Studija pokazuje usporavanje smanjenja prašuma

Foto: Unsplash

Iako se tropske šume i dalje smanjuju, taj pad usporava nakon rekordnog nivoa iz 2024. godine, saopštio je u četvrtak Svjetski institut za resurse (WRI).

U 2025. godini izgubljeno je 4,3 miliona hektara tropskih primarnih prašuma, što je područje približno veličine Danske, prema podacima laboratorije GLAD Univerziteta u Merilendu.

Međutim, to je 36 odsto manje od količine prašuma koje su nestale 2024. godine, prema WRI-ju.

Kodirektorka WRI-ja u Global Forest Watchu, Elizabet Goldman, rekla je da su podaci ohrabrujući.

“Pad ove veličine u jednoj godini je ohrabrujući, pokazuje šta odlučna vladina akcija može da postigne”, rekla je.

“Ali dio pada odražava zatišje nakon ekstremne godine požara. Požari i klimatske promjene međusobno se podstiču, a sa El Ninjom na horizontu za 2026. godinu, ulaganja u prevenciju i odgovor biće ključna jer ekstremni uslovi požara postaju norma”, dodala je ona.

Uprkos padu, gubitak je ostao 46 odsto veći nego prije deset godina, objavio je WRI. Upozorio je da je uprkos napretku globalni gubitak šuma ostao iznad nivoa potrebnog za postizanje cilja zaustavljanja i preokretanja gubitka šuma do 2030. godine, obaveze koju je preuzelo više od 140 zemalja. Trenutni nivoi su oko 70 odsto previsoki, navodi WRI.

Veliki dio globalnog smanjenja odnosi se na Brazil, dom najveće svjetske prašume, Amazonije. Brazil je smanjio gubitak primarnih šuma koji nije uzrokovan požarima za 41 odsto u poređenju sa 2024, dostigavši najniži nivo u istoriji, rekao je WRI.

Poljoprivredna ekspanzija ostala je vodeći pokretač deforestacije u svijetu, iako su požari bili glavni uzrok, tvrdi WRI.

Direktor laboratorije GLAD Metju Hansen rekao je da su klimatske promjene i krčenje zemljišta “skratili fitilj” globalnih šumskih požara.

“Bez hitnih mjera za zaustavljanje gorenja i efikasnije upravljanje požarima, rizikujemo opstanak najvažnijih svjetskih šuma”, naveo je on.

Gubitak šuma ostao je visok u brojnim zemljama, uključujući Boliviju, Demokratsku Republiku Kongo, Peru, Laos i Madagaskar, saopštio je WRI. Kao faktore koji su tome doprinijeli naveli su širenje poljoprivrede, rudarstvo, požare i lokalnu zavisnost od šuma za hranu i gorivo.

Agencije

Povezane vijesti

Kašnjenje za klimatske ciljeve: Svijet kaska 14, a EU devet godina

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Svijet neće ostvariti ciljeve klimatske tranzicije do 2050. godine ako ne ubrza postojeće promjene, upozorio je osiguravajući koncern Allianz. Prema trenutnom tempu tranzicije,...

Pravna pobjeda nad SLAPP tužbama: Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević oslobođene optužbi za klevetu

  Ekološke aktivistkinje Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević ostvarile su važnu sudsku pobjedu nakon višegodišnje borbe za očuvanje Kasindolske rijeke u Istočnom Sarajevu. Osnovni sud...

Popular Articles