Naučnici kažu da bi suša mogla pogoršati otpornost na antibiotike

Foto: Impuls

Otpornost na antibiotike često se povezuje s bolnicama i prekomjernom upotrebom antibiotika u poljoprivredi. Oboje su stvarni problemi, ali nova istraživanja sugerišu još jednog potencijalnog krivca kojeg mnogi ljudi nisu uzeli u obzir – suše uzrokovane klimatskim promjenama.

Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Microbiology otkrila je da kada se tlo osuši, to može ubrzati prirodne procese koji stvaraju i šire otpornost na antibiotike. To ne znači da suša direktno stvara superbakterije u bolnicama, ali sugeriše da bi klimatske promjene mogle pogoršati problem, piše theconversation.com.

Kada standardni antibiotici prestanu djelovati, lijekari su ponekad prisiljeni koristiti snažne alternative koje se drže u rezervi upravo zato što njihova prekomjerna upotreba rizikuje da i te bakterije postanu otporne. Poznati su kao “lijekovi posljednjeg utočišta”.

Što se zapravo događa u tlu? Tlo vrvi bakterijama, a mnoge od njih prirodno proizvode antibiotike kako bi ubile suparnike. Druge bakterije nose gene koji ih čine otpornima na te napade.

Trka u naoružanju u tlu

U normalnom, vlažnom tlu bakterije žive u relativno stabilnom okruženju. Ali kada se tlo osuši, voda se stisne u malene, izolirane džepove. Bakterije se skupljaju, hranjive tvari postaju oskudne i konkurencija postaje brutalna. U tim uslovima bakterije proizvode više antibiotika kako bi se međusobno napale, a pojavljuje se više gena otpornosti koji im pomažu da prežive. To je utrka u naoružanju potaknuta sušom.

Evo zašto je to relevantno za ljudsko zdravlje: bakterije mogu međusobno razmjenjivati ​​gene putem procesa koji se naziva horizontalni prenos gena – zamislite to kao dijeljenje šifre za video igru. To znači da gene otpornosti iz bakterija u tlu mogu preuzeti bakterije koje zaraze ljude. Zapravo, neki geni otpornosti pronađeni u bakterijama u tlu već su uočeni u bakterijama koje zaraze ljude, što ukazuje na dugu evolucijsku vezu između njih.

Neke velike studije su otkrile da suvlji regioni svijeta imaju tendenciju da prijave viši nivo infekcija otpornih na antibiotike u bolnicama, čak i kada se uzmu u obzir razlike u bogatstvu i kvalitetu zdravstvene zaštite. Međutim, ove studije pokazuju korelaciju, a ne direktan uzrok i posljedicu. Drugi faktori poput načina praćenja infekcija ili koliko je lako pristupiti zdravstvenoj zaštiti takođe bi mogli da objasne ovaj obrazac.

Neke od bakterija u zemljištu povezanih sa ovim problemom su bliski srodnici bolničkih patogena poput Klebsiella pneumoniae i Pseudomonas aeruginosa, koje pripadaju grupi pod nazivom Eskape, odgovornoj za mnoge od najteže lječljivih infekcija na svijetu. Opet, ovo ne znači da ove bakterije dolaze iz zemljišta, ali pokazuje koliko su zapravo povezane bakterije iz životne sredine i kliničke bakterije.

Otpornost na antibiotike već uzrokuje milione infekcija svake godine širom svijeta. Većina napora da se to riješi fokusirana je na smanjenje nepotrebne upotrebe antibiotika u medicini i poljoprivredi, što je i dalje vitalno. Ali ovo istraživanje sugeriše da sama životna sredina i način na koji je klimatske promjene preoblikuju takođe igraju ulogu koju ne možemo da ignorišemo.

Tu dolazi do ideja o „Jednom zdravlju“.

„Jedno zdravlje“ je ideja da su zdravlje ljudi, životinja i životne sredine usko povezani. Otpornost na antibiotike, gledano kroz ovu perspektivu, nije samo medicinski problem, već i ekološki.

Kako suše postaju sve češće širom sveta, naučnici će morati mnogo pažljivije da prate šta se dešava „pod našim nogama“.

Impuls

Prije nego odete…

Vjerujemo da znanje i informacije ne smiju biti privilegija, već pravo svih. Naš cilj je služiti vama i graditi povjerenje kroz istinito izvještavanje. Ako cijenite to što radimo, podržite rad Impulsa malom donacijom. Vaš doprinos nam pomaže da ostanemo nezavisni i dostupni svima.