Foto: John Cameron/Unsplash
Novi izvještaj istraživačkog projekta koji finansira EU kaže da bi blok mogao da iskoristi svoje „urbane rudnike“ kako bi smanjio zavisnost od Kine za minerale za energetsku tranziciju
Reciklaža kritičnih minerala iz otpada kao što su korišctene baterije, vozila na kraju životnog vijeka i elektronska oprema mogla bi da zadovolji više od polovine evropske potražnje do 2050. godine, navodi se u novom izvještaju, piše Climate Home News.
Reciklaža se vidi kao potencijalni put za zapadne zemlje da smanje svoju zavisnost od uvoza kritičnih minerala vitalnih za proizvodnju tehnologija čiste energije – od električnih vozila (EV) do solarnih panela i vjetroturbina.
U velikom izvještaju objavljenom krajem maja, projekat “Buduća dostupnost sekundarnih sirovina (FutuRaM)”, istraživačka inicijativa koju finansira Evropska unija, otkrio je da bi blok mogao da smanji svoju zavisnost od lanaca snabdijevanja mineralima kojima dominira Kina ako bi iskoristio svoje „urbane rudnike“.
Bezbjednije snabdijevanje, manje rudarstva
Kis Balde, jedan od autora izvještaja i viši istraživač u Institutu Ujedinjenih nacija za obuku i istraživanje (UNITAR), rekao je da bi iskorištavanje potencijala kritičnih minerala iz evropskih tokova otpada bilo „neophodno za jačanje bezbjednosti snabdijevanja, podršku prelasku na čistu energiju i smanjenje uticaja na životnu sredinu“.
Izvještaj preporučuje „strukturnu promjenu“ u načinu upravljanja otpadom u Evropi, jer zemlje trenutno različito prate ove sirovine i nemaju jedinstveno regionalno tržište. Takođe preporučuje se povećana ulaganja u industrijske kapacitete za reciklažu, kampanje za izgradnju vještina i podizanje svijesti.
Kina trenutno čvrsto drži proizvodnju i rafiniranje 19 od 20 kritičnih minerala koje je identifikovala Međunarodna agencija za energiju (IEA), uključujući litijum – ključni sastojak u baterijama za električna vozila – i rijetke zemne elemente, koji se koriste u permanentnim magnetima unutar čistih tehnologija kao što su motori za električna vozila.
U posljednjoj godini, usred trgovinskih tenzija sa SAD i Evropom, Kina je uvela kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata i komponenti napravljenih od ovih magneta, kao i litijumskih baterija i njihovih komponenti. Prema IEA, ovo „bi moglo dovesti do povećanja troškova baterija, sa potencijalnim posljedicama po pristupačnost električnih vozila i skladištenje“.
Zemlja takođe trenutno dominira u reciklaži ovih minerala, jer trenutno čini oko 80% svjetskog kapaciteta za oporavak, prema procjenama IEA. Godine 2024, ova azijska nacija osnovala je China Resources Recycling Group, državnu kompaniju koja predvodi napore za oporavak minerala.
Scenariji oporavka minerala
Studija FutuRaM analizirala je potencijal reciklaže Evrope u tri scenarija do 2050. godine – jedan u kome se poslovanje nastavlja kao i obično, jedan u kome se uslovi oporavka poboljšavaju i jedan potpuno cirkularnog načina proizvodnje gdje se svi potencijalni sekundarni materijali recikliraju.
U 2022. godini, osnovnoj godini za poređenje, oko 2 miliona metričkih tona kritičnih minerala sadržano je u otpadu, a predviđa se da će ta brojka porasti na 6 miliona tona do 2050. godine u 27 zemalja EU plus Švajcarskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji i Islandu.
Neke ključne sirovine, među kojima su litijum, kobalt i rijetkozemni elementi, u velikoj mjeri se gube tokom sakupljanja ili obrade otpada danas, navodi se u izvještaju.
Od 2 miliona tona kritičnih minerala pronađenih u generisanom otpadu, oko polovina je iskorišctena kao „sekundarne sirovine“, što znači da su sakupljeni u nekom obliku, ali bez obrade. Studija procjenjuje da kada bi sve ove sakupljene sekundarne sirovine bile funkcionalno reciklirane, mogle bi da zadovolje do 56% evropske potražnje za kritičnim mineralima do 2050. godine.
Potrebne intervencije zavise od vrste otpada. Na primjer, vozila na kraju životnog vijeka već imaju visoku stopu sakupljanja u EU i sadrže minerale sa visokim potencijalom za oporavak, kao što su razni rijetki zemni elementi, navodi se u izvještaju. Ali većina ovih minerala se ne prerađuje. Reciklaža električnih vozila, posebno, doprinosi najviše.
„Da li će Evropa ostvariti ovaj potencijal zavisi od izbora koji se sada prave – od zakonodavstva, infrastrukture za reciklažu i prikupljanja podataka. Uzimajući u obzir ove snažne nalaze, naš način razmišljanja mora da se promijeni i da razmišljamo o „sekundarnim“ izvorima vršnih otpada kao o novom primarnom izvoru [rude iz rudarstva]“, rekao je Paskal Leroj, direktor Foruma za otpad električne i elektronske opreme (WEEE), koji je pregledao izvještaj.
Izvještaj Tehnološkog univerziteta u Sidneju iz 2026. godine sugeriše da povećana reciklaža, zajedno sa mjerama energetske efikasnosti, može pomoći u zadovoljavanju minerala potrebnih za energetsku tranziciju do 2050. godine, bez povećanja rudarstva u osjetljivim ekosistemima poput dubokog mora ili žarišta biodiverziteta.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da uspješno povećanje reciklaže može smanjiti potrebu za novim rudarskim aktivnostima za 25-40% do 2050. godine u scenariju koji ispunjava nacionalne klimatske obaveze.