Konferencija “Dragulji prirode Bosne i Hercegovine”: Samo 3,6 posto teritorije u BiH su zaštićena područja

Foto: Impuls

Konferencija “Dragulji prirode Bosne i Hercegovine” koja je okupila stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva i čuvare prirode s ciljem za bolju zaštitu prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine započela je u petak u Banjaluci i trajaće dva dana. Konferenciju organizuje nekoliko ekoloških organizacija iz Bosne i Hercegovine uz partnerstvo češke organizacije Arnika.

Piše: Jelena Jevđenić

Zbog sve većih pritisaka na prirodu, klimatskih promjena, masovne eksploatacije prirodnih resursa i zagađenja, zadnjih godina smo svjedoci sve češćih prirodnih ekstrema. Jedna od metoda koja može ublažiti te negativne posljedice po životnu sredinu je povećati broj zaštićenih područja.

U Bosni i Hercegovini trenutno je zaštićeno nešto više od 3,6% teritorije. To je jako malo. BiH je preuzela obaveze kroz međunarodne sporazume, poput Globalnog okvira za biodiverzitet (Kunming-Montreal), koji predviđa da se do 2030. godine najmanje 30 posto kopnenih područja stavi pod neki oblik zaštite.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke je naveo da je cilj ove konferencije da se priča više o zaštićenim područjima. On ističe da fali više dijaloga i od strane civilnog sektora i od strane institucija.

“Moramo više da razgovaramo jer nam je priroda na udaru i trpi dosta zbog drugih nekih projekata. Na područjima gdje je planirana zaštita sada se grade neki drugi projekti, kao hidroenergetski objekti ili se planira otvaranje rudnika. Konferencija je bitna jer imamo jako malo vremena i prostora da pričamo s institucijama. Bitno je i što se konferencija održava u Banjaluci kako bismo pokrenuli institucije u ovom entitetu da mnogo više pažnje posvete očuvanju prirode”, naveo je Topić.

On je podsjetio da je trenutno preko dvadeset inicijativa u proceduri za proglašenje novih zaštićenih područja.

“Inicijative stoje jer se daje prednost nekim drugim projektima. U zadnjih pet godina BiH je zaštitila samo oko 36 hiljada hektara. To je jako mala površina. Zato je bitna konferencija da se o tome priča, jer na neki način priroda nam je na čekanju, zato želimo da se to pokrene s mrtve tačke”, naglasio je Topić.

Zineta Mujaković iz Federalnog ministarstvo okoliša i turizma, smatra da su ovakvi događaji potrebni za uvezivanje i razmjenu informacija. Ona dodaje i da je u Federaciji potrebna sveobuhvatna agencija koja bi radila na poboljšanju zaštite prirode.

“Ovo nam treba da razmijenimo informacije, da znamo svi dokle smo došli mi koji radimo na zaštiti okoliša. Neka se formira neka agencija na nivou Federacije BiH. Mi imamo dvije agencije koje upravljaju riječnim slivovima. Agencija za vodno područje Jadranskog mora i Agencija za vodno područje rijeke Save. Hajmo ujediniti sve te agencije, sve te zavode u jednu za okoliš. I dodati im prirodu i to je to”, rekla Mujaković.

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati trogodišnjih bioloških istraživanja rijeka Rzav, Kasindolska, Orlja, Trstionica i Sana, uključujući glavne uzroke degradacije biodiverziteta.

Saudin Merdan iz organizacije Centar Dr. Stjepan Bolkay koji je predstavio ova istraživanja se nada da će ova istraživanja pomoći u zaštiti novih područja.

“Kada su u pitanju sve ove lokacije, naša istraživanja su pokazala da su to izuzetno vrijedna područja, područja koja definitivno zaslužuju zaštitu, a mi svojim istraživanjem smo to i pokazali. Na svim lokacijama smo radili više disciplinarna istraživanja, gdje je bio uključen jako veliki broj stručnjaka. Sve kada saberemo preko 50 stručnjaka je bilo uključeno u ova istraživanja, tome poprilično doprinosi i sam Biologer kamp koji smo organizovali na Rzavu prošle godine, na kojem je učestvovao 31 ekspert, iz pet država. Sad bukvalno imamo argumente na papiru da ova područja itekako zaslužuju da uđu u sami proces zaštite”, istakao Merdan za Impuls.

