„Proteus bosniensis“ nađena u pećini Suvaja, Sanski Most – Foto: Emina Šunje
Novo međunarodno istraživanje o čovječjoj ribici koje je objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia zvanično je potvrdilo postojanje više vrsta čovječje ribice. Do skoro se mislilo da postoji samo jedna vrsta čovječje ribice, međutim, sada je potvrđeno da postoji devet, od čega su tri potpuno nove za nauku, a među njima je i bosanska čovječja ribica „Proteus bosniensis“ koja, prema dosadašnjim procjenama, živi samo u podzemnim vodama Krajine.
Piše: Jelena Jevđenić
Dr sc Emina Šunje s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, koja je učestvovala u ovom istraživanju za Impuls navodi da je čovječja...
Foto: Vladimir Topić
Planirano otvaranje površinskog rudnika boksita na lokalitetu Bojište, u blizini Lušci Palanke kod Sanskog Mosta, izazvalo je snažno protivljenje ekoloških udruženja i mještana.
U proteklih mjesec dana na sajtu Federalnog Ministarstva okoliša i turizma, javnosti je bio dostupan Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za otvaranje površinskog rudnika boksita na lokalitetu Bojište, u blizini Lušci Palanke, na teritoriji Opštine Sanski Most.
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke dostavio je zvanične komentare na Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, koji je proteklih mjesec dana bio dostupan javnosti, ističući brojne rizike ovog projekta.
Kako navode ekolozi, Lušci polje...
Foto: Jeremy Wong/Pexels
Mapiranje podzemnih gljivičnih mreža Zemlje zahtijevalo je rješavanje problema koji nije bio povezan sa brojenjem pojedinačnih organizama. Arbuskularne mikorizne (AM) gljive formiraju simbiotska partnerstva sa oko 70% biljnih vrsta na Zemlji, razmjenjujući hranljive materije iz zemljišta (kao što su fosfor i azot) za ugljenik koji biljke proizvode putem fotosinteze.
Procjenjuje se da se ove glivične mreže protežu na rastojanje otprilike ekvivalentno putovanju do Sunca i nazad skoro milijardu puta.
Gljivice proširuju domet korijena biljaka i do 100 puta kroz nitaste strukture koje se nazivaju hife, a svaka je otprilike široka od jedne desetine do jedne dvadesetine širine ljudske dlake....
Foto: Pixabay
Bivša menadžerica Microsofta, Holly Alpine, objašnjava zašto klimatska opasnost vještačke inteligencije nije samo u podatkovnim centrima, već i u njezinoj nekontrolisanoj upotrebi u industriji fosilnih goriva.
Dok tehnološki divovi utrkuju u izgradnji vještačke inteligencije i sveobuhvatne infrastrukture o kojoj ovisi, zabrinutost zbog klime uglavnom se usredotočuje na jednu stvar: podatkovne centre koji troše mnogo energije.
Njihova potrošnja električne energije raste tako brzo da se predviđa da će do 2030. biti gotovo tri puta veća od ukupne godišnje potrošnje Pakistana, Bangladeša i Nigerije. S eksplozijom izgradnje podatkovnih centara koja potiče nova ulaganja u fosilna goriva, posebno u SAD-u, emisije stakleničkih plinova...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Predstavnici Centra za životnu sredinu završili su drugi uzastopni monitoring populacije bijele rode u Gradišci, potvrdivši prisustvo 33 gnijezda, saopšteno je iz ove organizacije.
Prema podacima sa terena, parovi su boravili u 30 gnijezda, dok je u 24 pronađeno odraslo potomstvo. Monitoring je izvršen prema posebnom protokolu razvijenom za šest zaštićenih vrsta.
Pored praćenja stanja na terenu, Centar za životnu sredinu aktivno radi na rješavanju ključnih problema koji ugrožavaju ovu vrstu. Iz organizacije najavljuju da će kroz zagovaračke aktivnosti do iduće godine nastojati osigurati što veći broj zaštitnih platformi.
