Foto: Unsplash
Vještačka svjetla zaklanjaju Mjesec i zvijezde, štete ljudskom zdravlju i narušavaju prirodnu sredinu. Zašto je to problem i kako ga možemo zaustaviti?
Ulična rasvjeta ispred kuće može vam olakšati siguran povratak noću, ali pokušajte da utonete u san bez zavjesa za zamračivanje. To je samo jedan primjer kako je vještačka rasvjeta istovremeno korisna u svakodnevnom životu, ali i ozbiljan problem.
Naš svijet je danas osvjetljen više nego ikada ranije. Prema nedavnom američkom istraživanju objavljenom u časopisu “Nature”, emisije vještačke svjetlosti tokom noći globalno su porasle za oko 16 odsto između 2014. i 2022. godine. Područja koja su postala svjetlija bilježe i povećanje intenziteta rasvjete, u prosjeku za devet odsto, piše Deutsche Welle.
Previše vještačkog svjetla može da naruši zdravlje
Takva izloženost vještačkom svjetlu može da poremeti prirodni ciklus spavanja i budnosti, destabilizuje hormonsku ravnotežu i poveća rizik od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa, depresije i gojaznosti.
Važnu ulogu ima i boja svjetlosti. Što je svjetlo hladnije, odnosno bjelje, to više podsjeća na dnevnu svjetlost – i snažnije potiskuje hormon melatonin, koji nam uveče izaziva osjećaj pospanosti.
Nijedan drugi dio životne sredine nije ostao toliko nepromijenjen kroz milenijume kao prirodna svjetlost Sunca, Mjeseca i zvijezda. Sav živi svijet prilagodio se tom ritmu. Više od polovine svih vrsta aktivno je noću – a svjetlije noći za njih mogu imati katastrofalne posljedice.
Foto: Unsplash
Vještačka rasvjeta zbunjuje ptice i ubija insekte
Ptice selice koriste Mjesec i zvijezde za navigaciju. Vještačka svjetlost može da ih omete i skrene s rute, što dovodi do dodatnih letova i iscrpljenosti. Druge vrste ptica mogu biti “prevarene” pa prerano polažu jaja, u razdoblju kada nema dovoljno insekata kojima bi se hranili tek izlegli ptići.
Insekti poput moljaca i tvrdokrilaca koriste svjetlost zvjezdanog neba kako bi pronašli hranu i partnere za razmnožavanje. Ali, vještačka svjetla su znatno jača i neizbježno ih privlače.
Ineskti potom kruže oko izvora svjetlosti sve dok iscrpljeni ne padnu mrtvi na tlo. Na taj način svake godine ugine milijarde insekata, što dodatno pogoršava njihovu ugroženost izazvanu zagađenjem, padom biodiverziteta i drugim prijetnjama.
Noćni sisari poput ježeva i slijepih miševa uglavnom izbjegavaju jaka svjetla, pa se njihov životni prostor u sve svjetlijem svetu stalno smanjuje.
Vještačka rasvjeta može da predstavlja i prepreku za pojedine vrste riba. Na primjer, svjetla mostova koja obasjavaju površinu vode mogu da spriječe jegulje u prolasku tokom migracija radi mriješćenja.
Kina i Indija prednjače po svjetlosnom zagađenju
Istraživanje objavljeno u časopisu “Nature” pokazalo je da je rast noćne rasvjete od 2014. godine bio najveći u Aziji, posebno u ekonomski rastućim regionima Kine i Indije.
U SAD-u svjetlosno zagađenje najviše je poraslo na zapadnoj obali zbog ekonomskog rasta i povećanja broja stanovnika u kalifornijskim gradovima.
Istovremeno su istočna obala i dijelovi američkog Srednjeg zapada postali tamniji, dijelom zbog pada industrijske aktivnosti, smanjenja broja stanovnika i energetski efikasnije rasvjete.
U Evropi je ukupni intenzitet svjetlosti u odnosu na 2014. pao za četiri odsto. Najveći pad svjetlosnog zagađenja zabilježen je u Francuskoj (33 odsto), Ujedinjenom Kraljevstvu (22 odsto) i Holandiji (21 odsto).
Za razliku od SAD-a, tamnije noćno nebo u Evropi nije uvijek posljedica ekonomskog pada. Na primjer, u Francuskoj novi propisi nalažu da rasvjeta na poslovnim zgradama, trgovinama, parkinzima, javnim parkovima i kulturnim lokalitetima mora biti ugašena najkasnije do jedan sat iza ponoći.
Češka i Slovenija među pionirima borbe protiv svjetlosnog zagađenja
Češka je još 2002. donela prvi zakon protiv svjetlosnog zagađenja u svijetu. Među ostalim, propisuje da ulična rasvjeta smije biti usmjerena isključivo prema tlu, uz kazne veće od 3.000 evra za prekršioce.
Slovenija se protiv svjetlosnog zgađenja bori od 2007. godine. Propisi ograničavaju godišnju potrošnju električne energije za rasvjetu na 50 kilovatsati po stanovniku, a dodatna pravila osiguravaju da ulična rasvjeta u stambenim zonama ne bude prejaka tokom noći.
Prigušena svjetla velikih gradova dobra i za zdravlje i za okolinu
Njemački grad Fulda pokazuje kako vratiti tamu noći
Njemačka još nema jedinstven nacionalni zakon protiv svjetlosnog zagađenja, iako se trenutno ažurira Savezni zakon o zaštiti prirode kako bi se problem bolje regulisao. Savezna pokrajina Baden-Virtemberg već je donijela zakon koji zabranjuje osvjetljavanje pročelja od aprila do septembra, u razdoblju kada je divlji svijet najaktivniji.
Grad Fulda, oko 100 kilometara sjeveroistočno od Frankfurta, smatra se predvodnikom pametne rasvjete. Katedrala u Fuldi osvjetljena je precizno usmjerenim reflektorima umjesto klasičnim snažnim reflektorima koji raspršuju svjetlost. U novim četvrtima izvan centra pješačke i biciklističke staze osvjetljene su sa samo 20 odsto snage, dok senzori pokreta privremeno pojačavaju rasvjetu kada prolaznici naiđu, piše Deutsche Welle.