Istraživači sa Državnog univerziteta Arizone testiraju načine za neutralizaciju najvećih ekoloških problema rudarstva.
Autor: Impuls
Trenutno rudarski sektor doživljava porast interesovanja i investicija u cijelom svijetu zbog raznih minerala ključnih za energetsku tranziciju.
Kao dio Inicijative za inovacije u rudarstvu Državnog univerziteta Arizone (ASU), naučnici i inovatori traže načine za stabilizaciju rudarskog otpada i smanjenje zagađenja životne sredine koje je njime uzrokovano.
Najveći izvor rudarskog otpada u industriji poznat je kao jalovina. Jalovina, koja se sastoji od drobljenog i mljevenog kamena pomješanog sa vodom iz procesa odvajanja kamena od vrijedne mineralizovane rude, često sadrži štetne elemente poput arsena i olova, ili čak ostatke...
Foto: Elizabeth Olson/Pexels
Potpuno pomračenje Sunca 12. avgusta zahvatiće dijelove Španije, Islanda i Grenlanda, dok će djelimično biti vidljivo širom Evrope, Sjeverne Amerike i zapadne Afrike.
Prvi put nakon više od jednog vijeka potpuno pomračenje stiže na kopneni dio Španije, i to pred zalazak sunca iznad Iberijskog poluotoka. Sjena Mjeseca krenuće blizu Sjevernog pola i prelaziti južno duž rute od 8.260 kilometara, većinom iznad Atlantika, a maksimalna totalnost dogodiće se zapadno od islandske obale.
Potpuna faza trajaće najduže dvije minute i 18 sekundi, dok će u Portugalu i Španiji biti skraćena na oko jedne minute. Djelimično pomračenje vidjeće se i mnogo šire,...
Foto: Unsplash
Ništa novo, ali još jedna naučna potvrda da prizori i zvukovi prirode pridonose boljem mentalnom zdravlju.
Novo istraživanje još jednom potvrđuje da su zvukovi i prizori prirode povezani sa značajnim pozitivnim učincima na mentalno zdravlje u poređenju s bučnim urbanim okruženjima.
Naučnici Državnog univerziteta Sjeverne Karoline (North Carolina State University) usporedili su iskustva slušanja različitih zvukova u prirodnom i urbanom okruženju kako bi utvrdili njihov uticaj na emocije učesnika istraživanja.
Učesnici istraživanja nosili su slušalice za poništavanje buke dok su sjedili na uređenoj stazi u prirodi, izdvojenoj od urbanog razvoja, ili u prometnom i bučnom gradskom okruženju. Kroz slušalice su nasumičnim...
Foto: Daniel Hering/ Unsplash
Gotovo svaki vlasnik psa barem jednom se zapitao koliko je njegov ljubimac zapravo star "u ljudskim godinama“. Decenijama je odgovor bio jednostavan: pomnožite pseće godine sa sedam.
Međutim, nauka je u međuvremenu pokazala da je ta formula previše pojednostavljena i zapravo netačna.
Psi ne stare linearno, a brzina starenja u velikoj mjeri zavisi od veličine i rase. U nastavku donosimo pregled onoga što danas znamo o starenju pasa, od naučnog modela zasnovanog na promjenama povezanim sa DNK do orijentacione tabele prema veličini psa i konkretnim savjetima kako prilagoditi brigu u svakoj životnoj fazi.
Zašto pravilo "1 pseća godina =...
Foto: The Nippon Foundation-Nekton Ocean Census
Od aprila 2025. do marta ove godine, istraživači su svakog dana u morima pronašli, u prosjeku, tri vrste koje nauka prethodno nije poznavala. Ipak, skoro 90% svijeta u okeanima za sada nije istraženo što rasvjetljava bogatstvo morskog život.
Većini nas godina proleti – u poslu, svakodnevnim obavezama, rutini, ponekom veselju i razočaranju, ni ne primjetimo kako se mjeseci smjenjuju, a već čujemo ono čuveno pitanje „Gdje ćeš za Novu”. Koliko god munjevito vrijeme proticalo, u 12 mjeseci stao je i istorijski uspjeh.
Za svega godinu dana, od aprila 2025. do marta ove godine, naučnici su u...
