Oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija i građana i građanki okupilo se juče u Konjicu na stručnom skupu pod nazivom “Neretva – godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?”. Događaj je organizovalo lokalno udruženje Organizacija sportskih ribolovaca “Konjic” uz podršku međunarodne organizacije Riverwatch.
Tačno prije godinu dana, gornji tok Neretve pogodio je masovni pomor ribe. Nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane (HE) “Ulog”, rijeka je bila prekrivena uginulom ribom, uključujući rijetku mekousnu pastrmku, kao i rakovima i drugim riječnim živim svijetom.
Nakon oštre reakcije javnosti, nadležne vlasti su tvrdile da ne postoje dokazi koji povezuju pomor ribe s radom HE “Ulog”.
Poruka s jučerašnog stručnog skupa, održanog povodom prve godišnjice masovnog pomora, bila je nedvosmislena: nezakoniti rad HE “Ulog” uzrokovao je ekološku katastrofu i postoji stvaran rizik da bi se to moglo ponoviti.
Nezavisni tim stručnjaka utvrdio je direktnu vezu između rada HE “Ulog” kod Kalinovika i pomora ribe. Naučni monitoring i satelitski snimci pokazuju da je elektrana radila u zabranjenom vršnom režimu rada, poznatom kao hydropeaking, čime su prekršeni uslovi iz ekološke dozvole. Dozvola izričito zahtijeva da elektrana radi u protočnom režimu.
HE Ulog krši pravila rada, a nova ekološka dozvola pred obnovom
Vršni režim rada može uzrokovati fluktuacije nivoa vode iznenadnim ispuštanjem velikih količina vode bez kisika iz dubljih slojeva akumulacije. Prema stručnoj analizi, upravo se to dogodilo u ovom slučaju i izazvalo masovni pomor ribe i drugih riječnih organizama nizvodno.
Analizu je sproveo prof. dr. Gabriel Singer s Univerziteta u Innsbrucku, s akademikom prof. dr. Murizom Spahićem i istraživačem Mirzom Čelebičićem.
“Mogli smo jasno dokazati da je hidroelektrana Ulog ispuštala ogromne količine vode siromašne kisikom tokom nekoliko sati. Nivo kisika bio je daleko ispod onoga što je pastrmkama, rakovima i vodenim insektima potrebno za preživljavanje. Oni su se jednostavno ugušili”, rekao je Singer.
Hrabren Kapić, stručni saradnik Organizacije sportskih ribolovaca Konjic i domaćin skupa, pozvao je nadležne institucije da zaštitu Neretve uvrste među svoje prioritete.
“Zaštita naših ribljih populacija važna je za prirodu, ali i za lokalnu ekonomiju. Moramo spriječiti da se ovakva katastrofa ponovi. Nadležne institucije moraju raditi svoj posao, a hidroelektrana Ulog mora prestati s nezakonitim radom u režimu vršnog rada”, istakao je on.
U junu 2026. godine ovo pitanje se našlo i na dnevnom redu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kada je Vlada usvojila informacije i zaključke koje su pripremili Federalno ministarstvo okoliša i turizma te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Navedeni cilj bio je zaštita interesa ovog entiteta u vezi s radom HE “Ulog” i potencijalnim utjecajima hidroenergetskih projekata na sliv rijeke Neretve.
Dva ministarstva i Federalno pravobranilaštvo dobili su rok od tri mjeseca da izvijeste o napretku poduzetih mjera, rok koji istječe 15. septembra 2026.
Naredni dani pokazat će jesu li vlasti spremne poduzeti konkretne korake. Godinu dana nakon uništenja živog svijeta u gornjem toku Neretve, nezavisni stručnjaci utvrdili su uzrok. Preostaje još da vlasti reaguju i da se utvrdi odgovornost i, prije svega, osigura da se ista katastrofa više nikada ne ponovi.
Da bi se spasila mreža rijeka Neretve i spriječila nova katastrofa, naučnici i Organizacija sportskih ribolovaca Konjic pozivaju na hitnu akciju:
● Odustati od svih novih projekata brana na Neretvi i njenim pritokama.
● Pružiti zakonsku zaštitu svim preostalim slobodnotekućim rijekama i potocima u slivu Neretve, od njihovih izvora do Konjica.
● Osigurati da hidroelektrana “Ulog” radi strogo u skladu sa svojom dozvolom (protočni režim rada).
● Uspostaviti javno dostupan sistem praćenja u realnom vremenu za nivo vode, koncentraciju kisika i temperaturu u akumulaciji (u blizini brane), u dijelu sa zagarantovanim ekološki prihvatljivim protokom između brane i mašinske zgrade, te nizvodno od mašinske zgrade gdje je uticaj vršnog rada najjači.
● Uspostaviti međuentitetski plan reagovanja kako bismo bili spremni za novu vanrednu ekološku situaciju.
● Usvajanje novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH koji je već prošao Vladu FBiH u formi nacrta u 2022. godini i značajno bi poboljšao i ubrzao postupanje nadležnih institucija prilikom incidentnih situacija na našim rijekama i jezerima. Postojeći zakon datira iz 2004. godine i nije usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije, dok nacrt novog zakona to jeste.