Belma Nahić
Klimatske promjene za mlade generacije više nisu daleka prijetnja iz udžbenika, već svakodnevica koja direktno oblikuje njihove živote i budućnost. Mladi u Bosni i Hercegovini i regionu sve glasnije preuzimaju ulogu ključnih aktera pokazujući da pitanja zdrave životne sredine i klimatskih promjena nisu samo briga budućih generacija, već odgovornost svih nas danas.
Piše: Jelena Jevđenić
Početkom novembra, mladi iz Kantona Sarajevo predstavili su 11 projekata za rješavanje klimatskih i ekoloških izazova. Ove jeseni organizovano je nekoliko kampanja pošumljavanja koje su predvodili mladi ljudi.
Ove akcije nisu samo lokalna priča, to potvrđuje i nedavno završeni ovogodišnji samit Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu (COP 17) u Jerevanu, na kojem su pored svjetskih lidera učešće uzeli mladi.
Među njima je bila i Belma Nahić, masterica biologije i koordinatorica mreže Global Youth Biodiversity Network (GYBN) za BiH, koja je naglasila da su mladi iz regiona prethodno pripremili zajedničku izjavu mladih Zapadnog Balkana, te da je upravo taj dokument bio polazište za njihovo učešće i zastupanje stavova u Jerevanu.
Jedina predstavnica mladih iz BiH u Jerevanu
Global Youth Biodiversity Network (GYBN) je međunarodna mreža mladih i omladinskih organizacija koja od 2012. godine ima ulogu koordinacijskog mehanizma za učešće mladih u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD). Kroz GYBN mladi prate pregovore, usaglašavaju zajedničke stavove i predstavljaju ih na konferencijama Konvencije.
GYBN Western Balkans je regionalni ogranak mreže, pokrenut ove godine, koji povezuje mlade iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
“Kao koordinatorica GYBN-a za BiH, na COP17 sam učestvovala kao delegatkinja mladih regionalne mreže, uz podršku UNDP-a u BiH kroz BES-Net i BES Solution Fund. Bila sam jedina predstavnica mladih iz Bosne i Hercegovine na konferenciji”, kaže Belma Nahić za Impuls.
Belma Nahić – Foto: Gevorg Zurnachyan
„Jerevanski put“ za spas prirode
Prema njenim riječima, pregovori o biodiverzitetu složeni su prije svega zato što se odluke donose konsenzusom. Svih 196 strana Konvencije, s vrlo različitim prirodnim, ekonomskim i institucionalnim okolnostima, mora prihvatiti svaku formulaciju.
“Dobro to opisuje jedno zapažanje o multilateralnim pregovorima: duh kompromisa nije u tome da jedna strana izađe iz sale potpuno zadovoljna, nego da svi izađu pomalo nezadovoljni. Zvuči kao šala, ali objašnjava zašto kompromis ne znači neuspjeh. Kada je svako ponešto popustio, tekst ima šansu da ga svi prihvate i provode”, kaže Nahić.
Zbog kašnjenja u ispunjavanju klimatskih ciljeva vezanih za biodiverzitet, države okupljene u Jermeniji dogovorile su smjernice za ubrzanje djelovanja za prirodu. Sporazum je ozvaničen kroz „Jerevanski put” koji poziva na ubrzanu provedbu, potpunije nacionalne ciljeve, veću podršku zemljama u razvoju, bolju koordinaciju unutar vlada, šire uključivanje društva i jače sisteme praćenja stanja prirode.
“Zadovoljna sam što je odluka usvojena i što realno prikazuje stanje. Istovremeno, većina odredbi zemlje „poziva“ i „podstiče“, u skladu s nacionalnim okolnostima, pa će njena vrijednost zavisiti od provedbe. Za mlade je upravo to najvažnije: drugi globalni pregled biće 2030. godine, kada će mnogi od nas već raditi na ostvarivanju ovih ciljeva”, ističe Nahić.
Učešće mladih u međunarodnim procesima mnogo je više od samog prisustva na konferencijama, kaže ona. To podrazumijeva kontinuiranu pripremu, zajedničko definisanje prioriteta, razmjenu iskustava i nastojanje da se perspektive mladih uključe u razgovore o budućnosti biodiverziteta.
