Foto: Unsplash
Februar je bio neuobičajeno hladan u Evropi, ali je rangiran kao peti najtopliji mesec od početka mjerenja, prema podacima Kopernikus službe za klimatske promjene Evropske unije.
Prosječna globalna temperatura vazduha dostigla je 13,26 stepeni Celzijusa u februaru, što je 0,53 stepena iznad prosjeka od 1991. do 2020. godine, navodi se u mjesečnom izvještaju službe objavljenom u utorak. U poređenju sa predindustrijskim periodom od 1850. do 1900. godine, mjesec je bio 1,49 stepeni topliji.
Dijelovi zapadne Evrope i Sjeverne Afrike pogođeni su nizom intenzivnih oluja i obilnih padavina. Francuska, Španija, Portugal i Maroko doživjeli su teške poplave koje su prouzrokovale smrtne slučajeve, značajnu štetu i gubitak sredstava za život za mnoge ljude.
Poplave su pogodile i druge regione širom svijeta, uključujući Australiju, Mozambik i Bocvanu.
Ekstremni vremenski događaji istakli su rastuće uticaje klimatskih promjena i potrebu za globalnom akcijom, rekla je Samanta Berdžes, strateška rukovoditeljka Kopernikusa za klimu.
U Evropi je prosječna temperatura kopna u februaru bila minus 0,07 stepeni, što je nešto ispod prosjeka za period 1991–2020. Zapadna, južna i jugoistočna Evropa zabilježile su temperature iznad prosjeka, dok su hladniji uslovi nego obično zabilježeni u Skandinaviji, baltičkim državama i sjeverozapadnoj Rusiji.
Zima u Evropi u cjelini, koja je obuhvatala period od decembra do februara, bila je među dvije najhladnije u posljednjih 13 godina. Međutim, i dalje je bila 0,09 stepeni toplija od prosjeka za period 1991–2020.
Služba za klimatske promjene Kopernikus redovno objavljuje podatke o globalnim površinskim temperaturama, morskom ledu i padavinama, na osnovu računarski generisanih analiza koje integrišu milijarde mjerenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica širom svijeta.
