Petak, 23 Januara, 2026

Zalihe ribe u Sredozemlju se oporavljaju, ali su i dalje ugrožene

Foto: Jelena Jevđenić

Pritisak ribolova u Sredozemnom i Crnom moru je naglo pao u protekloj deceniji. Malo više od pola promatranih vrsta riba se prekomjerno lovi, a klimatske prijetnje se povećavaju, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu.

Ribolov i uzgoj ribe slanim ili bočatim priobalnim vodama proizvodi oko 2,06 miliona tona hrane godišnje u vrijednosti od 21,5 milijardi dolara te osigurava 1,17 miliona radnih mjesta, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu.

Prosječni pritisak ribolova se smanjio za 50 posto od 2013., a udio održivog ribolova se udvostručio zahvaljujući pažljivijem upravljanju, kazao je FAO u svom izvještaju koje objavljuje svake dvije godine.

Zalihe još uvijek nisu na željenom nivou

Ipak, 52 posto promatranih zaliha ribe se i dalje prekomjerno lovi, pri čemu slučajan ulov ugroženih vrsta poput morskih pasa i kornjača predstavlja problem u središnjem i istočnom Mediteranu i Jadranu.

“Zalihe još uvijek nisu na željenom nivou, no počinju se oporavljati zahvaljujući upravljanju vođenom naukom i snažnim angažmanom uključenih dok akvakultura pokazuje da može pomoći zadovoljiti buduću potražnju za morskom hranom”, kazao je Manuel Barange, čelnik odjela FAO-a za ribogojilišta i akvakulturu.

Ribari u Sredozemnom i Crnom moru su 2023. ulovili oko 1,12 miliona tona ribe i drugih morskih životinja, što predstavlja povećanje od 13 posto u usporedbi s godinom ranije, no uglavnom je riječ o stabilnoj razini promatrano tokom protekle decenije.

Turska još uvijek prednjači u ribolovu te je odgovorna za oko 31 posto ulovljene ribe i 17 posto brodogradilišta, a slijede ju Italija i Grčka.

Sredozemna akvakultura je proizvela 2,97 miliona tona hrane 2023. u vrijednosti od 9,3 milijarde dolara, pri čemu na uzgoj u slanim ili bočatim vodama otpada 940.000 tona.

Međutim, akvakultura se suočava sa sve većim pritiscima toplotnih talasa, izbijanjem bolesti, neautohtonim vrstama i zamršenim pravnim okvirima koji mogu odvratiti ulaganja, a naročito za manje proizvođače, ističe se u saopštenju FAO-a.

Kako bi se zadovoljila prognozirana potrošnja do 2050. i osiguralo da zemlje u regiji mogu konzumirati prosječnu količinu morske hrane po glavi stanovnika u svijetu, koja je 2022. iznosila 20,7 kilograma, ukupna proizvodnja će se morati povećati za između 14 i 29 posto, stoji u izvještaju, prenosi Reuters.

 

Povezane vijesti

Zagađenje česticama na Balkanu je najveće u Evropi, pokazuju istraživanja

Foto: Unsplash Studija takođe kaže da su nivoi zagađenja vazduha na Balkanu često viši nego u Pekingu – a ponekad i među najvišim na svijetu. Autor:...

Posljednje divlje rijeke Evrope pod opsadom: Gotovo 2.500 km netaknutih balkanskih rijeka izgubljeno od 2012. godine

Foto: Impuls Prva komparativna regionalna procjena nakon više od jedne decenije dokumentuje propadanje posljednjih divljih rijeka Evrope: udio netaknutih riječnih dionica pao je sa 30%...

Popular Articles