Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Deklaracija naglašava smanjenje zagađenja, učinkovitije korištenje vode, smanjenje gubitaka u sistemima, sigurnu ponovnu upotrebu pročišćenih voda i razvoj dodatnih izvora vode ondje gdje su stručno, ekološki i ekonomski opravdani.
U Rimu je ove sedmice održan Drugi ministarski sastanak Unije za Mediteran o vodama, na kojem je usvojena nova Ministarska deklaracija o vodama za Mediteran. Deklaracija potvrđuje da voda u mediteranskoj regiji nije samo okolišno pitanje, nego i pitanje zdravlja, razvoja, klimatske otpornosti, regionalne stabilnosti i saradnje među državama.
Sastanak je okupio 40 delegacija država članica Unije za Mediteran, a skup je održan u okolnostima rastuće nestašice vode, klimatskih promjena, zagađenja i pritiska na vodne resurse, infrastrukturu i ekosisteme.
Deklaracija se nadovezuje na dogovor iz Malte iz 2017. godine i Agendu Unije za Mediteran za vode. Države su potvrdile cilj jačanja regionalne saradnje radi sigurnog pristupa vodi za ljudsku potrošnju i sanitarnim uslugama, integriranog upravljanja vodnim resursima te veće otpornosti na suše, poplave i druge klimatske rizike.
“Mediteran je regija koja je među najizloženijima posljedicama klimatskih promjena. Učestale suše, poplave i sve veći pritisak na vodne resurse izazovi su s kojima se suočavaju sve naše zemlje i zato zahtijevaju snažnu regionalnu suradnju. Kao zemlja koja ove godine predsjeda skupinom MED9, Hrvatska je upravo stabilnost, održivost i otpornost naše regije postavila među svoje prioritete”, kazala je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Ona je istakla kako je Hrvatska u posljednjih deset godina u upravljanje vodama uložila više od 5,2 milijarde eura, a kroz reformu vodnog sektora želi smanjiti gubitke vode s današnjih oko 50 na ciljanu razinu od 25 posto.
Mediteranska regija već se suočava s posljedicama suša, poplava, požara, klizišta i pogoršanja kakvoće vode. Deklaracija zato naglašava smanjenje zagađenja, učinkovitije korištenje vode, smanjenje gubitaka u sistemima, sigurnu ponovnu upotrebu pročišćenih voda i razvoj dodatnih izvora vode ondje gdje su stručno, ekološki i ekonomski opravdani.
Na sastanku je pokrenuta i Rimska inicijativa za vode. Njezin je cilj jačati stručne kapacitete, pripremu održivih vodnih projekata, planiranje ulaganja i mobilizaciju finansiranja. Inicijativa nije fond ni otvoreni natječaj, ali može otvoriti prostor za regionalna partnerstva i povezivanje projekata s tehničkom pomoći i mogućim izvorima finansiranja.
Rimska deklaracija pokazuje da sigurnost voda na Mediteranu ovisi o trajnom monitoringu, zaštiti resursa, otpornoj infrastrukturi, odgovornom finansiranju i prekograničnoj saradnji. Voda pritom postaje jedno od ključnih područja zajedničkog djelovanja za klimatsku otpornost, ekonomsku sigurnost i dugoročnu stabilnost cijele regije, prenosi Energetika-net.