Foto: Centar za životnu sredinu
Ove platforme planirane su na lokacijama...
Ustupljena fotografija
Dokumentarni film Green Team-a o rijeci Uni biće predstavljen publici Sarajevo Film Festivala.
Producent filma je Mario Crnković iz Green Team-a, dok je povjerenje za režiju i kreativnu realizaciju filma dato Dejanu Rakiti, Miši Kojiću i Mići Kostadinoviću. Film kroz autentične priče ljudi koji žive uz Unu pokušava da prenese ono što ovu rijeku čini mnogo više od prirodnog fenomena, ali i da otvori pitanja prijetnji koje mogu trajno promijeniti njen karakter. Priča o Uni tako postaje i priča o odgovornosti prema prostoru koji povezuje ljude kroz vrijeme i prostor.
Mario Crnković: Sama ideja o filmu nastala je kao rezultat...
Međunarodno istraživanje pokazalo je da se iza dosadašnje jedne vrste čovječije ribice zapravo krije devet različitih vrsta. Jedna od njih Proteus bosniensis živi u podzemnim vodama Krajine i predstavlja posebno značajno otkriće za Bosnu i Hercegovinu.
Čovječija ribica, jedan od najprepoznatljivijih stanovnika podzemnih voda Dinarskog krša, decenijama je smatrana jednom vrstom. Novo međunarodno istraživanje, objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia, pokazalo je da se iza imena Proteus anguinus zapravo krije devet različitih vrsta, od kojih su tri potpuno nove za nauku.
Među njima je i bosanska čovječija ribica (Proteus bosniensis), čije je prepoznavanje, kao zasebne vrste, posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu. U...
Foto: Pixabay
Ljeto za ljetom slike izgledaju sve sličnije: nebo prekriveno dimom, ogromni zidovi plamena, ljudi koji napuštaju svoje domove i vatrogasci koji se bore s požarima čije je ponašanje sve teže predvidjeti.
Od Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, preko Grčke i Mediterana, do Australije i Amazonije, veliki požari posljednjih godina postali su jedan od najupečatljivijih simbola klimatske krize. Sličnoj situaciji svjedočimo ovih dana i u Bosni i Hercegovini gdje se vatrogasci uz pomoć vojske i volontera bore s požarima u više mjesta širom zemlje.
Ali, koliko su zaista klimatske promjene odgovorne za njih?
Odgovor nauke je složeniji od jednostavnog "više temperature znači...
Foto: Timothy K/Unsplash
Decenijama su mangrove šume smatrane jednim od najbrže nestajućih ekosistema na svijetu, zbog pritisaka razvoja obale, prekomjerne sječe, akvakulture, poljoprivrede, zagađenja i klimatskih promjena.
Međutim, globalna studija koja se nedavno pojavila u časopisu „Science“ nudi jednu od najohrabrujućih priča o očuvanju prirode posljednjih godina. Koristeći satelitske snimke od 1980-ih do 2023. godine, istraživači su pratili godišnje promjene u obimu mangrova i stanju krošnji, otkrivši da su se globalni gubici dramatično usporili, dok su se dobici povećali. Čini se da prirodna regeneracija i širenje sada nadoknađuju veliki dio istorijskog pada, što sugeriše da su mangrove daleko otpornije nego što...
Udio uglja u proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji je prošle godine pao na najniži nivo od 9,2 odsto, dok je ugalj i dalje najveći izvor električne energije na Zapadnom Balkanu.
Evropska statistička služba saopštila je da je iz kamenog uglja proizvedeno 3,7 odsto (105.601 gigavat-sati) ukupne bruto proizvodnje električne energije u EU, a iz lignita 5,5 odsto (154.186 gigavat-sati).
Ukupan udio uglja u proizvodnji struje u EU je prvi put pao na ispod 10 odsto 2024. godine.
Ugalj je 1990. godine činio više od trećine cjelokupne proizvodnje struje, a 2000. je njegov udio smanjen na 30,4 odsto.
Trend pada nastavio se sa...
