Foto: Fojničani Maglaj
Krajem aprila započeta je izgradnja pješačkog mosta prema pećini Mokra megara na Ozrenu, a početkom maja počelo je još jedno naučno istraživanje ove pećine.
Piše: Jelena Jevđenić
Udruženje „Fojničani Maglaj“ već godinama aktivno rade na istraživanju planine Ozren i povezivanju entiteta, institucija i građana kako bi se ova planina zaštitila. Zadnjih godina organizovali su nekoliko naučnih istraživanja koja su pokazala bogatstvo ovog predjela.
Prije dvije godine kada smo razgovarali sa sekretarom udruženja njihova vizija je bila da se napravi jedan takozvani pećinski park, gdje bi bila omogućena posjeta svim ljudima koji su zainteresovani za posjetu pećinama. Prvi koraci u ovom...
Foto: Impuls
"DKC Incel nije samo „dio“ nezavisne scene – on je njen epicentar, laboratorija ideja i primjer kako se kroz alternativne prostore može graditi održiva kulturna budućnost".
Incel. Svako ko je nekad čuo za Incel u Banjaluci, uz ovo ime ima neku asocijaciju, ili poznaje nešto što je u prošlosti bilo vezano za Incel. Riječ koja predstavlja simbol, sjećanje, dio prošlog, ali i sadašnjeg vremena. U tom prostoru sjećanja, kao jedan od fragmenata prošlosti danas stoji DKC Incel, jedan oblik i prostor za umjetnike, stvaraoce, muzičare, slikare, slobodne duše koje tu nalaze svoje utočište od svijeta. Šta ovaj prostor predstavlja...
Foto: Unsplash
Povodom 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, Sarajevski otvoreni centar podsjeća da su LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini i dalje suočene s ozbiljnim izazovima u ostvarivanju svojih osnovnih ljudskih prava.
Tokom 2024. godine, uočeni su tek minimalni i izuzetno spori institucionalni pomaci, dok se istovremeno bilježi kontinuirana društvena netrpeljivost, jačanje regresivnih politika i donošenje propisa koji dodatno otežavaju život LGBTI osobama u našoj zemlji.
Sistemske promjene su i dalje rijetkost, a pozitivni pomaci najčešće su rezultat individualnih napora, a ne jasno definisanih strategija ili političke volje. Iako postoji blagi napredak u javnom dijalogu i djelimična...
Ilustracija Jelena Žilić
Nedavno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo inspekcijsku provjeru nelegalnih radnji na Prokoškom jezeru, od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Srednjobosanskog kantona. Ne dolazi ova odluka ministarstva odjednom, već su ekološki aktivisti „krivi“ za ovo, takoreći, iznenadno buđenje institucija i interesovanja za dugogodišnje uništavanje ovog zaštićenog područja.
Piše: Jelena Jevđenić
Preko deceniju na devastaciju ovog prirodnog rariteta, javnost i institucije nisu obraćali pažnju. Nije da se nije znalo, mediji su pisali više puta o Prokoškom jezeru i divljoj gradnji.
Od kada je 2005. godine, Prokoško jezero proglašeno spomenikom prirode, a gradnja objekata zakonom zabranjena, na ledenjačkom biseru niklo je...
Foto: UG "Bjelava"
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske odbilo je zahtjev firme “Srbinjeputevi” d.o.o. Foča za odobravanje Studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane “Bjelava”. Ova vijest stiže nakon pet godina borbe mještana i ekoloških aktivista da sačuvaju ovu rijeku od uništenja.
Autor: Impuls
„Ovo je kruna naše višegodišnje borbe i dokaz da su argumenti i istina na strani građana i javnosti. Od početka radova smo ukazivali na brojne neregularnosti, počev od izvođenja radova bez dozvola, preko neriješenih imovinsko pravnih odnosa, do bezobzirnosti izvođača prema životnoj sredini i gradskom vodovodu“, izjavio je Miloš Vujičić, mještanin i...
Foto: Impuls
Krajem aprila odbornici Skupštine grada Doboja jednoglasno su usvojili Odluku o proglašenju planine Ozren zaštićenim područjem prirode s održivim korišćenjem prirodnih resursa. Ova vijest dolazi kao još jedan korak prema sveukupnoj zaštiti planine Ozren koji je zadnjih godina na mapi privatnih kompanija za rudarenje.
Piše: Jelena Jevđenić
Grad je proglasio prvi stepen zaštite, a više stepeni i odluku da Ozren postane nacionalni park mogu donijeti republičke institucije i vlada. Prema Prostornom planu Republike Srpske Ozren je predviđen za zaštitu u rangu nacionalnog parka.
Stefan Gavrić, odbornik SDS-a u Skupštini grada Doboja izjavio je za medije da je grad uradio ono što...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Za samo četiri godine, Bosna i Hercegovina se na Indeksu slobode medija skotrljala za impresivnih 30 mjesta: sa solidne 59. iz 2021, spali smo na 89. poziciju. Ali, to nije sve. Drastično je opalo i povjerenje građana u novinare i medije, pogotovo u Republici Srpskoj.
Piše: Milkica Milojević
Čak 70 odsto građana RS izrazito je nezadovoljno radom medija u ovom entitetu, pokazalo je posljednje istraživanje o stavovima građana BiH o slobodi medija.
Novinari i mediji u RS više nisu na vrhu liste onih kojima građani vjeruju. Godišnje istraživanje Fondacije „Fridrih Ebert“ u BiH je pokazalo da...
Foto: Freepik
Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a ukoliko ne postoje načini prerade ili reciklaže dobrog dijela tog otpada, život postaje više zagađen, priroda uništena, čist vazduh, voda, zemlja nešto što može da postane rijetkost. Šta činiti? Logično bi bilo da je potrebno raditi sve što je moguće, sve što kao pojedinci i društvo možemo. Da li je tako u stvarnosti? Ne baš.
Piše: Milanka Mitrić
Čuvanje prirode i odgovornije upravljanje otpadom, kao i smanjenje nastanka otpada trebalo bi da je jedna od bitnijih stavki u društvu, ali i ekonomiji jedne države. U publikaciji „Bijeli papir cirkularne ekonomije...
Foto: Impuls
„Na planeti Zemlji jedino mi ljudi imamo tu moć da stvorimo čitave svjetove i da ih zatim razorimo”, zabilježio je Dejvid Atenboro u knjizi „Život na našoj planeti“ i to je samo jedna od bezbroj misli koje upozoravaju na ono što činimo svijetu.
Piše: Milanka Mitrić
Priroda biva uništavana na razne načine. Otpadom i nemarom, uništavaju je pojedinci, kompanije, stvarajući tone i tone i tone otpada koje stvaraju pustoši i praznine. Decenijama unazad svijet govori o zagađenosti, o mjerama očuvanja prirode, o zaštiti vrsta, a decenijama se slabo šta čini. Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a...
Foto: Impuls
Oko 4 kilometra vazdušne razdaljine od mjesta Divin u opštini Bileća pokraj puta koji vodi prema Nevesinju, na lokalitetu sa koga se pruža pogled na Dabarsko i Fatničko polje, bez i jedne zakonom propisane dozvole niče nova asfaltna baza.
Piše: Miljan Kovač
Za posljedice po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi zbog ovog, izuzetno zagađujućeg postrojenja, ne mare ni entitetske, a ni lokalne vlasti.
Asfaltne baze miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte da bi se napravio asfalt koji se koristi za izradu puteva, auto-puteva, parkirališta itd.
Stručnjaci upozoravaju da ove baze oslobađaju milione kilograma hemikalija u vazduh tokom proizvodnje svake...