Foto: Gavin Allanwood/ Unsplash
Mačke mogu imati svoj vlastiti muzički ukus: više ih zanimaju viši tonovi, kontinuirani prijelazi između različitih visina i ritmovi nalik predenju nego ljudska muzika.
Glazba se razmatra kao dopuna veterinarskoj skrbi, međutim dokazi još ne dopuštaju preporuke. Najnoviji pregled istraživanja upozorava da još ne znamo dovoljno da bismo glazbu propisivali mačkama. Razlog je puno više od znatiželje vlasnika. Naime, noviji veterinarski radovi pokušavaju utvrditi može li se glazba primjenjivati kao neinvazivna dopuna skrbi tijekom pregleda, hospitalizacije i zahvata. Pitanje mačjeg glazbenog ukusa tako postaje pitanje dobrobiti životinja, a ne estetski hir ljudi.
Stefanos G. Georgiou i Apostolos D....
Foto: Kristiina Klaas/Unsplash
Larve insekata koji rone duboko su dovele u pitanje dugogodišnju ideju o tome zašto u okeanu nema insekata - jer bi im respiratorni sistemi ispunjeni vazduhom kolabirali pod pritiskom dubine. Međutim, novo istraživanje pokazuje da neki insekti mogu da rone u velike dubine bez da implodiraju zahvaljujući čvrstim vazdušnim kesama.
Svakodnevno ronjenje da bi izbjegli smrt
U jezeru Malavi u istočnoj Africi, milijarde larvi jezerskih muva (Chaoborus edulis) kreću se neobično: Danju tonu više od 200 metara u „mrtvu zonu“ jezera, kojoj nedostaje kiseonika, kako bi se sakrili od predatora. Noću izranjaju da bi se bezbjedno hranile – ali ne...
Foto: Jelena Jevđenić
Posljednjih nekoliko decenija, sadržaj hranljivih materija u našim usjevima je u opadanju. Krajem 90-ih, Ministarstvo poljoprivrede SAD je otkrilo da se sadržaj vitamina C u limunima smanjio za skoro trećinu u prethodne 22 godine. Kalcijum u mrkvi, važan izvor posebno za one koji ne jedu meso, smanjio se u prosjeku za više od četvrtine. Vitamin A u bananama je smanjen za 57%. Sadržaj minerala u pšenici je opao za 20-30% od 1960-ih.
Za ovaj zabrinjavajući pad je naveden niz mogućih razloga, od novih sorti usjeva koje se uzgajaju da brže i veće rastu do većeg nivoa ugljen-dioksida u...
Foto: Freepik
Naučnici u Francuskoj kažu da su otkrili temelje nevjerovatne raznolikosti ptičjeg pjevanja.
Tim je analizirao više od 100.000 pjesama od 3.000 vrsta ptica i otkrio da su sve sastavljene od osam osnovnih vrsta zvuka koje istraživači nazivaju „motivi“.
Svaka pjesma, kažu oni, sastoji se od kombinacija ovih motiva - tri vrste trilera, tri vrste zvižduka, haotičnih nota i harmonija.
Ptičje pjevanje je jedan od najsofisticiranijih oblika komunikacije zasnovane na zvuku u prirodnom svijetu.
Njegova raznolikost i složenost fascinirale su biologe, ali sa toliko različitih pjesama, bilo je teško proučavati je na globalnom nivou.
Vodeći istraživač i doktorand Univerziteta u Sent Etjenu, Kventin Bakele,...
Foto: Matt Bennett/Unsplash
Ljudi žive duže nego ikada ranije, ali velika nova globalna studija sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve više provode u lošem zdravlju.
Očekivani životni vijek dramatično je porastao tokom posljednjeg vijeka – dostigavši 73,8 godina – zahvaljujući naglom padu zaraznih bolesti, smrtnosti majki i djece, kao i napretku u prevenciji i liječenju hroničnih oboljenja, piše Euronews.
Međutim, godine dobijene u životu ne znače nužno i više godina provedenih u dobrom zdravlju, pokazala je nova studija objavljena u časopisu The Lancet Public Health. S obzirom na to da povećanje očekivanog životnog vijeka nadmašuje poboljšanja očekivanog zdravog životnog...
