Foto: Google
Današnja omladina više ne želi da radi? Malo koja optužba se u raspravama o generaciji Z ponavlja tako često, ali koliko je ta kritika tačna?
Četverodnevna radna sedmica, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, odnosno takozvani work-life balance, ili duže odsustvo s posla nekima služe kao dokaz da su mladi manje spremni na rad, piše njemačka agencija dpa.
Ali odgovara li takva slika stvarnosti i šta pokazuju podaci povodom Međunarodnog dana mladih, 12. augusta?
„Zaista postoji stereotip o generaciji Z kao nespremnoj za rad. Međutim, prema svim čvrstim pokazateljima kojima raspolažemo, to nije tačno“, kaže Enzo Weber iz Instituta za istraživanje...
Foto: Ilustracija
Jedna injekcija lijeka Lenmeldy (atidarsagene autotemcel) košta 4,25 miliona dolara. To je jednokratna, prilagođena genska terapija za djecu s metahromatskom leukodistrofijom (MLD), rijetkom metaboličkom bolešću. Jednokratna terapija Hemgenix za hemofiliju B košta 3,5 miliona dokara, dok Zolgensma, terapija za spinalnu muskularnu atrofiju košta oko 2,1 milion dolara. Još neke skupe terapije su Kymriah, Spinraza i Elevidys. Ove cijene za sobom odmah povlače pitanja zašto to košta toliko puno, tko to sebi može priuštiti i koliko zarađuje farmaceutska industrija na račun bolesnih ljudi.
Autorka: Jelena Kalinić
Na temu skupih lijekova, naučnih dokaza o tim skupim lijekovima i povjerenja u nauku naša...
Psiholog objašnjava da prekomerna upotreba telefona od strane roditelja može biti štetnija za djecu nego njihova sopstvena upotreba ekrana i predlaže kako da se smanje svi negativni efekti.
Mnogi roditelji su zabrinuti koliko vremena njihova djeca provode pred ekranima i da li je to loše za njih.
Ali stvarnost je da istraživanja sugerišu da bi trebalo da budu više zabrinuti zbog uticaja koji njihovo vrijeme provedeno pred ekranima ima na njihovu djecu.
Kako nova studija otkriva da više od polovine (56%) djece uzrasta od osam do 16 godina kaže da korišćenje telefona njihovih roditelja uzrokuje da propuste važne porodične trenutke, stručnjak za...
Foto: Ministry of Tribal Affairs, Government of India
Iako je možda teško povjerovati u naše hiper-povezane živote, postoje hiljade ljudi širom planete koji su gotovo potpuno odvojeni od ostatka svijeta.
Procjenjuje se da postoji najmanje 196 „nekontaktiranih“ autohtonih grupa širom svijeta, koje žive uglavnom u 10 zemalja Južne Amerike, Azije i Pacifika, uključujući Brazil, Indoneziju i Indiju. Žive u različitim sredinama, od ostrva, do pustinja i šumovitih pograničnih područja amazonskog basena. Ove grupe su imale različite nivoe kontakta sa spoljnim svijetom; dok neki imaju samo sporadične susrete sa susjednim autohtonim narodima, drugi se češće susreću sa strancima, ponekad protiv svoje volje...
Stare razglednice/ ilustracija
Razglednice – jednostavne kartice s kratkom porukom i fotografijom – decenijama su bile najrašireniji oblik globalne komunikacije. Njihova istorija nije samo sentimentalna; ona je strateška, ekonomska i kulturna. U vrijeme kada nije postojao internet, razglednica je bila prvi masovni medij koji je povezao svijet. Danas, međutim, ulazimo u “post-postrazgledničko doba”, u kojem fizička pošta nestaje, a digitalne platforme preuzimaju ulogu nekadašnjeg analognog društvenog mrežnog sistema.
Piše: Veronika Cule
Razglednice kao strateški alat: Nevidljiva moć jednostavne slike
Jedan od najdramatičnijih primjera njihove važnosti dolazi iz 1942. godine. Dok se Velika Britanija pripremala za invaziju na nacistički okupiranu Evropu, britanska obavještajna služba...
