Foto: Alex Ohan/Pexels
Crne vjeverice u Montrealu u kanadskoj pokrajini Kvebek pomažu naučnicima da bolje razumiju kako gradska sredina, temperatura, vegetacija i prirodne prepreke utiču na evoluciju životinja, pokazalo je istraživanje Univerziteta Mekgil.
Istraživač Fransis Kvang-Hai Din tokom istraživanja je biciklom obišao gotovo 200 zelenih površina na području Montreala i okolnih mjesta i zabilježio više od 800 sivih i crnih vjeverica, prenosi CBC News.
Prema njegovim nalazima, crne vjeverice čine u prosjeku oko 12 odsto populacije u Montrealu, ali njihov udio raste što se ide sjevernije. U pojedinim područjima sjeverno od Lavala zabilježeno je i do 40 odsto crnih vjeverica, dok njihov udio na južnoj obali Montreala iznosi svega dva do tri odsto.
Na rasprostranjenost crne boje krzna utiče više faktora
Istraživači navode da na rasprostranjenost crne boje krzna utiče više faktora, među kojima su temperatura i količina šumskog pokrivača. Tamnije krzno može bolje da apsorbuje toplotu u hladnijim područjima, dok gusta vegetacija pruža tamniju pozadinu koja može doprinijeti boljoj kamuflaži.
Koautorka istraživanja, profesorka Alison Rot sa Univerziteta Misuri, navela je da cilj istraživanja nije samo proučavanje vjeverica, već korišćenje tih životinja kao modela za razumijevanje načina na koji urbana sredina utiče na evolutivne promjene.
Prema njenim riječima, gradovi nisu homogena područja, već se sastoje od različitih naselja sa različitim nivoima vegetacije, temperaturama i prirodnim granicama.
Poseban značaj u Montrealu imaju reka Sent Lorens i njene pritoke, koje mogu predstavljati prirodne prepreke i doprinijeti izolaciji pojedinih populacija vjeverica.
Istraživanje je pokazalo da urbanizacija sama po sebi ne objašnjava razlike u boji krzna kada se uzmu u obzir lokalna vegetacija i mikroklima tokom zime. Naučnici zato zaključuju da grad utiče na evolutivne promjene posredno, kroz promjene lokalnih uslova životne sredine.
Studija pod nazivom “Prostorna varijacija melanizma istočne sive vjeverice u složenom urbanom pejzažu” bavi se razlikama u pigmentaciji istočne sive vjeverice na nivou pojedinačnih dijelova urbanog područja.
Istraživači navode da rezultati ukazuju na potrebu da se urbana evolucija proučava na lokalnom nivou, a ne samo kroz poređenje gradova sa ruralnim područjima.
– Divlji svijet nastavlja da živi i opstaje uprkos promjenama koje unosimo u njegovo okruženje – rekao je Din, ističući da grad i prirodu ne treba posmatrati kao potpuno odvojene sisteme.
Agencije