Foto: Transparency International BiH
Dakle, ozbiljna se sumnja kod evropskih nam prijatelja nadvila nad namjere političara da istinski žele da BiH uđe u EU.
Piše: Srđan Blagovčanin
U skorašnjem intervjuu šef EU delegacije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka, blagoizvolio je izjaviti kako „sve više sumnja da političari stvarno žele BiH u EU.“ Hm, pa dobro reći će prosječni konzument medijskih sadržaja, izjavio pa izjavio i šta s tim. A analitičniji konzument bi na to mogao dodati nije li Luiđi puki EUrokrata koji jednim okom dijagonalno iščitava fermane iz Brisela prije nego klikne dugme FWD prema nadležnim podređenim...
Foto: N1
Samo u posljednjih nekoliko dana imali smo s jedne strane užasavajuću Drinsku regatu, s masovnim fašističkim skandiranjem, motiviranim mržnjom prema Bošnjacima, kao i skup navijačkih ustaških falangi u Rijeci, koje gradonačelnica s uvažavanjem prima i razgovara s njima o muralu s ustaškom simbolikom.
Piše: Dragan Markovina
Vladimir Arsenijević, beogradski pisac i aktivist, čovjek koji već trideset godina na razne načine pokušava pružiti otpor ovdašnjim nacionalizmima, a zapravo fašizmima, u intervjuu za zagrebačke Novosti, kojeg je dao ovih dana, nakon što ga je u centru Beograda premlatila organizirana grupa huligana, kojima je smetalo obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, ovako je sažeo...
Foto: Meta
Kompanija tvrdi da je na pojedincima da osiguraju da ne "iskorištavaju" ovu tehnologiju. To neće zaštititi djecu.
Piše: Gaby Hinsliff
Trebalo mi je vremena da shvatim šta čovjek koji je sjedio pored mene u vozu radi. Prelistavao je slike male djevojčice na telefonu; zumirao je neke slike. Naravno, nije bilo neobično, osim što su se pri pažljivijem pregledu slike jasno pokazale kao dijete koje sjedi preko puta nas, igrajući se sa roditeljima. U prepunom vozu ljudi koji su uglavnom nezainteresovano gledali u svoje telefone, stranac je tajno fotografisao tu djevojčicu iznova i iznova. I da ga nije odao taj veoma...
Foto: FB stranica Péter Magyar
Pozitivni oblik populizma? Pobjeda Pétera Magyara pokazuje da se, ukoliko se žele poraziti iliberalne snage, strahovi birača moraju ozbiljno shvatiti, a ne odbacivati.
Piše: Eszter Kováts
Od svoje izborne pobjede, novi mađarski premijer Péter Magyar na međunarodnim konferencijama za novinare iznova dobija isto pitanje: kakav bi savjet dao svojim francuskim, njemačkim ili austrijskim kolegama u suočavanju s usponom Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), AfD-a ili FPÖ-a? Pitanje je sasvim opravdano — jer griješi svako ko u porazu Viktora Orbána vidi znak kraja „Iliberalne internacionale“.
Magyarov odgovor zapanjujuće je jednostavan. Svako društvo, kaže on, najprije mora razumjeti stvarne razloge popularnosti...
Foto: Prinscreen YouTube Die Weltwoche
Putinov glasnogovornik, uz pomalo šeretski osmijeh i s određenom dozom autoironije, objašnjava kako je Europa od Rusije napravila potpunog negativca i arhineprijatelja.
Piše: Pavle Mijović
Mi, misleći na Ruse, “u očima Europljana smo savršeno zlo”. Tako je u recentnom videointervjuu za švicarski tjednik Die Weltwoche s urednikom istog Rogerom Köppelom govorio Dimitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Putina, uz pomalo šeretski osmijeh i s određenom dozom autoironije, kada je objašnjavao kako je Europa od Rusije napravila potpunog negativca i arhineprijatelja, opravdavajući time rastuću militarizaciju u vlastitom dvorištu nauštrb ulaganja u socijalni sektor, obrazovanje i zdravstvo. Za alociranje troškova u...
