Foto: Pixabay
Požari u Francuskoj i Španiji posljednjih dana izložili su milione ljudi zagađenom vazduhu, upozoravaju naučnici.
Dim koji nastaje u požarima sadrži mješavinu zagađujućih materija koje mogu narušiti kvalitet vazduha i stotinama kilometara daleko od samih požarišta.
Posebnu zabrinutost izazivaju sitne čestice PM2.5, koje se dovode u vezu sa kardiovaskularnim bolestima, rakom pluća i respiratornim problemima.
"Znamo da ovakvo višednevno izlaganje ima ozbiljne posljedice po zdravlje", rekao je klimatolog Teodor Kiping sa Imperijal koledža u Londonu.
Prema podacima evropskog programa Kopernikus, u Bordou je 26. jula koncentracija čestica PM2.5 dostigla veoma visoke vrijednosti. Kiping navodi da je prosječna koncentracija tog dana iznosila 115...
Foto: Sead Šašivarević
Nedavno je postavljena velika drenažna cijev pored izvora rijeke Bunice kao dio izgradnje autoputa Evropskog koridora Vc u Bosni i Hercegovini. Lokalni stanovnici su postali sve zabrinutiji, a problem je privukao pažnju javnosti 3. jula 2026. godine kada su fotografije radova široko dijeljene i postavljena su pitanja o namjeni cijevi i njenom potencijalnom uticaju na rijeku.
Pišu: Sead Šašivarević i Alma Midžić
Izvor Bunice, u blizini Mostara, jedan je od najvažnijih kraških izvora u zemlji i jedinstvena prirodna oaza. Rijeka i okolni pejzaž čine područje izuzetne ekološke vrijednosti i pružaju stanište raznovrsnim divljim životinjama. Bunica takođe ima veliki značaj...
Foto: CZZS
Vlada Republike Srpske na jučerašnjoj sjednici donijela je odluku da kompaniji Drvoexport iz Teslića, čiji vlasnik je SNSD odbornik iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, dodijeli novu konvesiju za rudnik uglja na Bukovoj Kosi saznaje Gerila info.
Sve se dešava nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske početkom jula, o čemu je Gerila info već pisala, poništio ranije dodjeljenu koncesiju za ovaj rudnik. Sud je tada utvrdio da je Vlada Republike Srpske koncesiju za istraživanje uglja dodijelila bez obrazloženja i mimo osnovnih načela transparentnosti. Mještani Bukove Kose tvrde da je pravda stigla kasno, jer rudnik radi preko dvije godine, a...
Foto: Pexels
Vroclav je dobio ogromnu šumu na samom pragu grada, a još deset poljskih gradova uskoro će dobiti slične zelene prostore.
Poljska je pokrenula prvu od 11 planiranih "zajedničkih šuma" oko najvećih gradova u zemlji, pružajući milionima stanovnika pristupačne šumske prostore namijenjene odmoru, rekreaciji i boravku u prirodi, piše Time Out.
Prva je otvorena u okolini Vroclava i prostire se na impresivnih 13.000 hektara. Poređenja radi, riječ je o površini približno jednakoj gradu Liverpoolu.
Ministrica klime i životne sredine Poljske Paulina Hennig-Kloska ovaj je projekt nazvala "istorijskim trenutkom i početkom novog pristupa zaštiti šuma".
Cilj je stvaranje zelenih prostora u kojima se stanovnici...
Foto: Pixabay
S obzirom na to da će kompanije koje se bave fosilnim gorivima izvijestiti o ogromnim profitima zbog rata s Iranom usred toplotnih talasa i požara u Evropi, javna rasprava postavlja pitanje ko bi trebao platiti štetu?
Pišu: Anne Jellema i Dave Hillman
Sljedeće sedmice, dok se rekordne vrućine pretvaraju u smrtonosne šumske požare, velike naftne i plinske kompanije će objaviti svoje zarade za drugi kvartal i očekuje se da će objaviti dobit koja se udvostručila ili čak učetverostručila u posljednja tri mjeseca.
