Foto: Freepik
Osobe koje pate od polenske alergije sada trpe simptome do dvije sedmice duže nego što bi to činile devedesetih godina prošlog vijeka, navodi se u novom istraživanju.
Klimatske promjene su „produžile sezonu polena“, povećavajući vrijeme koje ljudi s polenskom alergijom bivaju izloženi alergenima, piše u novom “Lancetovom izvještaju odbrojavanje o zdravlju i klimatskim promjenama” u Evropi za 2026. godine, piše dpa.
Polenska alergija se javlja kada je osoba alergična na polen drveća, trave i korova.
Simptomi su obično gori kada je vrijeme toplo, vlažno i vjetrovito – kada je količina polena najveća – što je obično između kraja marta i septembra.
Novi izvještaj, objavljen u časopisu Lancet javno zdravlje, kaže da klimatske promjene pomjeraju sezonu cvjetanja biljaka koje oslobađaju alergeni polen.
Ispitali su promjene u vremenu i intenzitetu sezone polena breze, jove i masline.
Istraživači su otkrili da je raniji početak sezone od jedne do dvije nedjelje otkriven kod svih alergenih stabala između 2015. i 2024. godine, u poređenju sa periodom od 1991. do 2000. godine.
„Klimatske promjene su produžile sezonu polena za jednu do dvije nedjelje, povećavajući trajanje izloženosti kod ljudi sa alergijskim rinitisom“, rekli su autori.
Komentarišući, En Bigs, zamjenica šefa kliničkih službi u Allergy UK, rekla je da uticaj može biti blag za neke, ali kod mnogih simptomi polenske groznice utiču na kvalitet njihovog života.
„Istraživanje i razumijevanje vremena i dužine različitih sezona polena je od vitalnog značaja za podršku kliničarima kako bi se osiguralo da se liječenje i upravljanje alergijskim stanjima mogu optimizovati“, rekla je Bigs.
„Detalji o dužim sezonama polena su neophodni za razumijevanje i upravljanje alergijskim stanjima povezanim sa polenima i kvalitetom vazduha. To je prilika da se podigne svijest ne samo o uticaju alergije na polen, već i o dostupnim opcijama liječenja kako bi se osiguralo da ljudi s alergijama na polen mogu živjeti bez simptoma.“
Dr Samanta Voker, direktorka istraživanja i inovacija u organizaciji Asthma and Lung UK, rekla je da će duža sezona polena donijeti „više patnje“ ljudima sa polenskom alergijom.
„Iz nedavnog istraživanja znamo da skoro polovina ljudi sa astmom i više od četvrtine ispitanih sa hroničnom opstrukcijom bolesti pluća (HOBP), doživljava simptome izazvane polenom“, rekla je ona.
„Ako su ljudi alergični na polen, to može izazvati upalu disajnih puteva i zastrašujuće respiratorne probleme, što može dovesti do opasnih po život napada astme i pogoršanja HOBP-a.“
Na drugom mjestu, u izveštaju o klimatskim promjenama i zdravlju u Evropi, koji je napisalo 65 istraživača iz 46 akademskih i institucija UN, upozorava na porast zdravstvenih rizika povezanih s vrućinom, ističući da su se zdravstvena upozorenja u vezi sa vrućinom širom Evrope povećala za 318% u poređenju sa 1990-im.
Zdravstvena upozorenja zbog vrućine izdaju se kada duža razdoblja vrućeg vremena mogu uticati na zdravlje ljudi.
Autori ističu da su gotovo sve evropske regije koje su praćene zabilježile povećan broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati vrućini u periodu između 2015. i 2024. u poređenju s razdobljem od 1991. do 2000.
Samo u 2024. godini, procijenili su, da je u Evropi bilo oko 62 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Izvještaj takođe ističe da klimatske promjene dovode do toga da se u Evropi nalazi više virusa koje prenose komarci.
Ukupni prosječni rizik od izbijanja denge porastao je za 297% u cijeloj Europi u razdoblju od 2015. do 2024. u poređenju s periodom od 1981. do 2010., rekli su autori.
„Širom Evrope, uticaji klimatskih promjena na zdravlje intenziviraju se brže nego što ljudski organizam može da prati“, upozorio je profesor Joakim Roklov sa univerziteta u Hajdelbergu u Njemačkoj i kodirektor Lancet Countdown Europe.
„Rastuće vrućine, sve veće zagašenje zraka, izloženost zaraznim bolestima i rastuće prijetnje sigurnosti hrane dovode milione ljudi u opasnost danas – a ne u dalekoj budućnosti“, rekao je Roklov.
„Odluke koje donosimo sada odlučiće hoće li se ovi uticaji na zdravlje brzo pogoršati ili ćemo se početi kretati prema sigurnijoj, pravednijoj i otpornijoj Evropi.“
Autori također upozoravaju da ovisnost o fosilnim gorivima pogoršava zdravstvene rizike.
„Ubrzanje prelaza na čistu, sigurnu energiju nije samo ekološka nužnost, već i vitalna prilika za zaštitu dobrobiti ljudi“.