Foto: atelierbyvineeth/ Unsplash
Iskustva koja doživimo tokom djetinjstva mogu ostaviti trag koji traje mnogo duže nego što mislimo.
Prema procjenama, više od polovine ljudi doživjelo je barem jedno nepovoljno iskustvo u djetinjstvu koje je kasnije uzrokovalo mentalne ili fizičke probleme. Iako je ta veza poznata, za razvoj efikasnih terapija ključno je razumijevanje bioloških mehanizama koji se kriju iza nje, piše Science Alert.
Nova studija, objavljena u časopisu Neuron, pruža detaljan uvid u te procese. Američki istraživači proučavali su ventralno tegmentalno područje (VTA) mozga kod miševa, ključno za upravljanje dopaminom, a time i našim reakcijama na nagradu, motivaciju i stres.
Otkrili su da stres...
Isušeno riječno korito Dunava u Rumuniji/ EPA
Nizak vodostaj Dunava izaziva mnogo problema. Da li su data centri krivi za ovu situaciju i kakve veze ima vještačka inteligencija sa vodom?
Istorijski nizak vodostaj Dunava u Evropi, za koji naučnici kažu da je u velikoj mjeri posljedica klimatskih promjena, donio je i brojne tvrdnje na društvenim mrežama da je ova pojava rezultat rada data centara.
Njihovo trošenje vode minimalno je uticalo na vodostaj Dunava, objašnjava ekolog Martin Puš, koji je donedavno radio na Institutu za ekologiju slatkih voda u Berlinu.
Tvrdnje da su riječna korita suva jer data centri "piju" vodu, Puš naziva "besmislicama".
"Rijeka...
Foto: Unsplash
Najnoviji popis velikih mačaka pokazuje da ih je trostruko više nego što je zabilježeno 2009. godine.
Autor: Impuls
Najnovije brojke nadovezuju se na uspjeh Nepala da postane prva zemlja koja je ispunila globalno obećanje, koje je 13 zemalja prihvatilo 2010. godine, da udvostruči svoju populaciju tigrova do 2022. godine.
Ugroženi gubitkom staništa i krivolovom radi ilegalne trgovine divljim životinjama, globalne populacije tigrova su pale sa oko 100.000 jedinki početkom 20. vijeka na 3.200 jedinki 2010. godine. Danas, zahvaljujući naporima za očuvanje prirode, taj broj iznosi oko 5.500.
Zvaničnici za zaštitu divljih životinja rasporedili su više od 3.600 kamera osjetljivih na pokret u...
U pobjedi za prirodu prošle godine je u Evropi ponovo povezano više od 3.700 kilometar plovnih puteva, jer je rekordan broj brana uklonjen širom kontinenta.
Autor: Impuls
Izvještaj ekološke organizacije "Dam Removal Europe" otkriva da su prošle godine širom kontinenta uklonjene 603 riječne barijere – što je značajno više u odnosu na 542 uklonjene 2024. godine. Švedska je prednjačila sa 173 uklonjene barijere, a zatim slijede Finska (143) i Španija (109). Island i Makedonija su, u međuvremenu, uklonile svoje prve riječne barijere.
Prema izjveštaju, rekordna godina je 2025. godine, kada su rušitelji brana u Evropi ponovo povezali oko 3.700 kilometara plovnih puteva,...
Foto: Aleksandr Popov/Unsplash
Uprkos tome što je na svjetske puteve dodano više od milijardu motornih vozila, globalna stopa smrtnih slučajeva u drumskom saobraćaju opala je za 21% između 2011. i 2025. godine, prema novim podacima koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Autor: Impuls
Novi podaci SZO dolaze u trenutku kada su nacije usvojile novu deklaraciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) o napretku u bezbjednosti na putevima. Deklaracija ima za cilj da podstakne globalne akcije za ispunjavanje cilja održivog razvoja (COD) o smanjenju broja smrtnih slučajeva i teških povreda u saobraćajnim nezgodama za 50% do 2030. godine u poređenju sa nivoima iz...
