Urbana šuma u Njemačkoj, foto: Wikipedia
One su prava blagodet za gradove, pogotovo u doba klimatskih promjena. Pročišćavaju vazduh, rashlađuju u vrelim ljetnim danima, čuvaju zemljište od erozije, spasavaju grad od urbanih poplava i oluja. Urbane šume su mnogo vrijednije od drvoreda i parkova.
Autor: Impuls
Možete li zamisliti pravu pravcatu šumu usred milionske metropole? Ima toga itekako, širom svijeta, pa čak i u našem komšiluku. Tako Beograd ima pet urbanih šuma, od kojih su najpoznatije Košutnjak, Zvezdarska i Topčiderska šuma.
Za razliku od glavnog grada Srbije, koji baštini „stare“ šume, Pariz je svoje dvije urbane šume dobio tek nedavno. Bio je to odgovor gradske vlasti na klimatske promjene i način da se stari Grad svjetlosti spasi od novih nevolja, poput vrućina i rastućeg zagađenja.
Ipak, jedna od najvećih i najimpresivnijih gradskih šuma nalazi se u Africi, u glavnom gradu Kenije, Najrobiju.
Jedna je od najprosperitetnijih afričkih metropola ima skoro sedam miliona stanovnika i moćan građevinski lobi, ali Karura šuma opstaje već 100 godina usred grada.
Takoreći, otkad postoji Najrobi, kao grad, postoji i Karura šuma, koju zovu i Velika šuma.
Karura šuma je uređena tridesetih godina prošlog vijeka, kada je Najrobi bio Masai selo i jedna od stanica na trasi buduće pruge Kenjsko ugandske željeznice. Upravo pod uticajem željeznice izrastao je u veliki grad.
Karura šuma se nalazi se u širem centru Najrobija i zauzima površinu od oko 700 hektara. Uređene staze za jahanje, bicikliranje i šetnju, kao i potoci, vodopadi, cvrkut ptica i mnoštvo majmuna, koji skakuću šumom, privlače hiljade turista iz cijelog svijeta. A privlače i bogataše i diplomate, koji žive u vilama nadomak ove šume. Ali, građevinski lobi, u ovom gradu nadaleko čuvenom po korupciji, samu šumu ne smije ni da takne.
Nije da nije bilo pokušaja da se Karura šuma urbanizuje, ali mnogi su se žestoko usprotivili tim pokušajima, a među njima je najglasnija i najuticajnija bila čuvena nobelovka Vangari Matai. Ona je vodila kampanju protiv oduzimanja javnog zemljišta u Karura šumi.
Najrobi je poznat kao zeleni grad na suncu. U ovom gradu sve raste i buja, jer mu na ruku ide klima i geografski položaj. Nalazi se na ekvatoru, na 1.800 metara nadmorske visine, pa u Najrobiju nema ni prave zime, ni vrelih ljeta.
Teško je uspoređivati višemilionski velegrad u Africi sa malim evropskim gradom od 200.000 stanovnika, ali može se reći da Banjaluka i Najrobi ipak imaju sličnosti. I jedan i drugi grad poznati su po zelenilu, ali i po agresivnoj urbanizaciji pod uticajem sprege politike i građevinskih moćnika.
Možemo li zamisliti da u Banjaluci, slično kao u Najrobiju, na nekoliko kilometara od Trga Krajine postoji šuma, od na primjer, pet hektara, koja bi bila zabranjena zona za graditelje?
Može li se Banjaluka izboriti za ono za što su se izborili Parižani: da se zasade urbane šume tamo gdje ih nije bilo?
Aleksandra Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže da to jeste moguće, a vjeruje da je i ostvarivo.
– Moguće je i da mi u Banjaluci imamo takvu šumu, odnosno takvo zaštićeno područje, jer zakonski preduslovi za to postoje. Vjerujem da je to ostvarivo. Ne bih se bavila ovim čime se bavim, da ne vjerujem u to – kaže Anja Dragomirović.
Dodaje da je problem što gradska administracija u Banjaluci nije svjesna važnosti očuvanja i zaštite prirode.
– Oni se prije svega vode “šminkom”, a ne suštinom. Tako su i sada aktuelni Dino park, uspinjača, rasvjeta, klupe, staze… a ne filtracija vazduha, očuvanje voda i čuvanje zemljišta od erozije – kaže Anja.
Odbornica Narodnog fronta u Skupštini Grada, Dijana Ješić, tvrdi da je idealna lokacija za podizanje gradske šuma u Banjaluci zapušteni voćnjak na Laušu, poznatiji kao Ekonomija.
– Mi smo u predizbornoj kampanji već predlagali da Ekonomija bude uređena kao veliki park, ali zaštićena gradska šuma je još bolje rješenje. Takva bi šuma smanjila zagađenost vazduha i oplemenila gradski prostor – kaže Dijana Ješić.
Na ruku ovakvom rješenju ide i činjenica da se Ekonomija nalazi na klizištu, pa su stručnjaci odavno upozoravali da gradnja objekata na ovom mjestu ne bi bilo pametno rješenje.
Ali, struka je jedno, a apetiti građevinskih moćnika i trgovaca nekretninama nešto sasvim drugo.
Nakon što je kroz Ekonomiju izgrađena široka ulica, nazvana Paralela, trgovci nekretninama su već obznanili da će, ako placevi budu pušteni u prodaju, interesovanje investitora biti veliko, jer je riječ o atraktivnoj lokaciji.