Foto: Wikimedia
Opšti izbori u Izraelu održavaju se u utorak, 27. oktobra. To su prvi izbori od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i kasnijih sukoba u Gazi, kao i sukoba sa Iranom, Hezbolahom i Hutima. Mnogi ih smatraju jednim od najvažnijih izbora u istoriji Izraela, sa globalnim implikacijama.
Ko su glavni pretendenti?
Aktuelne ankete ukazuju na tijesnu trku za mjesto premijera između aktuelnog premijera Benjamina Netanjahua i Gadija Ajzenkota, bivšeg komandanta Izraelskih odbrambenih snaga.
Popularnost Gadija Ajzenkota djelimično proizilazi iz njegovih vojnih i akademskih zasluga, kao i iz činjenice da je relativno nov u politici, s obzirom na to da je svoju stranku „Jašar“ formirao tek prošle godine. Izgubio je sina, vojnika, u prvim mjesecima rata u Gazi, a služio je u izraelskom ratnom kabinetu pod Netanjahuom sve do ostavke 2024. zbog neslaganja oko sukoba. Svoju kampanju izgradio je na pozivima na odgovornost zbog bezbjednosnih propusta koji su doveli do napada 7. oktobra, navodi BBC.
Među ostalim opozicionim liderima su bivši premijer Naftali Benet i Avigdor Liberman, obojica desničari koji zauzimaju tvrdokorne stavove o bezbjednosti i zalažu se za trajnu izraelsku kontrolu nad velikim dijelom okupirane Zapadne obale, kao i Jair Golan, ljevičar koji podržava povlačenje Izraela sa velikih djelova te teritorije. Uprkos razlikama, mogli bi da sarađuju sa Ajzenkotom na formiranju vlade.
Vlada Benjamina Netanjahua smatra se najviše desno orijentisanom u istoriji Izraela. Da bi ostao na vlasti, vjerovatno će morati da se osloni na podršku nekih od svojih postojećih krajnje desničarskih koalicionih partnera. Neki od njih zauzimaju ultranacionalističke stavove, poput poziva na aneksiju Zapadne obale i „migraciju“ Palestinaca iz Gaze, što bi faktički predstavljalo prisilno raseljavanje civila. Neki članovi Netanjahuove sopstvene stranke „Likud“ takođe su pozvali na palestinsku „migraciju“ sa te teritorije.
U trci su i dva arapska partijska bloka, budući da oko jedne petine stanovništva Izraela čine Arapi, od kojih se mnogi izjašnjavaju kao palestinski građani Izraela. U teoriji, oni bi mogli da prevagnu pri donošenju odluke o formiranju vlade. Međutim, sve vodeće jevrejske stranke, osim jedne, isključile su mogućnost saradnje sa njima.
Kako funkcionišu izbori?
Skupštinska većina: Izraelski parlament (Kneset) ima 120 mjesta, što znači da vlada mora da ima najmanje 61 mjesto kako bi imala većinu.
Izborni sistem: Izrael koristi proporcionalni sistem glasanja, zbog čega su izraelske vlade uvijek bile koalicije više stranaka.
Pregovori o vladi: Nakon izbornog dana može proći nekoliko sedmica ili čak mjeseci prije nego što se formira sljedeća vlada, dok se stranke bore za ustupke i postižu dogovore.
Manjinska vlada: Ako nijedan blok ne može da formira većinu, moguće je da vlast preuzme manjinska vlada.
Koji su glavni problemi?
Bezbjednost: Dominantna tema tokom kampanje je bezbjednost. Netanjahuovi protivnici oštro kritikuju bezbjednosne propuste koji su doveli do napada 7. oktobra, u kojima je ubijeno skoro 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao talac. Ipak, Netanjahu se još jednom predstavio kao „gospodin Bezbjednost“, ukazujući na strateške pobjede u ratovima koje Izrael vodi od 2023. godine.
Regrutacija: Važna tema je i vojna obaveza. Istorijski gledano, ultraortodoksni jevrejski muškarci koji su redovno proučavali vjerske tekstove bili su oslobođeni vojne službe, ali je od izbijanja rata ovo pitanje postalo uzrok velikih političkih podjela.
Pravosudna reforma: Netanjahuova vlada i dalje sprovodi kontroverzne planove za reformu pravosudnog sistema, što je dovelo do masovnih protesta i prije 7. oktobra. Kritičari tvrde da bi ti planovi ugrozili nezavisnost pravosuđa i demokratiju.
Troškovi života: Troškovi hrane i stanovanja konstantno rastu posljednjih godina, zbog čega su životni standard i ekonomija takođe među ključnim pitanjima.
Šta to znači za Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali?
