Foto: Glamoč na dlanu
Prezentacija “Riznica biljaka i prirodnih fenomena” čiji je cilj upoznavanje zainteresovane javnosti sa raznolikošću i značajem geoloških, bioloških i kulturoloških fenomena Glamočkog polja i njegove okoline održana je u ponedeljak u Glamoču u organizaciji udruženja “Tropolje i Zapadne strane”.
Ovaj događaj, koji je prvi u nizu, je realizovan kroz mali grant koji je udruženju dodijeljen od strane Centra za životnu sredinu.
Prezentaciju je održao Siniša Šolak, magistar geografije, koji je istako da je Glamoč među najvišim i najvećim kraškim poljima naše države, a “naj” prefiksi za ovo područje se mogu nizati još dugo.
Cilj je širenje znanja
“Raznolikost geoloških formacija, prisustvo velikog broja vrsta biljaka, kao i zadivljujuće dugo i bogato kulturno naslijeđe su nešto što Glamočkom polju daje na globalnom značaju, ali kao što je najteže biti prorok u svom selu kako poslovica kaže, tako mi često ono što je jako blizu ne vidimo, ili bar ne u cijelosti. Moja životna misija, a isto tako i cilj djelovanja organizacije koju sam osnovao i vodim je da kroz širenje znanja podstaknemo u svim građanima, ali i posjetiteljima Glamoča radoznalost i privrženost njihovom rodnom kraju, a koji će zauzvrat rezultirati poštovanjem i željom za njegovim održanjem” istakao je Šolak.
Foto: CZZS
Rad na lokalu prioritet CZZS
Centar za životnu sredinu je u Livanjskom, Glamočkom i okolnim poljima prisutan već duži niz godina, a rad sa lokalnim zajednicama je među prioritetnim aktivnostima ali i preduslovima uspješnog ostvarivanja ciljeva i vizije ove organizacije.
“Čovjek je integralni dio životne sredine, a ne samo pasivni posmatrač ili konzument njenih mnogih proizvoda. Značaj, čudesnost i obostranost te saradnje se malo gdje vidi tako jasno kao što je u kraškim poljima. Polje, ovakvo kakvim ga znamo se gubi sa gubitkom čovjeka, ono zarasta, prolazi sukcesiju i nakon nekog vremenskog perioda postaje sasvim novi ekosistem. Isto tako, čovjek bez svog okruženja, u potpunosti okružen betonom i tehnologijom, danas i vještačkom inteligencijom, a bez prirode prestaje biti čovjek, ili bar prirodan čovjek”, naglasio je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.