Detalj sa plakata filma "Naza"
Po prvi put, Izraelce je nešto šokiralo, a da to nisu ni Benjamin Netanjahu, ni taoci. Po prvi put, bijesni su, zgroženi i izvan sebe zbog buke koja dopire iz Pojasa Gaze. I duboko u sebi znaju zašto.
Piše: Gideon Levy
Čak i prije nego što je ijedan Izraelac, osim Raviva Druckera, pogledao dokumentarac „Naza“, film je uradak već dao golem doprinos izraelskoj javnoj raspravi. Redatelji Rachel Szor i Yuval Abraham prouzočili su histeriju. A ta je histerija najbolje što se izraelskom društvu dogodilo od 7. listopada 2023. godine (Szor i Abraham izraelski su istraživački novinari i...
Foto: Vilius Kukanauskas/Pixabay
Dolaze izbori. Skupiće se svi živi na tom teferiču, i poneki mrtvi.
Piše: Adnan Karavdić
Prvo što je čovjek ikad zapisao nije bila poezija, već broj. Brojali su se dugovi. U Jerihonu, 8.000 godina p.n.e, glavni sveštenik je bilježio stanje stoke i žita različitim urezima u glinu, obično računovodstveno planiranje, hiljadama godina prije nego što je iko zapisao stih ili prozu. Pravo pismo, ono koje danas prepoznajemo kao pismo, pojavljuje se u Uruku krajem četvrtog milenijuma prije nove ere, izraslo iz glinenih žetona kojima su brojali stoku, utiskivanih u glinene bule kao potvrde duga. Sumerski brojevni sistem, baza šezdeset,...
Svetlana Cenić, Foto: Dženat Dreković
Politički marketing kod nas funkcioniše po jednostavnom principu: što je manje rezultata, to je veća površina bilborda. Ako je učinak tanak, plakat mora biti debeo. Ako je program prazan, slogan mora biti krupan. Ako nema šta da se pokaže, pokaže se kandidat.
Piše: Svetlana Cenić
Stigla je sezona bilborda. Ona najlepša faza demokratije, kada političar konačno dobije priliku da kaže sve što nije uradio – velikim slovima, u punoj boji i sa osmehom koji košta više od prosečne plate.
Gradovi su ponovo izlepljeni licima. Neka su nova, neka su toliko puta viđena da bi mogla da se štampaju...
Foto: Inicijativa mladih za ljudska prava
Poslije smrti Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca besprizorno dno senzacionalizma, banalizacije, radikalizacije, reciklaže straha i eksploatacije mržnje vinulo se u “sedmo nebo” brojnih aktera koji godinama ili decenijama parazitiraju na društvenim i političkim procesima.
Piše: Ljupko Mišeljić
Poslije smrti Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca besprizorno dno senzacionalizma, banalizacije, radikalizacije, reciklaže straha i eksploatacije mržnje vinulo se u “sedmo nebo” brojnih aktera koji godinama ili decenijama parazitiraju na društvenim i političkim procesima. Zaslijepljeni moći, uticajem, vidljivošću i profitom, politički lideri i mediji izuzetno su doprinijeli atmosferi straha, poticaju netrpeljivosti, plasmanu govora mržnje i huškanja na pojedince i...
Ilustracija
Varijante Poznanjskih govora nekažnjeno se izgovaraju i danas, kod nas, tokom predizborne kampanje – genocid je „odbrana ognjišta” i „nikakve sudske presude i zakoni ne mogu nam zabraniti da tako govorimo”.
Piše: Selvedin Avdić
Četvrtog oktobra 1943. godine, u gradskoj vijećnici u Poznanju, komandant SS-a Heinrich Himmler održao je trosatni govor u kojem je iznio detalje nacističkog plana za Evropu i još oštriji, „ali neophodan” odnos prema slavenskim narodima.
"Hoće li deset hiljada ruskih žena kolabirati od iscrpljenosti dok kopaju tenkovski rov ne zanima me, zanima me samo da li je taj rov na vrijeme iskopan za Njemačku... Mi Nijemci, koji smo...
