korijenje prilagođavaja pravac rasta detektovanjem lokalnih pH gradijenata oko truleži.
Biljke ne mogu da pobjegnu od opasnosti ili ka nečemu što žele....
Foto: Unsplash
Depresija pogađa više od 300 miliona ljudi, i ponekad liječenje djeluje. Možda će biti potrebno nekoliko pokušaja da se pronađe pravi lijek ili terapija, ali kada se to desi, simptomi se ublažavaju i život postaje lakši za upravljanje.
Ali za čak trećinu ljudi sa depresijom, nijedan standardni tretman ne pomaže.
Problem nije samo u tome što je depresiju teško liječiti, već i u tome što čak i kada liječenje djeluje, ponekad prestane da djeluje.
Sada, rezultati velikog kliničkog ispitivanja sugerišu da bi mali implantirani uređaj mogao da pruži trajnu korist nekim ljudima sa teškom depresijom otpornom na liječenje.
Vidimo da se ljudi...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Mislite li da vam dvorište može postati pretrpano ljeti - s komarcima, muhama, moljcima, osama, pčelama, cvrčcima i još mnogo toga što se roji, zuji i cvrče posvuda? To nije ništa u poređenju s velikim globalnim dvorištem koje je Zemlja. Prema Smithsonian Institutionu, u svijetu u svakom trenutku živi oko 10 kvintilijuna - ili 10 s 18 nula - insekata, što predstavlja najveću biomasu svih kopnenih životinja.
Ta ogromna grupa ujedno je i raznolika skupina. Opšteprihvaćena brojka za broj vrsta insekata na planeti je oko šest miliona. Ili je barem to bio broj. Međutim, prema novoj studiji u...
Foto: Matt Jones/Unsplash
Nova studija koju su sproveli Complexity Science Hub i ETH Zurich sugeriše da će do kraja vijeka u svijetu živjeti 450 miliona ljudi manje u velikim gradovima nego što pokazuju trenutni trendovi. Razlog: rast velikih gradova usporava se kako se zemlje urbanizuju.
Svijet se brzo urbanizuje. Godine 1975, oko 11% svjetske populacije živjelo je u gradovima sa više od milion stanovnika. „Danas procjenjujemo da je taj udio oko 24%“, kaže Andrea Muso, saradnica u Centru za nauku o kompleksnosti (CSH) i doktorant na ETH Zurich.
Projekcije sugerišu da će se tokom narednih 25 godina milijarda ljudi preseliti u gradove...
