Petak, 1 Maja, 2026

Studija pokazuje usporavanje smanjenja prašuma

Foto: Unsplash

Iako se tropske šume i dalje smanjuju, taj pad usporava nakon rekordnog nivoa iz 2024. godine, saopštio je u četvrtak Svjetski institut za resurse (WRI).

U 2025. godini izgubljeno je 4,3 miliona hektara tropskih primarnih prašuma, što je područje približno veličine Danske, prema podacima laboratorije GLAD Univerziteta u Merilendu.

Međutim, to je 36 odsto manje od količine prašuma koje su nestale 2024. godine, prema WRI-ju.

Kodirektorka WRI-ja u Global Forest Watchu, Elizabet Goldman, rekla je da su podaci ohrabrujući.

“Pad ove veličine u jednoj godini je ohrabrujući, pokazuje šta odlučna vladina akcija može da postigne”, rekla je.

“Ali dio pada odražava zatišje nakon ekstremne godine požara. Požari i klimatske promjene međusobno se podstiču, a sa El Ninjom na horizontu za 2026. godinu, ulaganja u prevenciju i odgovor biće ključna jer ekstremni uslovi požara postaju norma”, dodala je ona.

Uprkos padu, gubitak je ostao 46 odsto veći nego prije deset godina, objavio je WRI. Upozorio je da je uprkos napretku globalni gubitak šuma ostao iznad nivoa potrebnog za postizanje cilja zaustavljanja i preokretanja gubitka šuma do 2030. godine, obaveze koju je preuzelo više od 140 zemalja. Trenutni nivoi su oko 70 odsto previsoki, navodi WRI.

Veliki dio globalnog smanjenja odnosi se na Brazil, dom najveće svjetske prašume, Amazonije. Brazil je smanjio gubitak primarnih šuma koji nije uzrokovan požarima za 41 odsto u poređenju sa 2024, dostigavši najniži nivo u istoriji, rekao je WRI.

Poljoprivredna ekspanzija ostala je vodeći pokretač deforestacije u svijetu, iako su požari bili glavni uzrok, tvrdi WRI.

Direktor laboratorije GLAD Metju Hansen rekao je da su klimatske promjene i krčenje zemljišta “skratili fitilj” globalnih šumskih požara.

“Bez hitnih mjera za zaustavljanje gorenja i efikasnije upravljanje požarima, rizikujemo opstanak najvažnijih svjetskih šuma”, naveo je on.

Gubitak šuma ostao je visok u brojnim zemljama, uključujući Boliviju, Demokratsku Republiku Kongo, Peru, Laos i Madagaskar, saopštio je WRI. Kao faktore koji su tome doprinijeli naveli su širenje poljoprivrede, rudarstvo, požare i lokalnu zavisnost od šuma za hranu i gorivo.

Agencije

Povezane vijesti

Zagađenje zraka i dalje najveći ekološki rizik u Evropi

Foto: Pixabay Zagađenje zraka ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, iako je u posljednje dvije decenije značajno smanjeno zahvaljujući evropskim, nacionalnim i lokalnim...

Evropa se zagrijava najbrže na svijetu – klimatski ekstremi definisali 2025. godinu

Foto: Getty Images Rekordni toplotni valovi zahvatili su Evropu u 2025. godini, s temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa unutar Arktičkog kruga i abnormalnom vrućinom koja...

Popular Articles