Treći put poništena ekološka dozvola za mHE “Jovići” na rijeci Plivi

Foto: Gerila

Treća poništena dozvola za mini hidro-centralu Jovići na rijeci Plivi potvrda je da izdavalac dozvole, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, i dalje olako pristupa utvrđivanju činjenica i prikpljanja dokaza u svrhu poštovanja zakona.

-Kao i u prethodnm presudama, tako je i u ovoj, sud ukazao na potrebu i nepostojanje Plana rekultivacije i remedijacije, kao i na nepostojanje detaljne analize zajedničkog uticaja na floru i faunu postojeće mHE Glavica sa planiranim projektom, navode iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Pojekat realizacije male hidroelektrane Jovići od početka prati niz kontraverzi u njegovoj realizaciji.

Tako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju investitora Prirodna energija d.o.o. Šipovo oslobodilo izrade Studije uticaja na životnu sredinu, iako se radi o jednoj od najvrijednijih rijeka Bosne i Hercegovine; ne postoji aneks koncesionog ugovora kojim bi se definisali novi rokovi za izgradnj mHE Jovići, jer je obaveza izgradnje istekla skoro prije 20 godina; nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi na parceli na kojoj se nalazi postrojenje; lokalna zajednica kao i lokalna vlast su od početka protiv takvog izgradnje.

Na sve navedeno, u svojoj zadnjoj presudi sud je konstatovao da izdavalac dozvole nije postupio po uputama iz predhodne presude, te da nije naložio investitoru izradju Plana remedijacije i rekultivacije, te nije detaljno obratio pažnju na kumulativni uticaj mHE Jovići sa već izgrađenom mHE Glavica koja se nalazi 900 metara nizvodno od planiranog projekta.

-Pozivamo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS na čelu sa ministrom Vipotnik Bojanom da se više posvete zaštiti i očuvanju prirode koja je preostala uslijed višegodišnjih napada investitora na prirodne resurse, te da dobro sagledaju sve činjenice i okolnosti prije nego što počnu sa udovoljavanjem i ispunjavanjm želja investitora u njihovoj namjeri iskorištavanja prirode bez blagodeti za lokalnu zajednicu, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

Povezane vijesti

Zemlje Zapadnog Balkana do 2028. žele 80 odsto manje plastičnih kesa, čaša i jednokratnog pribora

Foto: tanvi sharma/ unsplash Zemlje Zapadnog Balkana nastojaće da do 2028. godine uvedu zajedničke mjere kako bi za 80 odsto u odnosu na 2023. godinu...

U toku prstenovanje ptica u Livanjskom polju

Foto: Igor Kalaba/ CZZS Prstenovački kamp, čiji je cilj dobijanje novih podataka o vrstama koje se nalaze u Livanjskom polju - najznačajnijem mjestu za ptice...

Popular Articles