Dino Mustafić
Zato prošlost mora biti prepuštena onima koji imaju odgovornost da je istražuju na osnovu činjenica: nauci, historiografiji, sudskim institucijama i umjetnosti. Nauka treba utvrđivati okolnosti i uzroke. Sudovi trebaju donositi presude na osnovu dokaza. A umjetnost ima posebnu, nezamjenjivu ulogu: ona ljudskom iskustvu vraća lice, glas i emociju.
Piše: Dino Mustafić
Emotivno obraćanje Hasana Hasanovića u Ujedinjenim nacijama nije bilo samo govor jednog čovjeka koji je preživio najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici. Bio je to glas svih onih koji su izgubili najbliže, svih onih kojima je rat oduzeo pravo na običan život, ali nije...
Ilustracija
Pretpostavimo da će sve biti regularno i da ćemo možda po prvi put imati realne rezultate biračkog tijela. Početno je pitanje da li će uvođenje tzv. novih tehnologija u izborni sistem biti dovoljan povod da onaj dio glasača koji je do sada apstinirao od izlaska na birališta sa obrazloženjima „sve je to lažirano, kradu, rezultati su namješteni, kupljeni itd“ sada promjeni taj stav.
Piše: Amarildo Gutić
Elektronsko glasanje i prebrojavanje glasova na predstojećim oktobarskim opštim izborima u Bosni i Hercegovini trebalo bi konačno eliminisati sumnju u regularnost izbornih rezultata. Preminuli ne bi trebali glasati, vreće sa ispunjenim glasačkim listovima neće biti...
Foto: Freepik
Ponekad mi se čini da smo odustali od ideje života i prihvatili ideju upravljanja životom. Emocije su nam postale projekti, odnosi zadaci, a ličnost nešto što neprestano treba nadograđivati. Čak i tuga mora biti produktivna, kriza mora imati pouku, patnja mora završiti ličnim rastom.
Piše: Sandra Džananović
Nedavno sam pročitala savjet da čovjek svako jutro treba ustati sat vremena ranije, meditirati, zapisati zahvalnosti, vježbati, vizualizirati ciljeve, slušati podcast, popiti određeni napitak i provesti nekoliko minuta u tišini prije nego što započne dan. Nakon toga sam se iskreno zapitala u kojem dijelu rasporeda čovjek stigne biti umoran, zbunjen ili jednostavno običan....
Foto: N1
Aleksandar Vučić je na skupu 27. juna najavio da su mu ovo poslednji dani i poslednje nedelje na dužnosti, ali nije rekao koliko ih je. Mnogi ističu Anu Brnabić kao idealnu kandidatkinju SNS-a za mesto predsednika. Odana je Vučiću što joj je donelo dva premijerska mandata i jedan na čelu parlamenta. Ali je pitanje da li isto to smatra i biračko telo
Piše: Dejan Kožul
Da li će i kada će biti održani izbori, kao i koji će izbori biti održani, da li predsednički i parlamentarni zajedno, ili će biti odvojeni, zna možda samo jedan čovek u Srbiji, iako ni...
Foto: Ash Hayes/ Unsplash
Naselje Silvan u Jerusalimu ima sve manje stanovnika. Pod bizarnim i skandaloznim izgovorima porodice se iseljavaju iz kuća u kojima su živele decenijama. U Pojasu Gaze stotine hiljada raseljenih ljudi sabijene su u nenastanjiv izbeglički kamp. Neki se nikada neće vratiti svojim kućama koje više ne postoje. Predsednik izraelskog Saveta za nacionalnu bezbednost sazvao je hitan sastanak o „podsticanju dobrovoljne emigracije“ stanovnika Gaze.
Piše: Gideon Levy
Himnuta, Elad, Jevrejski nacionalni fond, Savet za nacionalnu bezbednost, Izraelske odbrambene snage, sefardsko pogrebno društvo Hevra kadiša i Izraelska civilna uprava – sve su to državna tela ili neprofitne organizacije koje imaju...