Godinu dana nakon primirja u Gazi, Izrael nastavlja gotovo svakodnevne napade na tu teritoriju, tvrdeći da su meta operativci Hamasa, i održava kontrolu nad više od polovine njene teritorije.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, kojim upravlja Hamas, a čije podatke Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim, više od 74.000 ljudi ubijeno je u izraelskim napadima od 7. oktobra 2023. Na Zapadnoj obali napadi jevrejskih doseljenika dostigli su rekordni nivo, prema podacima UN-a, dok se izraelska naselja, koja su ilegalna prema međunarodnom pravu, ubrzano šire.
Shodno tome, sastav buduće izraelske vlade predstavlja presudan faktor za život Palestinaca.
Pitanje Gaze: Dva vodeća tabora, predvođena Netanjahuom i Ajzenkotom, imaju slične stavove. Oba podržavaju mirovni plan Donalda Trampa, koji podrazumijeva da Hamas preda oružje u zamjenu za postepeno povlačenje izraelskih trupa. Ajzenkot je nedavno obećao da će okončati vladavinu Hamasa u roku od 18 mjeseci, ako bude potrebno i vojnim sredstvima.
Zapadna obala:
Netanjahuov tabor uglavnom želi da nastavi politiku širenja naselja.
Ajzenkot generalno podržava izraelska naselja, ali se protivi nastavku kontroverznog projekta „E1“, koji bi faktički podijelio Zapadnu obalu na dva dijela. On takođe želi da zatvori neka neovlašćena naseljenička uporišta izgrađena na palestinskoj zemlji, stvori uslove za konačno mirovno rješenje i obračuna se sa ekstremnim jevrejskim doseljenicima.
Stav o rješenju sa dvije države: Decenijama su mnogi vodeći izraelski političari zagovarali rješenje sa dvije države, odnosno stvaranje nezavisne palestinske države koja bi u miru koegzistirala sa Izraelom, iako se Netanjahu tome dugo protivio. Međutim, podrška toj ideji opada godinama. Na ovim izborima nijedna od vodećih jevrejskih stranaka ne vodi kampanju za to rješenje, a mnoge su ga i otvoreno odbacile.
Kada će biti poznati rezultati?
Izlazne ankete: U 22 sata po lokalnom vremenu (20.00 GMT) na dan izbora izraelski mediji objaviće izlazne ankete. One će dati okvirne naznake, ali mogu značajno da odstupaju od konačnih rezultata, a trenutna istraživanja ukazuju na to da je jasan projektovani pobjednik malo vjerovatan.
Zvanični rezultati: Preliminarni rezultati očekuju se narednog dana, dok će zvanični rezultati biti objavljeni 4. novembra.
Mandat za sastav vlade: Nakon konsultacija sa liderima stranaka, predsjednik Isak Hercog povjeriće mandat onome za koga procijeni da ima najveće šanse da formira vladu.
Ovaj proces može trajati više od mjesec dana. Ako prvi mandatar ne uspije, predsjednik može povjeriti mandat drugom lideru. Ako ni on ne uspije, članovi Kneseta mogu zatražiti od predsjednika da dozvoli trećem lideru da pokuša. Ukoliko ni to ne donese rezultat, biće raspisani novi izbori. Između 2019. i 2022. Izrael je održao čak pet odvojenih izbora jer stranke nijesu uspijevale da se dogovore.
Šesti izbori za sedam godina
Izbori 27. oktobra biće šesti nacionalni izbori u Izraelu od 2019., ali ujedno i prvi u posljednjih 38 godina koji su došli do svog prirodnog kraja i punog mandata Kneseta.
Politička nestabilnost počela je u aprilu 2019., kada su Netanjahuova stranka „Likud“ i stranka Benija Ganca „Plavo-bijelo“ osvojile po 35 mjesta.
Drugo glasanje, održano u septembru iste godine, dovelo je do novog zastoja. „Plavo-bijeli“ osvojili su 33, a „Likud“ 32 mjesta, pri čemu nijedan izborni ciklus nije donio koaliciju koja bi imala većinu.
Treći izbori, održani u martu 2020., donijeli su „Likudu“ 36 mjesta, u odnosu na 33 mjesta koliko je osvojila stranka „Plavo-bijelo“. To je dovelo do formiranja vlade nacionalnog jedinstva između Netanjahua i Ganca, koja se, međutim, raspala u roku od godinu dana.
Na izborima u martu 2021. „Likud“ je osvojio 30 mjesta, a stranka „Ješ Atid“ 17 mjesta. Tada je koalicija od osam stranaka, predvođena Naftalijem Benetom i Jairom Lapidom, koja je uključivala i arapsku stranku „Raam“, okončala Netanjahuovu dvanaestogodišnju vladavinu.
Ova vlada trajala je godinu dana. Netanjahu se vratio na vlast u novembru 2022., kada je „Likud“ osvojio 32, a „Ješ Atid“ 24 mjesta, stupivši na čelo vlade. Ankete sada pokazuju da nijedan blok nema jasnu većinu od 61 mjesta, navodi Al Jazeera.