 obilježava se svake godine 3. marta u čast divljih životinja i biljaka te prepoznavanja){kind=link}
Foto: Jelena Jevđenić
Svjetski dan divljih vrsta Ujedinjenih nacija (WWD) obilježava se svake godine 3. marta u čast divljih životinja i biljaka te prepoznavanja jedinstvenih uloga i doprinosa divljih vrsta ljudima i planeti.
Autor: Impuls
Ljudi širom svijeta se oslanjaju na resurse iz prirode, temeljene na bioraznolikosti kako bi zadovoljili svoje potrebe – od hrane, goriva, lijekova, stanovanja i odjeće. Ovogodišnja tema Svjetskog dana divljih vrsta je „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život“.
Ljekovito i aromatično bilje je ključno i za ljudsko zdravlje i za ekološku ravnotežu.
– Širom svijeta ljudi skupljaju i koriste ljekovito i aromatično bilje, za liječenje i sprječavanje bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje njihov značaj, posebno u zemljama u razvoju, gdje se 70-95 posto stanovništva oslanja na tradicionalnu medicinu za primarnu zdravstvenu zaštitu. Ove biljke čine temelj mnogih zdravstvenih sistema i ostaju vitalne za modernu farmaceutiku, jer se brojni aktivni spojevi lijekova direktno ili indirektno dobijaju iz prirodnih izvora, upkos napretku u sintetskoj hemiji, navodi se ovo na stranici UN-a.
Osim svoje medicinske upotrebe, ljekovito i aromatično bilje takođe doprinosi raznim industrijama, uključujući kozmetiku, hranu i luksuznu robu.
Ljekovito bilje u Bosni i Hercegovini
U BiH se procjenjuje da je zemlja izuzetno bogata u raznovrsnosti biljaka, te da imamo oko pet hiljada vrsta i podvrsta.
Najzastupljenije ljekovite vrste koje rastu u BiH su žalfija, smilje, lavanda, timijan, kamilica, neven, matičnjak, bijeli sljez, odoljen, kleka, hajdučku trava i lincura. Neke se uzgajaju i plantažno, a neke su i ugrožene, kao što je lincura. Stručnjaci kažu da je više i nema da se može slobodno brati.
Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu listu ugroženih vrsta.
Na crvenoj listi ugroženih vrsta u Republici Srpskoj nalazi se 819 biljaka, a na Crvenoj listi u Federaciji BiH, procjenjuje se oko 617 vrsta.
Mnoge od ovih vrsta su ljekovite ili endemske. Ali, kako se liste ne ažuriraju redovno, tačan broj nije poznat.
Trava iva; Foto: Impuls
Nekontrolisana eksploatacija, uništavanje staništa, slabo provođenje zakona su najčešći faktori ugroženosti biljaka u BiH.
Sakupljanje samoniklog bilja bez stručnog nadzora iscrpljuje prirodna staništa. Ako se biljka iščupa s korijenom, a nekim biljkama je korijen osnov za regeneraciju, može se desiti da ta vrsta nestane s tog prostora.
Takođe, urbanizacija, izgradnja infrastrukture, energetski objekti direktno uništavaju prirodna staništa.
Bosna i Hercegovina ima tradiciju sakupljanja ljekovitog bilja. Branje trave ive na Ozrenu se održalo do dan danas, pa se može reći da je iva biljka ta koja je zaštitila Gostilj i sačuvala običaje. Svake godine, 11. septembra, Ozrenci su se penjali na Gostilj i brali travu ivu od koje su kuhali čaj, pravili tinkture i stavljali je u rakiju. Sada, iz godine u godinu, pridružuju im se ljudi sa svih strana, ne samo iz Bosne i Hercegovine, već i iz inostranstva i beru ovu ljekovitu biljku.
Baš zbog bogatstva biljke ive Vlada RS je 2022. proglasila Gostilj zaštićenim staništem. Pošte Srpske su 2020. godine predstavile poštansku markicu s motivom branja trave ive, a ovaj običaj je još 2018. uvršten na UNESCOV popis svjetske baštine.
Invazivne vrste pojačale ranjivost biljaka
Invazivne biljne vrste takođe su opasnost za endemske vrste biljaka, jer one postaju dominantne u novom staništu potiskujući autohtonu floru i često negativno utiču na bioraznolikost, narušavajući prirodnu ravnotežu u okolišu.
Primjera je mnogo, kao što je ambrozija koja utiče na zdravlje građana, njen polen izaziva jake alergije i respiratorne probleme.
Drugi primjer je japanski dvornik, jedna je od invazivnih biljnih vrsta široko rasprostranjena i u osjetljivim i zaštićenim predjelima kao što je Nacionalni park „Una“. Raste i do 3 metra u visinu i stvara izuzetno guste “zidove”. Svojim ogromnim listovima pravi potpuni hlad, zbog čega niske ljekovite biljke ne mogu vršiti fotosintezu i odumiru. Njegov korijen prodire duboko i luči hemikalije koje sprečavaju klijanje sjemena drugih biljaka. To posebno ugrožava biljke kao što je nana (menta), matičnjak i druge autohtone biljke.
Zbog sve većeg pritiska na prirodu, od klimatskih promjena, globalnog zagrijavanja, ljudskog djelovanja, ljekovitom bilju bismo trebali posvetiti više zaštite.
Antonio Gutjeres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, povodom Svjetskog dana divljih vrsta izjavio je da malo pažnje posvećujemo biljkama.
„Širom Zemlje, flora je temelj ekonomija, podržava ljudsko zdravlje i održava skoro svaki drugi oblik života. Ovo se posebno odnosi na ljekovite i aromatične biljke – temu ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta. Terapeutske vrste su od vitalnog značaja i za tradicionalnu i za modernu medicinu, podržavajući egzistenciju miliona i dobrobit mnogo više ljudi. Biljke podstiču biodiverzitet, stabilizuju zemljišta i predstavljaju vjekovno znanje i upravljanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica. Ali danas je ovo živo nasljeđe ugroženo. Klimatska kriza, uništavanje staništa, prekomjerna žetva i ilegalna trgovina ubrzavaju propadanje hiljada biljaka, dovodeći prihode i ekologiju u opasnost. Pozivam sve zemlje da postanu baštovani globalnog zajedničkog dobra. Zajedno možemo osigurati da ekosistemi koji su milenijumima liječili čovječanstvo održavaju nas za generacije koje dolaze“, izajvio je on i dodao da jačanjem globalnog upravljanja životnom sredinom kroz paktove poput Kunming-Monrealskog okvira za globalni biodiverzitet, Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune i Sporazuma o morskoj biološkoj raznolikosti područja van nacionalne jurisdikcije, možemo učiniti našu planetu bezbjednijom za sva živa bića.
Dana 20. decembra 2013. na 68. zasjedanju Opšte skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), 3. mart proglašen je Svjetskim danom divljih vrsta Ujedinjenih naroda (WWD). Ovaj dan ima značaj kao dan kada je 1973. godine potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES).
U svijetu se bere otprilike 50 000-70 000 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja (MAP), od kojih se procjenjuje da je oko 1500 navedeno u dodacima CITES-a, a preko 800 u Dodatku II CITES-a.