Foto: Luiza Maximo/Unsplash
Izvještaji o onlajn nasilju nad novinarkama udvostručili su se od 2020. godine, s ozbiljnim uticajem na njihovo zdravlje i dobrobit, navodi se u studiji objavljenoj uoči Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava svake godine 3. maja.
Izveštaj koji su radile UN Women ističe kako onlajn nasilje usmjereno na žene u javnom životu postaje sve tehnološki sofisticiranije, invazivnije i štetnije u eri vještačke inteligencije.
„Vještačka inteligencija čini zlostavljanje lakšim i štetnijim, a to podstiče eroziju teško stečenih prava u kontekstu obilježenom demokratskim nazadovanjem i umreženom mizoginijom“, rekla je Kaliopi Mingeru, koja vodi tim agencije koji radi na okončanju nasilja nad ženama.
Izvještaj “Prekretnica: Uticaji, manifestacije i nadoknada nasilja na mrežama u doba vještačke inteligencije” zasnovan je na istraživanju iz 2025. godine, u kojem je učestvovalo 641 učesnica iz 119 zemalja.
Rezultati su otkrili da je 12% braniteljki ljudskih prava, aktivistkinja, novinarki i drugih medijskih radnica doživelo deljenje ličnih slika bez njihovog pristanka, uključujući intimni ili seksualni sadržaj.
Šest posto je bilo žrtva „dipfejkova“ – slika generisanih vještačkom inteligencijom koje izgledaju stvarno – dok je jedna od tri osobe dobila nepoželjne seksualne ponude na mrežama.
Oko 41 posto ispitanica reklo je da se samocenzuriraju na društvenim mrežama kako bi izbjegli zlostavljanje, dok se 19 posto samocenzurira u svom profesionalnom radu iz istog razloga.
‘Prisiljene na šutnju’
Slika je još više zabrinjavajuća za novinarke i medijske radnice jer je uznemiravanje prisililo 45 posto njih na samocenzuru na društvenim mrežama – što je porast od 50 posto u odnosu na 2020. godinu. Osim toga, gotovo 22 posto njih se samocenzurira u svom radu.
„Kada me desničarske skupine na internetu nazivaju ‘izdajnikom’, a hiljade osoba koje putem WhatsAppa šire te lažne optužbe, sam život u vlastitoj zemlji postaje zastrašujući“, rekla je jedna novinarka za životnu sredinu iz Indije.
„Počele smo se samocenzurisati, povlačeći se iz istraživačkog novinarstva. To je zato što su se lokalni desničarski operativci, potaknuti tim objavama, suočili s mojom rodbinom i grubo im se obraćali. Nije lako živjeti slobodno, prisiljene smo na šutnju“, navela je ona.
Novinarke i medijske radnice također su dvostruko češće prijavljivale incidente online nasilja policiji upoređenju s 2020. godinom – 22 posto naspram 11 posto.
Takođe, poduzimanje pravnih mjera protiv počinitelja, onih koji im omogućuju (poput tehnoloških frimi) ili njihovih poslodavaca – s osam posto u 2020. na 14 posto u 2025. godini.
Uticaji na mentalno zdravlje
Izvještaj dokumentuje teške posljedice koje online nasilje ima na mentalno zdravlje žena.
Gotovo kod četvrtine novinarki i medijskih radnica, 24,7 posto, dijagnostifikovana je ili liječena, anksioznost ili depresija.
Gotovo kod 13 posto dijagnostifikovanje PTSP (posttraumatski stresni poremećaj).
Jedna ispitanica – novinarka i organizatorica zajednice – podijelila je kako su ti uticaji na mentalno zdravlje povezani s autocenzurom, raspravama o demokratskom procesu i financijskim teškoćama.
„Ne mogavši se nositi s neumoljivim pritiskom, dala sam otkaz u decembru 2023. Sada sjedim kod kuće, usredotočena isključivo na vraćanje svog mentalnog zdravlja.“
Situacija je uzrokovala ozbiljne finansijske probleme jer „trenutno preživljava na rižinoj kaši, izravnoj posljedici prisilne šutnje i gubitka posla.“
Nedostatak zakonske regulative
Uprkos krizi, značajne praznine u pravnoj zaštiti od onlajn nasilja i dalje postoje, jer podaci Svjetske banke pokazuju da manje od 40% zemalja ima zakone koji štite žene od sajber uznemiravanja ili sajberstalkinga.
Izvještaj je drugi u seriji zasnovanoj na globalnom istraživanju.
Sljedeće izdanje će se baviti širokim spektrom pitanja vezanih za onlajn nasilje nad ženama u javnim ulogama, uključujući analizu karakteristika i ponašanja počinilaca i ulogu „velikih tehnoloških“ kompanija.
Impuls