Foto: Impuls
Zakon o građanskoj inicijativi je sredstvo za ostvarivanje prava građana da oblikuju zakonodavstvo države. Ovaj zakon je kamen-temeljac direktne demokratije, gdje se ističe moć građana u upravljanju. Građani država koje imaju ovaj zakon mogu aktivno da učestvuju u zakonodavnim procesima, a ne da budu samo posmatrači odluka koje donose zakonodavna tijela.
Piše: Jelena Jevđenić
Bosna i Hercegovina na državnom nivou nema jedinstven zakon o građanskoj inicijativi, ali entiteti i niži nivoi vlasti uređuju ovu oblast kroz vlastite propise.
Da bi svi građani BiH imali jednaka prava, zakon o građanskoj inicijativi je neophodan.
Bez obzira na apatičnost koja vlada u Bosni i Hercegovini, građani treba da imaju pravo da direktno učestvuju u donošenju odluka, a ne samo svake dvije godine, odnosno četiri godine kada su izbori.
Zakon o građanskoj inicijativi doprinio bi direktnoj demokratiji, kontroli vlasti, većem angažmanu građana i rješavanju stvarnih problema u zajednici.
Inicijativa za ovaj zakon podnošena nekoliko puta
Aarhus centar u BiH uputio je Parlamentarnoj skupštini BiH inicijativu za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana.
Iz ove organizacije navode da je potrebno sistemski urediti jedno od osnovnih prava građana u demokratskom društvu – pravo da se organizuju, pokrenu inicijativu i zahtijevaju od institucija da se izjasne o pitanjima od javnog interesa.
Trenutno u Bosni i Hercegovini imamo izrazito neujednačen pravni okvir. Pravo na građansku inicijativu uređuje se različitim propisima, statutima gradova i opština, dok jedinstveni standardi praktično ne postoje. To u praksi znači da građanin u jednoj lokalnoj zajednici može imati potpuno drugačije uslove za pokretanje inicijative nego građanin u drugoj. Poseban problem predstavljaju procedure prikupljanja potpisa, rokovi, obaveze nadležnih organa, ali i pitanje zaštite ličnih podataka građana koji podržavaju određenu inicijativu.
“Mi smo radom Aarhus centra u BiH vidjeli koliko je to ozbiljan problem. Građani žele učestvovati u odlučivanju, posebno kada se radi o okolišu, prostoru u kojem žive, vodi, zraku, gradnji ili korištenju prirodnih resursa, ali vrlo često nailaze na administrativni zid. Drugi izuzetno važan razlog jeste zaštita samih građana i aktivista. Nije dovoljno građanima reći: „Imate pravo da govorite“. Moramo osigurati da zbog tog govora, ukoliko se radi o legitimnom učešću u raspravi od javnog interesa, neće biti finansijski i pravno iscrpljivani tzv. SLAPP postupcima. Zato ovaj zakon posmatramo kao zakon participativne demokratije, ali istovremeno i kao mehanizam zaštite građana koji se usude koristiti svoja demokratska prava”, kaže za Impuls Emina Veljović, izvršna direktorica udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”.
Ova organizacija je nekoliko puta zvanično uputila tekst Nacrta zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana.
Inicijativa je ranije dobila političku podršku i prošla jednu parlamentarnu instancu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH tokom 2024. godine, ali nije dobila potrebnu podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Na glasanju u julu 2025. godine zakon je imao značajnu podršku delegata, ali zbog načina glasanja po klubovima naroda, na kraju nije usvojen.
Nakon toga, izvršene su određene izmjene i dopune pa je nacrt zakona ponovo upućen u proceduru u Federaciji BiH, ali sa izmijenjenim i proširenim tekstom, koji sada obuhvata i pitanje referenduma.
„Uporedo, odlučili smo napraviti naredni korak i pitanje građanske inicijative otvoriti na državnom nivou. Tokom jula ove godine uputili smo prijedlog nacrta zakona o građanskoj inicijativi predsjedavajućima oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, s ciljem da se ovo pitanje razmotri i na nivou BiH i da se pokrene odgovarajuća zakonodavna procedura“, ističe Veljović.
Ona dodaje da su pokrenuli određene procese i na nivou Brčko Distrikta BiH, a kada je riječ o Republici Srpskoj, djeluju u saradnji s Centrom za životnu sredinu iz Banje Luke, kako bi i na tom području zagovarali unapređenje pravnog okvira i zaštite građanskog djelovanja.
„Smatramo da je potreba za nacionalnim zakonom danas još izraženija, posebno imajući u vidu evropske integracije Bosne i Hercegovine i razvoj evropskog pravnog okvira za zaštitu osoba koje učestvuju u javnim raspravama. Dakle, inicijativa je trenutno ponovo pred zakonodavnom vlasti – ovaj put na državnom nivou – i očekujemo da se nadležni u Parlamentarnoj skupštini BiH prema njoj konkretno odrede. Za nas ovo nije pitanje jedne organizacije niti samo jednog zakona. Ovo je pitanje koliko smo kao društvo spremni građanima dati stvarne, a ne samo deklarativne mehanizme da učestvuju u demokratiji“, naglašava Veljović.
