Foto: Unsplash
Od 8.653 vrsta koje zavise od zemljišta, 1.758 je globalno ugroženo, a za 1.722 nema dovoljno podataka, što znači da još uvijek ne može da se utvrdi da li su vrste globalno ugrožena. Vjeruje se da je 35 vrsta globalno izumrlo, navodi se u novoj studiji koji su radili Conservation International i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).
Studija, koju je objavio Cambridge University Press i koja okuplja stručnost 44 naučnika, otkrila je da je jedna od pet proučavanih vrsta zavisnih od zemljišta globalno ugrožena, dok mnogima nedostaju dovoljno podataka da bi se utvrdio nivo rizika od izumiranja. Od...
Foto: Pexels
Uprkos kontinuiranom zračenju u oblastima oko nuklearke u Černobilju, 40 godina poslije nuklearne katastrofe, odsustvo ljudske aktivnosti omogućilo je brojnim divljim životinjama da povrate svoja staništa i sada je to jedan od najvećih rezervata prirode u Evropi.
Zabranjena zona od 2.600 kvadratnih kilometara uspostavljena je poslije najgore civilne nuklearne nesreće na svijetu u Černobilju 26. aprila 1986. godine, koja je oslobodila radioaktivni oblak širom Evrope i dovela do evakuacije oko 115.000 ljudi iz okolnog područja. Gotovo odmah, zračenje je ubilo 31 radnika elektrane i vatrogasca.
Prošlo je 40 godina od katastrofe u Černobilju koja je dovela do stvaranja Černobiljske zone...
Foto: Novi val Blagaj
Na lokalitetu uz nekadašnji stari put za Nevesinje u blizini Blagaja zabilježeno je izuzetno značajno botaničko otkriće. Po prvi put u flori Bosne i Hercegovine evidentirano je prisustvo rijetke vrste orhideje – jadranske kokice (Ophrys archipelagi).
Ovu rijetku vrstu na terenu su identifikovali Elvedin Šabanović iz "Mreže za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine" i Bariša Ilić iz Ornitološkog društva "Brkata sjenica" iz Metkovića.
Jadranska kokica je jedna od devet do sada zabilježenih specifičnih vrsta iz roda Ophrys (porodica Orchidaceae) u našoj zemlji. Ove orhideje su u nauci poznate po svom nevjerovatnom i upečatljivom načinu oprašivanja.
Naime, njihovi cvjetovi izgledom...
Prašuma Janj kod Šipova uvrštena u UNESCO listu svjetskih baština 2021. godine
Novi izvještaj pokazuje da lokaliteti pod UNESCO zaštitom nude spas za biodiverzitet.
Novi izvještaj pod nazivom „Ljudi i priroda na lokalitetima koja su pod UNESCO zaštitom “ prvi je te vrste koji posmatra cijelu UNESCO-vu mrežu kao jedinstvenu, masivnu mrežu zaštite.
-Pokrivajući preko 13 miliona kvadratnih kilometara, površinu veću od Kine i Indije zajedno, ova mreža od 2.260 lokaliteta dokazuje da kada mi štitimo prirodu, priroda štiti nas, navodi ova UN-ova agencija.
Tvrđava za biodiverzitet
Ova zaštićena mjesta su dom za više od 60 procenata svih mapiranih vrsta na Zemlji. Još važnije,...
Foto: Freepik
Osobe koje pate od polenske alergije sada trpe simptome do dvije sedmice duže nego što bi to činile devedesetih godina prošlog vijeka, navodi se u novom istraživanju.
Klimatske promjene su „produžile sezonu polena“, povećavajući vrijeme koje ljudi s polenskom alergijom bivaju izloženi alergenima, piše u novom "Lancetovom izvještaju odbrojavanje o zdravlju i klimatskim promjenama" u Evropi za 2026. godine, piše dpa.
Polenska alergija se javlja kada je osoba alergična na polen drveća, trave i korova.
Simptomi su obično gori kada je vrijeme toplo, vlažno i vjetrovito – kada je količina polena najveća – što je obično između kraja marta i septembra.
Novi...
