Foto: National Cancer Institute/ Unsplash
“Pravi broj bi mogao biti znatno veći, a čak i ova minimalna procjena sugerira da CTE nije rijedak ishod među bivšim NFL igračima”
Najmanje jedan od četiri bivša igrača Lige američkog fudbala (NFL), koji su umrli između 2016. i 2021. godine, imao je hroničnu traumatsku encefalopatiju (CTE), degenerativni poremećaj mozga, prema novoj studiji objavljenoj u utorak u British Medical Journalu, prenosi Fokus.
Istraživači sa Massachusetts General Brigham, Univerziteta u Bostonu i Fondacije za potres mozga i CTE ispitali su 235 doniranih mozgova od 878 bivših igrača koji su umrli između 2016. i 2021. godine.
U tom uzorku, 215...
Foto: Priyank Dhami/Wikipedia
Populacija azijskih lavova koji žive u zapadnoj Indiji povećala se za 70% u posljednjoj deceniji, dok se njihovo stanište povećalo za 15%.
U velikom zaštićenom području nazvanom Veliki Girski pejzaž u državi Gudžurat, sada broj životinja iznosi 891, u odnosu na 523 lava 2015. godine.
Iako je skoro u potpunosti predstavljen kao afrička životinja, podvrsta lava prostirala se širom Starog svijeta, od Južne Afrike do Maroka i od Maroka do Indije. Sve velike afričke mačke, zapravo, imale su tako proširene areale, pri čemu gepardi i danas žive u divljini u Iranu, a leopardi u Azerbejdžanu.
Azijski lav je manji od...
Foto: Chris Austin
Novootkrivena zmija, nazvana Slešova zmija, proglašena je novom za nauku putem genetske analize.
Nova vrsta zmije otkrivena je u gustim tropskim šumama Nove Gvineje.
Slašova zmija (Lielaphis slashi) je crvenkasto-smeđe boje i dugačka je 71 cm. Istraživači su je pronašli na ostrvu Nova Gvineja, koje se nalazi sjeverno od Australije i podijeljeno je između zemalja Indonezije i Papue Nove Gvineje.
Veliko tropsko ostrvo ima treću najveću preostalu prašumu na svijetu i visok biodiverzitet – sadrži preko pet procenata kopnenih životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji.
Godine 2006, Kris Ostin, profesor i kustos herpetologije u Muzeju prirodnih nauka Državnog univerziteta Luizijane, primjetio...
Foto: Manuel Torres Garcia/ Unsplash
Mačke često znaju kada se njihovi vlasnici ne osjećaju dobro. Možda ste imali težak dan pa ste se neraspoloženi sklupčali na kauču. Iako mačka vjerovatno ne razumije šta vas tačno muči, može prepoznati promjenu u vašem ponašanju i ostati blizu vas kada vam treba utjeha.
Premda mačke imaju mnogo načina za iskazivanje privrženosti, neka od njihovih ponašanja zapravo su pokušaji da vas utješe. Bihevioristi kažu da takvi postupci, iako ne rješavaju vaše probleme, predstavljaju važne znakove povjerenja i povezanostim piše Index.hr. Sljedeći put kad budete imali loš dan, obratite pozornost na ove suptilne znakove kojima vam...
Foto: Rajesh Rajput/Unsplash
Za poljoprivrednike, svitac je simbol unutrašnje svjetlosti, ljepote, duhovnosti, nade i dobrih ideja. Ko ih vidi, to je sretan predznak. U narodnim vjerovanjima ovi insekti su duše predaka koje posjećuju rodni kraj
U toplijem dijelu godine, u povoljnim uslovima, još mogu da se vide male svjetlosti žute, zelene ili svijetlocrvene boje među rastinjem. U pitanju su svjetleće bube, krijesnice, svjetlaci ili svici.
Privlače pažnju ljudi još od antičkog doba. U Japanu su za njih izgrađeni posebni parkovi gdje mogu nesmetano da opstaju, razmnožavaju se i obasjavaju mrak. Svici (Lampyridae) su porodica insekata iz reda tvrdokrilaca (Coleoptera). Postoji preko 2.000...