Uvođenje “Anti-SLAPP” zaštite
Zakonodavne inicijative u svijetu, uključujući i preporuke Evropske komisije, sve više insistiraju na tome da zakoni o građanskoj inicijativi sadrže i odredbe o zaštiti aktivista i novinara od SLAPP tužbi.
Anti-SLAPP odredba u nacrtu Aarhus centra u BiH nije preuzeta iz samo jednog pravnog izvora.
„Prilikom njenog kreiranja koristili smo komparativni pristup i napravili kombinaciju iskustava i pravnih rješenja iz Ontarija u Kanadi, gdje Anti-SLAPP zakonodavstvo postoji već duži niz godina i standarda nove EU Anti-SLAPP direktive. Analizirali smo kako Anti-SLAPP mehanizmi funkcionišu u jednom pravnom sistemu koji već ima praktično iskustvo njihove primjene, a istovremeno smo uzeli u obzir pravac u kojem se razvija evropsko pravo. Kombinacijom ova dva pristupa kreirali smo vlastitu Anti-SLAPP odredbu u nacrtu zakona, prilagođenu našem zakonodavstvu i domaćem pravnom sistemu“, kaže Veljović.
Emina Veljović
Ona dodaje da nije dovoljno jednostavno prepisati strano zakonodavstvo ili evropsku direktivu, pravno rješenje mora biti primjenljivo pred našim sudovima i uklopljeno u postojeća procesna pravila Bosne i Hercegovine, ali naglašava da kako se evropski Anti-SLAPP standardi budu dalje razvijali, nastaviće pratiti njihovu primjenu i prema potrebi dodatno usklađivati tekst.
Ukoliko se zakon usvoji, Veljović kaže da bi građani BiH konačno dobili jasna pravila igre.
Znali bi kako mogu pokrenuti građansku inicijativu, koliko potpisa je potrebno, na koji način se potpisi prikupljaju, kome se inicijativa predaje, u kojem roku institucija mora reagovati i šta se dešava nakon što građani ispune zakonom propisane uslove.
„Druga velika stvar jeste zaštita građana i aktivista koji govore o pitanjima od javnog interesa. Želimo spriječiti situacije u kojima neko ko raspolaže značajno većim finansijskim i pravnim resursima koristi sudski postupak kao sredstvo zastrašivanja i ušutkivanja građana. Demokratija nije samo pravo građanina da glasa jednom u četiri godine. Demokratija je njegovo pravo da između dva izborna ciklusa pita, kritikuje, predlaže, pokrene građansku inicijativu, traži referendum, organizuje se i zahtijeva odgovornost – bez straha da će zbog toga biti ušutkan tužbom“, poručuje Veljović
Kad građani direktno odlučuju
Inicijativa “Right2Water” (Pravo na vodu) je uspješno realizovana građanska inicijativa u EU, gdje su građani zahtijevali da voda i sanitacija budu proglašeni ljudskim pravom, a ne tržišnom robom. Rezultat je bio izmjena Direktive o pitkoj vodi (2020.), kojom su države članice zakonski obavezne osigurati besplatan pristup pitkoj vodi na javnim mjestima.
Inicijativa „Spasite pčele i poljoprivrednike!“ pomogla je u usvajanju prijedloga EU za smanjenje upotrebe pesticida i obnovu prirode. Ovaj javni zahtjev ojačao je političku volju za djelovanjem u vezi s biodiverzitetom i budućnošću poljoprivrede.
Građani Švicarske su još 1994. inicijativom zahtijevali da se sav tranzitni teretni saobraćaj kroz Alpe prebaci s cesta na željeznicu kako bi se smanjilo zagađenje. Iako se vlada protivila, građani su izglasali ovaj zakon, što je dovelo do izgradnje modernih željezničkih tunela i drastičnog smanjenja broja kamiona na planinskim putevima.
Legalizacija kanabisa u medicinske i rekreativne svrhe u SAD-u počela je isključivo kao građanska inicijativa s potpisima, jer su političari u parlamentima odbijali glasati o tome. U nekim državama građani su sami pokrenuli i izglasali zakone o postepenom podizanju minimalne plate radnika, zaobilazeći političke blokade u lokalnim skupštinama.
Primjera ima mnogo, koji potvrđuju zašto je važno da Bosna i Hercegovina usvoji takav zakon. Moć odlučivanja treba da je u rukama svakog građanina, a ne samo u rukama političkih elita koje donose odluke iza zatvorenih vrata.
Impuls