Foto: Printscreen/Televizija Hram/YouTube
Nijednog se zločina iz ratova devedesetih ne treba stideti – to hoće da nam poruči naprednjačka elita, navijači Partizana i Zvezde, i patrijarh Porfirije.
Piše: Vladimir Veljković
Evo recimo, navijači su bili razvili transparent „Pravac Potočari“, kratko i jasno. A evo, i patrijarhu Porfiriju je osuđeni ratni zločinac general Ratko Mladić ostao u lepom sećanju. Jer se Mladić, naime, poslednjih godina pred smrt pričešćivao i ispovedao, te je tako zaslužio da ga patrijarh u besedi na sahrani nazove pravoslavnim hrišćaninom i „rabom Božijim“. Nije, međutim, jasno da li je Mladić ispovedao svoje zločine i da li se zbog toga...
Slaven Kovačević u predizbornom spotu - Screenshot/Slaven Kovačević
Najbrutalnija fronta u Federaciji BiH ponovno se otvorila oko pozicije hrvatskog člana Predsjedništva. Među Bošnjacima vodi se bespoštedan rat između SDA i vladajuće “Trojke”. U RS-u vlada stanje potpunog institucionalnog i političkog kaosa.
Piše: Eldin Hadžović
Službeni početak predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, formalno otvoren 4. rujna, označio je ulazak u završnu fazu procesa koji se mehanički naziva općim izborima. Dok vanjski promatrači u ovim procesima traže znakove stabilnosti ili preokreta, stvarna dinamika na terenu sugerira duboko ukopavanje u etničke i klijentelističke feude.
Ovaj put, izborni inženjering suočava se s novitetom – prvom masovnom...
Foto: Vladimir Srajber / Pexels
Ljetni dani potaknuli su jedno istraživanje o raznim formatima samopomoći, (javnim) prostorima te odmoru kao praksi za nošenje s klimatskim promjenama.
Piše: Sara Gurdulić
Suhe usne šupljine, između potrebe za gutljajem vode i krajem migrene, ljeto sam provela scrollajući kroz različite recepte i formate samopomoći iz rubrike “nošenje s klimatskim promjenama” na svom Instagram feedu. Video i tekstualni formati koje mi algoritam nudi upozoravaju me na katastrofičnu ekološku budućnost, a dok u glavi brojim preostale kapi (pitke) vode, čini mi se da većina sadržaja očekuje od mene da riješim klimatsku krizu na svojoj i globalnoj koži. U...
Društvene mreže postale su naša nova stvarnost. Nešto kao najnoviji svjetski poredak. Tamo se preselio sav, ili gotovo sav, društveni, politički, a u dobroj mjeri i kulturni život. Tamo se rađaju ljubavi i (ne)prijateljstva, kuju novi i raskivaju stari savezi. Tamo neki uspijevaju da sakriju svoju pravu prirodu, a neki drugi razotkriju se u kompletnom jadu sopstvene egzistencije.
Piše: Ozren Kebo
Pošto smo duboko u trećoj deceniji postojanja i dominacije društvenih mreža, možda je došlo vrijeme da klasificiramo i u najkraćim crtama natuknemo kako djeluju pripadnici pojedinih obrazaca ponašanja.
1. Masovno hejtanje i brutalno satiranje neistomišljenika:
Svako malo neki nesretnik izjavi nešto što...
Foto: Unsplash
Da bi se knjiga skenirala za potrebe veštačke inteligencije, ona mora da se raskoriči, uništi. Reklo bi se da knjige jednostavno prelaze iz jednog oblika postojanja u drugi. Ali ko će im imati pristup?
Piše: Dejan Ilić
Vest kaže: veštačka inteligencija u pogubnom pohodu na polovne knjige. Dobro, ne kaže baš tako. Evo šta kaže: kompanije kupuju u antikvarnicama veliki broj polovnih i retkih knjiga da bi razvile nijansiranije jezičke modele veštačke inteligencije. Ako sam dobro zapamtio i razumeo – jezički obrasci dostupni u tekstovima na internetu nisu dovoljno dobri primeri za prikladnu upotrebu jezika: kratki su i jednostavni, sa...
