Ilustracija Jelena Žilić
Početak februara bio je buran za ekološke aktiviste u BiH. Možda je ispravnije umjesto aktivisti reći građani jer su većina njih „natjerani“ da se bore za svoje domove. Na Ozrenu, u Bistrici, Varešu…
Piše: Jelena Jevđenić
Ne jenjava euforija investitora oko rudarenja kritičnih minerala u BiH.
Ne jenjava ni borba mještana protiv rudarenja na skoro svim litijumskim i ostalim mineralnim mapama u BiH. Za investitore to i jesu samo mape i „rudnici zlata“. Za ljude koji žive na tim mjestima to je njihov čitav život. Pa šta drugo i ostaje nego borba.
A došla takva vremena kad ih se ne može ni potkupiti, ni zaprijetiti. Bar ne sve. No i za to ima rješenje.
Uvidjevši snagu udruživanja građana Vlada RS je krajem prošle godine objavila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima. Ekolozi su rekli, svašta je sporno u tim izmjenama i dopunama zakona, ali najspornija izmjena je ona kojom se ukida „pribavljanja mišljenja organa lokalne samouprave – organa koji zastupa interese građana lokalne zajednice“.
Malo je nade da izmjene ovog zakona neće proći na Skupštini, nakon kriminalizacije klevete za očekivati je da i ovo prođe jer je tako u interesu vlasti.
Nekoliko dana prije javne rasprave o ovim izmjenama u Doboju je održana javna tribina na kojoj su građani poslali poruku da ne žele geološka istraživanja i otvaranje rudnika teških metala na planini Ozren.
Ozrenci su potom došli i u Banjaluku na javnu raspravu, glasno i jasno rekli da predloženi Nacrt zakona pogodovanje stranim kompanijama koja vrše geološka istraživanja s namjerom iskorištavanja prirodnih bogatstava u svrhu vlastitog profita i još jednom ponovili da na Ozrenu neće biti rudnika.
Dva dana poslije javne rasprave, Zoran Poljašević iz Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” Sočkovac dobija otkaz u Elektro Doboju. Usudio se javno reći da Ozren nije na prodaju.
Poslovica kaže da đavo radi naporno, ali političari na poziciji moći i partijske sluge još napornije.
Malo dalje od Banjaluke, u prvim danima februara, mještani Bistrice su sjedili na rubu rudnika i čuvali svoju zemlju. Iskopavanja ovog, odskora legalnog rudnika, sad gutaju i privatne parcele. Dva dunuma parcele porodice Zrnić se obrušila uslijed iskopavanja uglja.
Institucije ne reaguju, niti će.
Nadoknaditi izgubljenu zemlju i izgubljen posao, čini se da zakona za to nema. Bar ne za „neposlušne“
Još jedna poslovica kaže da kršenje zakona ne poznaje granice, a najsvježiji primjer toga je gola sječa šume.
Vlada Federacije BiH je Adriatic Metalsu u Varešu dozvolila sječu 7,2 hektara državne šume. Ova fantomska promjena namjene šumskog zemljišta desila se i u opštini Tešanj gdje je za deponovanje otpada zbog rada na koridoru 5C posječeno 18 hektara šume iako je bila zaštićena Prostornim planom kao vrijedno prirodno nasljeđe.
Sve u korist investitora i profita.
A dok su jedni čuvali a drugi kažnjeni jer su čuvali svoju zemlju, baš tih dana ministar Đokić je posjetio Švajcarsku da obilježi dan Republike Srpske.
-“Nama je cilj da kod naših ljudi koji žive van prostora Republike Srpske jačamo osjećaj patriotizma, da vole svoju republiku i vole i njeguju njene vrijednosti” rekao je ministar u Cirihu, a onako „usput“ da se ne baci put dodao je kako je dobro da se poveže RS s tamošnjim ljudima da bi još više investirali. – “Naš je zadatak kada dolazimo iz institucija Srpske da im dodatno još približimo mogućnosti investiranja, oblasti u koje bi mogli investirati, te procedure koje ih zanimaju kako da to ostvare”, poručio je ministar Đokić.
Švajcarski Arcore već je zabio svoju zastavu u Loparama odakle će, nesumnjivo, vaditi litijum. Pa, malo li je?
Gdje će ministar nagurati toliko investitora i šta građani imaju od silnih investicija čije benefite samo spominju političari, ne zna se.
Zna se samo da nema odmora građanima koji su imali tu (ne)sreću da su im kuće i njive na bogatoj zemlji, i u zemlji koja od bogatstva ima samo korupciju i kriminal. Njima će februar biti cijela godina, a i ko zna za koliko još građana kada novim zakonom neće biti prepreka.
Nebo je granica.
(Kolumne „Zeleni talas”, u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH)
Autor: Impuls