Foto: Thomas Park/Unsplash
Novo istraživanje pokazuje da se školska djeca odriču analitičkog razmišljanja dok se sve više oslanjaju na vještačku inteligenciju, tehnologiju koja se brzo mijenja i koju mnogi tinejdžeri teško razumiju.
Istraživanje, koje je u kolovozu objavila američka organizacija za savjetovanje o medijima Common Sense Media, pokazalo je da učenici odustaju od „kritičkog razmišljanja“ kako se korištenje chatbotova u učionici širi.
Oko 40% ispitanika reklo je da sumnjaju da im korištenje vještačke inteligencije ne pomaže u učenju, slažući se da oslanjanje na chatbotove znači da generišu manje vlastitih ideja.
Oko šest od deset od otprilike 1000 učesnika koji koriste vještačku inteligenciju to...
Foto: Unsplash
Statistika o tome koliko vremena tokom dana provodimo gledajući u svoje telefone je za ozbiljno štivo: Individualna upotreba se, naravno, mnogo razlikuje, ali ako ste „prosječni“, možete očekivati da ćete provoditi šest sati dnevno na telefonu i otključavati ga dva puta svakog sata.
Sa stalnim pitanjima o tome kako naši sveprisutni digitalni pratioci utiču na zdravlje i blagostanje, brojne studije i ispitivanja istražuju načine na koje bismo mogli da regulišemo korišćenje telefona – a jedan od najboljih pristupa mogao bi biti i jedan od najjednostavnijih.
Sada su istraživači iz institucija u Indiji i Španiji, objavljujući svoj rad u časopisu „Društvene...
Foto: Wikipedia
Na sjeveroistoku Brazila prostire se nadrealni pejzaž bijelih pješčanih dina ispresjecanih hiljadama tirkiznih laguna. Iako podsjeća na pustinju, ovaj jedinstveni ekosistem je jula 2024. godine dobio status svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Zamislite prostranstvo blistavo bijelog pijeska, oblikovano vjetrom u valovite dine koje se pružaju dokle pogled seže. Između ovih pješčanih nabora svjetlucaju hiljade slatkovodnih laguna, obojenih nijansama od duboke plave do smaragdno zelene.
Ovo je Nacionalni park Lensois Maranjenses u brazilskoj državi Maranjao, čiji naziv na portugalskom znači „čaršavi Maranjaa". Prostirući se na 155.000 hektara, ovaj park prkosi definicijama.
Iako izgleda kao pustinja, godišnje primi oko 1.200 milimetara kiše, daleko...
Foto: Impuls
Brkovi kod mačaka nisu samo dio izgleda, već osjetilni alat koji im pomaže u kretanju, lovu i pokazivanju raspoloženja. Njihovo oštećenje može utjecati na ravnotežu i koordinaciju.
Mačji brkovi, odnosno vibrise, duboko su usađeni u kožu i okruženi nervima i krvnim sudovima, zbog čega su izuzetno osjetljivi. Mogu registrirati i sitne promjene u strujanju zraka, pa mačke tako lakše procjenjuju prostor i prepreke čak i prije nego što ih dotaknu.
Brkovi prirodno opadaju i ponovo rastu, slično krznu, ali im za obnavljanje treba više vremena. Zbog njihove uloge u prostornoj orijentaciji ne bi ih trebalo rezati, jer to može izazvati...
Foto: Unsplash
Psiholog i autor knjige o inteligenciji predlaže kako roditelji mogu pomoći djeci da maksimalno ostvare svoj potencijal.
Roditelji čije je dijete bistro ili nadareno na neki način mogu sanjati o svim vratima koja će im njihove sposobnosti otvoriti u budućnosti.
Ali istina je da mladi koji su nadareni – bilo akademski, kreativno ili u sportu – možda neće uvijek maksimalno iskoristiti svoje talente ili će krenuti u sasvim drugom pravcu nego što su njihovi roditelji očekivali.
Dakle, postoji li nešto što roditelji mogu učiniti da osiguraju da nadareno ili talentovano dijete ne protraći svoj potencijal?
Klinički psiholog dr Ema Svanberg, autorka knjige...
