Svjetska zdravstvena organizacija: Protiv vrućine po receptu Njemačke – prije svega drveće i voda

Foto: Unsplash

Filijala Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu predstavila je nove smjernice za akcione planove za zdravlje i zaštitu od vrućine.

SZO podsjeća da svake godine ekstremne vrućine širom svijeta dovode do porasta bolesti i zdravstvenih tegoba i prevremene smrti. Kardiovaskularne bolesti se posebno češće javljaju ili pogoršavaju pod uticajem vrućine.

Sve dugotrajniji toplotni talasi su sve veća prijetnja po javno zdravlje posebno zbog urbanizacije i rastućeg udjela grupa stanovništva sa povećanim rizikom – starijih i osoba sa zdravstvenim problemima.

Zato SZO objavljuje smjernice kao naučnu osnovu za državne organe širom svijeta da efikasno organizuju mjere zaštite od vrućine.

Savezni ministar Njemačke za životnu sredinu Karsten Šnajder je rekao da u borbi s vrućinom pomažu gradsko drveće, parkovi, netaknute rijeke, šume i močvare koje primjetno hlade vazduh, a uz to skladište vodu.

“Često je i nekoliko stepeni hladnije pod velikim drvećem. Priroda nam može pomoći u borbi protiv vrućine ako joj to dozvolimo”, kazao je on i dodao da zato Savezna vlada Njemačke ulaže više nego ikada ranije u te praktične mere protiv klimatskih promjena.

Regionalni direktor SZO za Evropu Hans Anri P. Kluge je ukazao da se Evropa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta “a mi to plaćamo životima”. Više od 200.000 ljudi širom Evrope je umrlo od vrućine samo u posljednje četiri godine.

Istakao je da se “tome mora stati kraj” jer “vrućina jeste tihi ubica, ali nije neizbježna”.

Većina prevremenih smrti usled ekstremnih vrućina dogodila se u Italiji, zatim u Španiji, Njemačkoj i Grčkoj, pri čemu Grčka ima najveći broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom na milion stanovnika. Po Institutu “Robert Koh”, prošle godine u Njemačkoj je bilo ukupno 2.500 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom, naročito su pogođeni stariji i osobe sa zdravstvenim problemima.

Nove smjernice SZO zasnovane na dokazima daju vlastima jasan plan za izgradnju sistema pripravnosti koji spasavaju živote, a partneri poput njemačke Savezne vlade i njemačke Države Berlin pokazuju put, kazao je Kluge.

Ina Čibora, senatorka Države Berlin za visoko obrazovanje i istraživanje, zdravstvo i dugoročnu njegu je rekla da Berlin godinama aktivno radi na zaštiti gradskog stanovništva od vrućine i “veoma ozbiljno shvata svoje odgovornosti u javnim službama”.

To uključuje dugoročno održavanje i proširenje parkova, zelenih i vodenih površina, kao i strukturne mere zaštite od toplote.

Savezno ministarstvo Njemačke za životnu sredinu (BMUKN) je još 2017. godine objavilo preporuke za razvoj sistema za upozoravanje na vrućinu, a sada istražuje opcije za nacionalni akcioni plan.

Berlinski senat je 2025. godine donio državni akcioni plan za zaštitu od toplote i zdravlja sa 72 mjere.

Javnost se svakog ljeta obavještava putem raznih analognih i digitalnih medija, a portal za zaštitu od toplote pruža pristup akcionom planu za zaštitu pacijenata od toplote, mapi hladnijihh mjesta u gradu, kao i savjetima o ponašanju.

Beta