Foto: Yahya Arhab/EPA
Pobunjenička grupa Huti, koja kontroliše velike dijelove Jemena, ušla je tokom vikenda u urede UN-a u jemenskoj prijestolnici Sani i otela najmanje 11 UN-ovih saradnika, te zaplijenila imovinu i nosače podataka. Zašto?
Piše: Cathrin Schaer
Snage sigurnosti Huta izvršile su raciju, upavši u urede Svjetskog programa za hranu (WFP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a- (Visokog komesarijata UN-a za djecu. Među otetim saradnicima UN-a je sedam zaposlenika WFP-a i tri UNICEF-a.
„Oštro osuđujem novi talas proizvoljnog pritvaranja osoblja UN-a u Sani i lučkom gradu Hodeidi”, rekao je izaslanik UN-a za Jemen Hans Grundberg, u izjavi objavljenoj u ponedjeljak. Naveo je da UN čini sve što može da oslobodi svoje osoblje i da ono treba biti pušteno „odmah i bezuslovno“.
Upad Huta na prostorije UN-a uslijedio je nakon što je Izrael bombardovao kabinet de facto vlade Huta u Sani tokom sjednice prošlog četvrtka. Huti su ranije ispaljivali rakete na izraelsku teritoriju. Od oktobra 2023. godine, između dvije strane traje razmjena vatre – Huti ispaljuju dronove i rakete, dok Izrael izvodi zračne udare na položaje Huta.
U izraelskom napadu 28. Augusta ubijen je premijer vlade Huta Ahmed Ghalib al-Rahawi, zajedno s još 11 zvaničnika, uključujući ministre za sport, kulturu, vanjske poslove, socijalna pitanja, električnu energiju i poljoprivredu.
Iako je al-Rahawi smatran tehnokratom i njegov izostanak neće imati veliki utjecaj na vojnu strukturu Huta, njegova smrt se može smatrati „ozbiljnim udarcem“, rekao je Ahmed Nagi, viši analitičar za Jemen iz briselskog think-tanka Crisis Group International, za britanski list The Guardian.
Zašto Huti pritvaraju civile?
Konzervativni islamistički Huti učestvuju u borbama u Jemenu već decenijama – prvo u okviru pobune protiv diktature u ranim 2000-im, a zatim u građanskom ratu od 2014. godine, koji je izbio kada su preuzeli kontrolu nad prijestonicom. U novije vrijeme bore se protiv međunarodne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, koja podržava međunarodno priznatu jemensku vladu.
Građanski rat je trenutno u zastoju – Huti kontrolišu sjeverne dijelove zemlje, uključujući Sanu i većinu stanovništva, dok njihovi protivnici iz Adena kontrolišu jug. Rat je izazvao humanitarnu krizu, a UN izvještava da oko 21 milion ljudi redovno treba pomoć.
U proteklih nekoliko dana, vojni lideri Huta obećali su osvetu za izraelski napad i pojačali sigurnosne mjere. U televizijskom obraćanju nakon potvrde smrti njihovog zvaničnika, vođa Huta Abdul Malik al-Houthi upozorio je lokalno stanovništvo da će svako, ko se sumnjiči da špijunira za Izrael, biti kažnjen.
Ekspert za Jemen: Radnici UN-a kao ‘podrazumijevane mete’
„Huti će pokrenuti veliku unutrašnju sigurnosnu akciju“, predvidio je protekle nedjelje (31.8.25.) ekspert za Jemen Mohammed al-Basha, koji vodi američku konsultantsku firmu za procjenu rizika Basha Report. „Akcija će se proširiti i na osoblje međunarodnih nevladinih organizacija (INGO), nevladinih organizacija (NGO), stranih ambasada u Sani, kao i na banke, kompanije za prijenos novca i mjenjačnice.“
Svako, ko je povezan s međunarodnim organizacijama, rizikuje da bude meta, potvrdio je al-Basha za The New York Times.
Otmici UN-ovog osoblja prethodilo je nekoliko mjeseci unutrašnjih obračuna, koje su provodili Huti, napisao je jemenski novinar Adnan al-Jabarni na društvenoj mreži X (bivši Twitter). Nedavno je „grupa postala opsjednuta onima koje naziva izdajnicima, agentima, licemjerima i plaćenicima“, rekao je ovaj novinar. Od početka ove godine, mnogi civili su pritvoreni u tim akcijama, dodao je al-Jabarni.
Al-Basha je primijetio da je targetiranje osoblja UN-a, nakon svih sigurnosnih incidenata, skoro pa standardna reakcija.
Nastavak vršenja zločina nad civilima
Huti već godinama otimaju osobe povezane s humanitarnim i civilnim organizacijama, kao i pojedince povezane s bivšom američkom ambasadom u Sani.
Nakon akcije protiv humanitarnih i civilnih saradnika sredinom 2024. godine, Thomas Juneau, ekspert za Bliski istok sa Univerziteta u Ottawi u Kanadi, rekao je za DW da se odvođenje I pritvaranje humanitarnih radnika može objasniti time što „Huti osjećaju potrebu da dodatno učvrste svoju vlast.“
Sami Huti su tvrdili da su među uhapšenima bili članovi „američko-izraelske špijunske mreže“ koja je djelovala pod krinkom humanitarne organizacije.
„Uhapsili su mnogo više ljudi u Sani, uključujući i pripadnike iz vlastitih redova, jer su postali toliko paranoični da vjeruju kako su im redovi infiltrirani špijunima”, rekao je Hisham al-Omeisy, viši savjetnik za Jemen pri Evropskom institutu za mir. Huti su u „potpunoj panici”, objasnio je.
U januaru ove godine, još osam članova osoblja UN-a je oteto. To se dogodilo neposredno nakon što su Huti pustili 25 članova posade broda Galaxy Leader, koje su držali u zatočeništvu od novembra 2023.
Stručnjaci su nagađali da su radnici UN-a pogodniji za pregovore — tih osam otmica dogodilo se upravo dok su SAD razmatrale da Hute označe kao terorističku organizaciju.
„Huti su oteli osoblje UN-a jer je ono vrijednije kao ulog u pregovarima“, rekao je Abdulghani al-Iryani, viši istraživač u Sanaa Centru za strateške studije.
Hiljade ‘prisilnih nestanaka’
U saopštenju ove sedmice, dvije jemenske organizacije za ljudska prava — američka „Association Maonah for Human Rights and Immigration” i jemenska „Yemeni Network for Rights and Freedoms „— istakle su da Huti još uvijek u zarobljeništvu drže 34 člana osoblja UN-a. Dvadeset i troje njih su u pritvoru već nekoliko godina, a jedna osoba je umrla.
U nedavnom izvještaju,”organizacija Yemeni Network for Rights and Freedoms” navodi da je dokumentovala oko 2.678 slučajeva prisilnih nestanaka civila u područjima pod kontrolom Huta, između januara 2018. i aprila 2025. godine. Među njima su političari, medijski radnici, aktivisti civilnog društva, advokati i akademici.
„Uz pritvaranje stotina aktivista i političkih protivnika, ovo predstavlja očigledno kršenje međunarodnog humanitarnog prava“, navodi se u zajedničkom saopštenju ove mreže i Asocijacije Maonah.