„Veliki dio zagovaranja odnosio se na izraz „akteri izvan nacionalnih vlada“, koji u istu kategoriju svrstava autohtone narode, lokalne zajednice, žene, mlade, gradove i privatni sektor. GYBN je zagovarao da se te grupe izričito imenuju tamo gdje se odluka tiče njihovih uloga i prava. Izraz je ostao u odluci o globalnom pregledu, ali su mladi, žene, autohtoni narodi i lokalne zajednice izričito navedeni u pojedinim dokumentima. Za autohtone narode i lokalne zajednice važan ishod je i usvajanje načina rada novog pomoćnog tijela Konvencije posvećenog njihovim pitanjima”, kaže ona.
Ustupljena fotografija
Također, u ime GYBN Western Balkans Nahić je govorila na okruglom stolu „State of Youth“ u Nacionalnoj galeriji Armenije i na događaju u Youth Pavilionu s GYBN Europe i ograncima iz Austrije, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva, posvećenom vidljivosti rada mladih.
“Naša regionalna izjava bila je predstavljena u Youth Pavilionu, a posljednjeg dana smo delegatima ispred sale u kojoj se raspravljalo o morskom biodiverzitetu dijelili razglednice s fotografijama mora iz naših zemalja, a tu se našao i naš Neumski zaljev”, dodaje ona.
Priroda ne poznaje granice
Govoreći o povezanosti globalnih ciljeva Ujedinjenih nacija i situacije na terenu, Nahić ističe da rijeke, planinski ekosistemi i staništa na Zapadnom Balkanu ne poznaju administrativne granice, zbog čega je regionalna saradnja mladih ključna. Upravo polazeći od zajedničkih izazova, mladi iz pet zemalja regiona pripremili su zajedničku izjavu u kojoj su kao glavne prioritete izdvojili praktično obrazovanje, bolji pristup informacijama te aktivno učešće u istraživanju, praćenju stanja prirode i donošenju odluka.
„Razlike u propisima i institucionalnim okvirima među našim zemljama pritom mogu biti i prednost, jer omogućavaju da učimo iz tuđih iskustava“, kaže je Nahić.
Promjene počinju u lokalnim zajednicama
Mladima u Bosni i Hercegovini koji žele postati dio ovih promjena, ali se često suočavaju s osjećajem nemoći, Nahić poručuje da ne čekaju idealan trenutak niti osjećaj da znaju dovoljno.
„Zaštita biodiverziteta nije rezervisana samo za biologe, ekologe ili stručnjake iz oblasti zaštite prirode. Potrebni su nam i mladi koji se bave komunikacijama, obrazovanjem, pravom, ekonomijom i brojnim drugim oblastima. Nekada je prvi korak uključivanje u lokalnu inicijativu, volontiranje, učešće u edukativnoj aktivnosti ili jednostavno povezivanje s ljudima koji dijele slične interese. Posebno bih naglasila da nije potrebno biti na međunarodnoj konferenciji da bi nečiji doprinos bio važan. Promjene u očuvanju prirode počinju upravo u lokalnim zajednicama“, naglašava ona.
Foto: Belma Nahić
Naredni koraci: Od globalnih dogovora do lokalnih primjera
Govoreći o planovima nakon konferencije u Jerevanu, Nahić najavljuje organizaciju post-COP sastanka na kojem će članovima mreže predstaviti ishode samita i nastaviti prikupljati konkretne primjere omladinskih ekoloških akcija iz regiona. Glavni fokus u narednom periodu biće jačanje regionalne mreže, edukativne kampanje i približavanje međunarodnih dokumenata, poput Kunming–Montreal Globalnog okvira za biodiverzitet, mladima u BiH na razumljiv i pristupačan način.
„Smatram da je izuzetno važno globalne ciljeve predstaviti kroz konkretne primjere iz našeg okruženja, jer se mladi mnogo lakše povezuju s temama kada razumiju kako se one odražavaju na prirodu i zajednice u kojima žive“, zaključuje Nahić.
Impuls