Neprijatnost te kontradikcije nemoguće je ignorisati.
Oxfamova analiza, objavljena s početkom sezone objave zarada za drugi kvartal, pokazuje da je...
Foto: Unspalsh
Svjetska organizacija za prirodu (WWF) saopštila je da će sutra čovječanstvo ući u ekološki dug za ovu godinu, što znači da je potrošen cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosistemi mogu da obnove u jednoj godini.
Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 73 posto brže nego što ih Zemljini ekosistemi mogu obnoviti, što odgovara potrošnji od 1,73 planete Zemlje. To dugoročno ugrožava stabilnost ekosistema, proizvodnju hrane i kvalitetu života širom svijeta.
“Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica...
Foto: Unsplash
Ekonomska konkurentnost, energetska sigurnost i zelena industrijalizacija pokreću promjene u stvarnom svijetu – ali hoće li to naštetiti našoj kolektivnoj misiji za pravednu zelenu promjenu?
Od otmice predsjednika Venecuele od strane SAD početkom ove godine do rata u Iranu koji se nastavlja, poremećaji su nova norma za globalnu geopolitiku, najčešće povezani sa sukobima oko zaliha nafte i gasa.
Događaji do sada u 2026. godini - uglavnom vođeni željom Trampove administracije da preuzme kontrolu nad fosilnim gorivima širom svijeta - pokazuju da će pristup klimatske zajednice energetskoj diplomatiji morati da se promijeni ako želimo da efikasno djelujemo i zalažemo se za...
Foto: Žurnal
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, institucija u čijoj je isključivoj nadležnosti zaštita državne imovine, uključilo se u slučaj bespravne gradnje na Prokoškom jezeru i podnijelo pritužbu na odluku Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona kojom je odbijeno provođenje krivične istrage.
-Do toga je došlo nakon što mu se pokret Karton revolucija, preko advokata, upravo s tim ciljem i obratio, navode iz ovog pokreta.
Podsjetimo na hronologiju. Pokret Karton revolucija je 15. maja 2026. godine, preko advokata, uputio Pravobranilaštvu BiH zahtjev s prijedlogom da se izjasni i dostavi svoje mišljenje o tome hoće li se uključiti u postupak ili pokrenuti samostalni postupak, budući da...
Foto: Wikipedia
Klimatske promjene i invazivne vrste često se proučavaju kao dvije odvojene prijetnje globalnom biodiverzitetu. Međutim, analiza odnosa i povratnih mehanizama između njih pruža potpuniju sliku o tome kako antropogeni uticaji mijenjaju i oblikuju prirodne sisteme Zemlje.
Invazivna vrsta je populacija koja se trajno nastanila u sredini koja nije njeno prirodno stanište i pri tome izaziva ekološku i ekonomsku štetu.
Vrste se veoma rijetko same šire i postaju invazivne, već ih najčešće, često nenamjerno, u nova područja unose ljudi.
Iako je tačno da samo mali dio – oko 10 odsto – unijetih (alohtonih) vrsta uspije da preživi u novom ekosistemu, a da...
Foto: Unsplash
Uzastopni toplotni talasi i padavine ispod prosjeka pogoršali su sušu u Evropi, saopštili su naučnici u četvrtak u novom izvještaju.
Evropsko ljeto 2026. je „složena kriza, vođena dugotrajnim deficitom padavina i ekstremnim vrućinama“, saopštila je grupa klimatologa Svjetske meteorološke atribucije (WWA).
Između aprila i juna, veliki dijelovi kontinenta, od Portugala na jugozapadu do južne Finske na sjeveroistoku, dobili su padavine ispod prosjeka.
Nedostatak padavina koji ranije ne bi izazvao sušu sada je rezultirao uslovima suše, saopštila je WWA. Klimatske promjene su povećale težinu suše i u zapadnim i u istočnim regionima koji su proučavani.
Suša je ozbiljno opteretila poljoprivredu, navodi se u...