Foto: Jelena Jevđenić
Ažurirani popis Europske crvene liste slatkovodnih riba, najopsežnije procjene u 15 godina, otkriva malo dokaza o oporavku vrsta i poziva na hitno djelovanje kako bi se zaštitila evropska vodena bioraznolikost.
Gotovo šest od deset autohtonih evropskih vrsta slatkovodnih riba sada je u visokoj opasnosti za očuvanje, prema procjeni, u kojoj je procijenjeno svih 558 autohtonih vrsta. Nalazi pokazuju da je 42 posto ugroženo izumiranjem, dok je dodatnih 18 posto klasificirano kao gotovo ugroženo, navodi se u izvještaju IUCN-a.
Upozorenje za slatkovodne ekosisteme Evrope
Slatkovodne ribe su najraznovrsnija grupa kičmenjaka na Zemlji i djeluju kao ključni indikatori zdravlja ekosistema. Pogoršanje statusa...
Foto: Guillaume de Germain/Unsplash
Dok globalne sile u trci za resursima pomjeraju granice izdržljivosti naših ekosistema, apeli za čuvanje prirode se najčešće upućuju građanima.
Piše: Jelena Jevđenić
Danas se širom svijeta obilježava Dan planete Zemlje kao podsjetnik na važnost zdrave životne sredine, odgovornog upravljanja resursima i zaštite prirode.
Tema Dana planete Zemlje 2026. godine ostaje ista kao prethodne godine, „Naša moć, naša planeta“, i odnosi se na ulogu ljudi i zajednica širom svijeta u održavanju zaštite životne sredine koja utiče na troškove života, javno zdravlje, pouzdanost infrastrukture i dugoročnu stabilnost.
-Dan planete Zemlje 2026. poziva zajednice širom svijeta da preduzmu akciju tokom Nedjelje planete...
Foto: European Space Agency
Više naftnih mrlja vidljivo je iz svemira nakon što su iranski i američko-izraelski napadi pogodili naftna postrojenja i brodove u regionu, a stručnjaci upozoravaju na nadolazeću ekološku katastrofu, piše CNN.
Satelitski snimci pružaju uvid u razaranja u regionu, uključujući i osjetljivi biodiverzitet Persijskog zaliva. Nafta izlivena u tom području može uticati na živote i egzistenciju ljudi duž obale Zaliva, kao i na bogat morski svijet tog regiona, prenosi CNN.
Jedna slika, snimljena 7. aprila, prikazuje mrlju dugu više od osam kilometara u Ormuskom moreuzu, u blizini iranskog ostrva Kešm. Iranski brod „Šahid Bagheri“ takođe je ispuštao naftu u...
Foto: Aarhus centar BiH
Novi izvještaj CEE Bankwatch Network upozorava da planovi za izgradnju spalionica i suspaljivanja otpada u termoelektranama na ugalj u gradovima širom Zapadnog Balkana, a posebno Podgorici u Crnoj Gori, Zenici i Tuzli u Bosni i Hercegovini, predstavljaju ozbiljan finansijski i zdravstveni rizik za ove zemlje, te poziva vlasti i energetske kompanije da odustanu od tih projekata.
Prema ovom izvještaju, Crna Gora i Bosna i Hercegovina razmatraju spaljivanje otpada uprkos tome što imaju među najnižim stopama reciklaže u Evropi, oko 3,7% u Crnoj Gori i svega 1% u Bosni i Hercegovini, čime bi spaljivanje dodatno usporilo razvoj sistema...
Foto: Jelena Jevđenić
Za povratak poljoprivrednih površina u tresetišta s ciljem smanjivanja emisija odobreno je 1,3 milijarde eura
Evropska komisija odobrila je njemački program državne pomoći u vrijednosti od 1,3 milijarde eura za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u tresetišta kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
"Ponovno vlaženje isušenih tresetišta u zemljama Evropske unije važan je korak prema postizanju naših klimatskih ciljeva, ali također dolazi s izazovima za poljoprivredno zemljište," izjavila je potpredsjednica EK-a Teresa Ribera.
Tresetišta prirodno apsorbiraju plinove iz atmosfere i pohranjuju ih, ali njihovo isušivanje za poljoprivrednu upotrebu za posljedicu ima oslobađanje tako pohranjenih plinova i uzrokuje 7% emisija stakleničkih plinova...
