Uništili smo polovicu svih živih životinja koji su živjele u morima i oceanima – u svega četiri desetljeća. U nekim slučajevima, nakon milijuna godina njiihova neometanog življenja, u jedva 40 godina smo istrijebili više od 75 posto nekih vrsta morskih sisavaca, ptica, gmazova, riba… Neke su vrste potpuno iščezle, zbog ljudskog posvemašnjeg uništavanja života u moru.
Autor: Goran Šimac
Ovi se zbilja jezivi podaci upravo šire svjetskim medijima, nedvosmisleno upozoravajući na alarmantno stanje u svjetskim morima i oceanima. Zabrinuti su oni koji skrbe i bioraznolikosti na zemlji, te shvaćaju važnost morskih organizama i mora za ukupan život na planeti, a uplašili su i oni koji sad shvaćaju kako će nekontrolirani izlov ribe dovesti do toga da će pitanje gladi biti ozbiljan problem, posebno za one države čije se stanovništvo u značajnom dijelu prehranjuje hranom iz mora. Hoće li i ova vijest biti dvodnevna medijska senzacija? Vjerojatno da… do sljedeće slične objave – s još gorim brojkama.
Jedna generacija je teško oštetila mora i oceane
– Neodrživo ribarstvo i loše stanje mora uskratit će nam riblji obrok. WWF-ovo „Izvješće o plavom planetu“ pokazuje da su u posljednja četiri desetljeća populacije nekih riba opale za čak 75 posto. Danas objavljeno izvješće svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF navodi kako su diljem svijeta populacije riba, neophodnih za osiguravanje ljudskih potreba za hranom, u ozbiljnom padu. Iako su statistike obeshrabrujuće, „Izvješće o plavom planetu“ ukazuje da je ovaj poražavajući trend moguće izbjeći navodeći postojeća rješenja. Najnovije proučavanje morskih sisavaca, ptica, gmazova i riba pokazuje da je u posljednja četiri desetljeća na globalnoj razini populacija ovih životinja u prosjeku prepolovljena, dok su populacije nekih riba opale za čak 75 posto. Ta otkrića prognoziraju nadolazeće probleme svim zemljama, a osobito onima u razvoju – izvjestio je WWF – World Wide Fund for Nature“ (Svjetski fond za prirodu) u Glandu, u Švicarskoj.
Kako bi se ovaj poražavajući trend preokrenuo, vodeći svjetski političari moraju osigurati da su oporavak oceana i očuvana obalna staništa jasno prepoznati u provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a, koji će biti službeno odobreni kasnije ovog mjeseca, kažu u WWF-u, te smatraju kako su pregovori o novom globalnom klimatskom sporazumu također su važna prilika da se pruži značajna potpora dobrom stanju mora i oceana.
Pregovori? O sličnim pitanjima se pregovara već desetljećima, a dok tzv. pregovori traju more i život u njemu – kopni.
– Odlučili smo žurno objaviti ovo izvješće kako bi svi mogli dobiti uvid u najnovije stanje mora i oceana”, WWF-a. U vremenu samo jedne generacije, ljudska aktivnost teško je naštetila morima i oceanima, od toga da se ribe izlovljavaju brže nego što se mogu reproducirati, do uništavanja njihovih staništa. Potrebne su temeljite promjene kako bi se osiguralo obilje života u oceanu i za buduće generacije – kaže Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a.
Drastični nestanak 74 posto tune, skuše i palamide
Istraživanja u izvješću WWF-a pokazuju da vrste koje su bitne za ribolov i za globalnu opskrbu hranom iz mora, trpe najveći pad. Ističe se i drastičan pad zaliha najpopularnijih komercijalnih riba poput tune, skuše i palamide za čak 74 posto.
– Situacija u Jadranu prati negativne svjetske trendove što je vidljivo iz posljednjih znanstvenih analiza STCF-a (Scientific, Technical and Economic Committee for Fisheries), znanstvenog tijela Europske Unije. Dosadašnje prakse upravljanja morskim resursima u Jadranu nisu održive, što znači da će ribolov, nastavimo li ovakvim načinom gospodarenja, vrlo brzo ostati samo uspomena. Usklađivanje ribolovnih praksi na način da održivo iskorištavamo morske resurse jedini je način da očuvamo stoljetnu tradiciju ribarenja na Jadranu, a samim time i radna mjesta vezana uz nju – kaže Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo u WWF Adria.
Sredozemno more je jedno od najstarijih ribolovnih područja na svijetu u kojem ljudi već stoljećima žive od ribarstva. Na žalost, ono se sada prekomjerno iskorištava: oko 1,5 milijuna tona ribe lovi se u Sredozemnom moru svake godine. Čak 95 posto ribljih stokova je prelovljeno, 89 posto je osiromašeno dok je većina vrsta morskih pasa gotovo potpuno nestala.
„Izvješće o plavom planetu” pokazuje pad populacije morskih organizama od 49 posto između 1970. i 2012. godine., a možete ga preuzeti ovdje. Priredio ga je WWF, jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s , kako kažu, gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja.
Hoće li tih pet milijuna pristaša biti dovoljno da zaustave samouništenje?