Foto: Impuls

On još navodi da uprkos limitiranim sredstvima za istraživanja sada BiH ima jednu bazu za zaštitu bilo kojeg područja zahvaljujući rezultatima trogodišnjeg rada.

“Jako smo blizu procesu zaštite kanjona Sane, tj. kanjona Prizrengrad na Sani. Dobili smo fine informacije što se tiče samog Rzava, da Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa uskoro kreće u proces zaštite parka prirode Veliki Stolac, a rijeka Rzav će biti dio tog velikog Parka prirode. A mi smo s ovim istraživanjem doprinijeli da ćemo sve rezultate svih naših istraživanja dostaviti institucijama kako bi mogli koristiti te podatke u svrhu zaštite i kreiranja samih studija o proglašenju zaštićenih područja”, naglašava Merdan.

Dragan Kovačević, načelnik odjeljenja za zaštitu prirodnog naslijeđa Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa rekao je da je ova konferencija prilika da se nađe zajedničko rješenje za zaštitu prirode.

“Prije svega, sagledavam značaj ove konferencije u smislu da je ovo jedan od rijetkih skupova gdje će nevladin sektor, stručne organizacija koje se bave zaštitom prirode  i donosioci odluka u obliku ministarstava sjesti zajedno i pričati o ovom problemu. Vjerujem da ova konferencija neće biti predmet određenih napada i određenih nerazumijevanja, nego da će ovo biti prilika da zajedno pronađemo načine i rješenja kako bi svi zajedno došli do određenih rješenja koje se zovu nova zaštićena područja i bolje upravljanje zaštitom prirode na nivou Republike Srpske”, naveo je za Impuls.

On je naglasio da Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa ima svoje godišnje i srednjoročne trogodišnje planove i u okviru kojih su završili projekte istraživanja u zadnjih 3-4 godine, gornjeg toka rijeke  Neretve, Cvrcke, Guber i Duge njive.

“Ono što trenutno radimo i što nam je plan u neke naredne dvije godine, to je Veliki  Stolac na području opštine Višegrad, Vitorog na području opštine Šipovo, šume Banjaluke, to radimo zajedno s Centrom za životnu sredinu, zatim Prizrengrad, koji je na teritoriji između opštine Mrkonjić Grad i opštine Ribnik. To su četiri velika područja i kad bi sve to negdje sumirali, to je otprilike površinski gledano nešto više nego što je sad trenutno pod zaštitom u Republici Srpskoj”, istakao je Kovačević.

Foto: Impuls

Merdan je još naveo da kada su birane lokacije za istraživanja da to nije bila slučajna metoda odabira. Tražili su lokacije koje su nekim prostornim planovima predložene za zaštićena područja, a u isto vrijeme, na tim istim područjima su planirani neki štetni projekti kao na primjer male hidroelektrane ili rudnici.

“Uvijek ima neki štetni projekat koji mi svojim istraživanjima i samom ovom argumentacijom u isto vrijeme pokušavamo zaustaviti tu degradaciju i na drugu stranu da se ta područja proglase zaštićenima. Na svu sreću imamo situaciju sa Rzavom gdje je bilo planirano 5 malih hidroelektrana. U ovom procesu obustavljene su sve te koncesije, raskinuti su ugovori i sada je mnogo bolja situacija što se tiče same zaštite tog prostora. Nadam se da ćemo imati istu situaciju i na ostalim lokacijama”, dodao je on.

Topić je naglasio da civilni sektor ima kapaciteta da radi ono za šta institucije nemaju kapaciteta i da na taj način mogu doprinijeti zaštiti.

Takođe, pomenuo je da lokalne zajednice pokazuju veliki interes u učestvovanju i zagovaranju zaštite.

Kroz panele, studije slučaja i radionice, konferencija ima za cilj osnažiti i sve aktere, posebno organizacije civilnog društva, da se zalažu za održivo očuvanje prirode i suoče s prijetnjama od eksploatacije i nekontrolisanog razvoja.

Konferenciju organizuju Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Centar Dr. Stjepan Bolkay iz Olova, Udruženje “Aarhus centar u BiH” iz Sarajeva i češka organizacija Arnika – Centar za podršku građanima  u kooperaciji sa Heinrich Böll Stiftung Sarajevo, a uz finansijsku podršku Evropske unije i Programa za promociju tranzicije Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike.

Impuls