Bogatstvo biljaka i prirodnih fenomena u Glamoču koje moramo sačuvati

Foto: Glamoč na dlanu

Prezentacija “Riznica biljaka i prirodnih fenomena” čiji je cilj upoznavanje zainteresovane javnosti sa raznolikošću i značajem geoloških, bioloških i kulturoloških fenomena Glamočkog polja i njegove okoline održana je u ponedeljak u Glamoču u organizaciji udruženja “Tropolje i Zapadne strane”.

Ovaj događaj, koji je prvi u nizu, je realizovan kroz mali grant koji je udruženju dodijeljen od strane Centra za životnu sredinu.

Prezentaciju je održao Siniša Šolak, magistar geografije, koji je istako da je Glamoč među najvišim i najvećim kraškim poljima naše države, a “naj” prefiksi za ovo područje se mogu nizati još dugo.

Cilj je širenje znanja

“Raznolikost geoloških formacija, prisustvo velikog broja vrsta biljaka, kao i zadivljujuće dugo i bogato kulturno naslijeđe su nešto što Glamočkom polju daje na globalnom značaju, ali kao što je najteže biti prorok u svom selu kako poslovica kaže, tako mi često ono što je jako blizu ne vidimo, ili bar ne u cijelosti. Moja životna misija, a isto tako i cilj djelovanja organizacije koju sam osnovao i vodim je da kroz širenje znanja podstaknemo u svim građanima, ali i posjetiteljima Glamoča radoznalost i privrženost njihovom rodnom kraju, a koji će zauzvrat rezultirati poštovanjem i željom za njegovim održanjem” istakao je Šolak.

Foto: CZZS

Rad na lokalu prioritet CZZS

Centar za životnu sredinu je u Livanjskom, Glamočkom i okolnim poljima prisutan već duži niz godina, a rad sa lokalnim zajednicama je među prioritetnim aktivnostima ali i preduslovima uspješnog ostvarivanja ciljeva i vizije ove organizacije.

“Čovjek je integralni dio životne sredine, a ne samo pasivni posmatrač ili konzument njenih mnogih proizvoda. Značaj, čudesnost i obostranost te saradnje se malo gdje vidi tako jasno kao što je u kraškim poljima. Polje, ovakvo kakvim ga znamo se gubi sa gubitkom čovjeka, ono zarasta, prolazi sukcesiju i nakon nekog vremenskog perioda postaje sasvim novi ekosistem. Isto tako, čovjek bez svog okruženja, u potpunosti okružen betonom i tehnologijom, danas i vještačkom inteligencijom, a bez prirode prestaje biti čovjek, ili bar prirodan čovjek”, naglasio je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

CZZS

Povezane vijesti

Ekološka udruženja tužila Federalno ministarstvo zbog vjetroelektrane kod Tomislavgrada

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Aarhus centar u BiH podnijeli su tužbe protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim...

Švedska grije gradove otpadom iz drugih zemalja

Foto: Wikipedia Otpad iz drugih evropskih zemalja završava u švedskim toplanama, a pritom se naplaćuje i uvoz otpada, sistem je to koji smanjuje potrebu za...

Popular Articles