Bezbjednost turista na brzacima domaćih rijeka ubuduće će biti na prvom mjestu, jer novi propisi donose stroga pravila koja skiperima daju odriješene ruke da iz čamca udalje svakog pojedinca pod dejstvom alkohola, čime se konačno uvodi red u ovu oblast i stavlja tačka na rizičnu praksu u kojoj je adrenalinski provod nerijetko bio praćen čašicom više.
-Novi Prijedlog zakona o turizmu Republike Srpske uvodi zabranu konzumiranja alkohola prije i tokom rafting tura na domaćim rijekama.
-Skiperima će biti dato zakonsko pravo da sa splava ili čamca udalje učesnike koji su pod dejstvom alkohola.
-Cilj mjera je povećanje bezbjednosti turista i smanjenje rizika od povreda na brzacima, gdje je alkohol do sada bio dio ponude.
-Predstavnici rafting centara podržavaju zabranu, ističući da je bezbjednost važnija od zabave i da se incidenti često povezuju sa alkoholom.
Ova obaveza i pravo vodiča našli su se u prijedlogu novog Zakona o turizmu Republike Srpske, koji se trenutno nalazi u fazi konsultacija. Ovakvo rješenje u značajnoj mjeri mijenja dosadašnji koncept raftinga kao “adrenalinskog provoda”, stavljajući bezbjednost ispred atmosfere zabave koja je do sada često podrazumijevala i konzumiranje alkohola.
U praksi, rafting ture su nerijetko praćene pićem, od unošenja alkohola u čamce, do organizovanih pauza na sredini spusta, gdje su turiste dočekivale ekipe sa pićem i muzikom. Nakon takvih predaha, avantura se nastavljala, često u opuštenijem, ali i rizičnijem stanju učesnika.
Novi zakon, međutim, predviđa jasnu zabranu točenja i konzumiranja alkohola prije i tokom spusta, čime se uvodi red u oblast koja do sada nije bila sistemski uređena. Ovim se skiperima olakšava posao, jer više neće morati sami da postavljaju granice, već će iza njih stajati zakon koji ne dozvoljava kompromise kada su u pitanju ljudski životi na divljim vodama.
Osim strožih pravila u oblasti bezbjednosti i sportova na vodi, Prijedlog zakona uvodi i dodatnu zaštitu kod đačkih ekskurzija, pa će turističke agencije za svako putovanje morati obezbijediti posebnu bankarsku garanciju u visini najmanje 50 odsto ukupne vrijednosti aranžmana, čime se nastoji spriječiti rizik od otkazivanja putovanja ili finansijskih problema organizatora. Novina je i uvođenje Centralnog informacionog sistema, odnosno elektronske evidencije turista i izdavalaca smještaja, što bi trebalo da pooštri kontrolu “stana na dan” i suzbije rad na crno, dok status turističkog mjesta više neće biti trajan, već će podlijegati reviziji svakih pet godina.