Trg rudara Zenica, foto: YouTube kanal Alli_x23
Aleja s prelijepim stablima, ispred nje ograda, na ogradi veliki transparanet na kojem piše „Zeleni grade je l’ te stid?!“. Ovako je posljednjeg dana oktobra osvanuo Trg rudara u Zenici. U samom centru gradu, na zelenoj površini, u parku, preko 70 zdravih stabala biće posječeno. Na tom mjestu, planirana je izgradnja poslovno-stambenog kompleksa, visokog oko stotinu metara – najvišeg u Zenici. Riječ je o šest i po hiljada kvadratnih metara zemljišta, na kojem je planirana gradnja 55 hiljada kvadratnih metara stambeno-poslovnog i oko 10 hiljada kvadratnih metara garažnog prostora.
Piše: Jelena Jevđenić
Isto krajem oktobra, samo 5 godina ranije, u Zenici je predstavljen „Nacrt akcionog plana Zeleni grad za Zenicu“. Na stranici grada Zenice predstavljen je plan, a popratni tekst između ostalog navodi i „namjera je da provođenjem Akcionog plana Zenica postane čist i aktivan grad, ugodan za život i otporan na buduće pritiske na okoliš“. U samom planu gradonačelnik je naveo da bi želio da centar Zenice postane „zelena pluća“ grada.
Foto: FB profil Lejle Bajramović
Sve to se kosi sa situacijom koja je trenutno na terenu. Park na Trgu rudara je ograđen i spreman za rušenje. Ipak, nekoliko građana se buni i pokušava da spasi zelenu površinu koja je jako bitna za sve građane Zenice.
Na nagovor desetogodišnje djevojčice Nadin koja živi u blizini parka, njena majka Lejla i Majda su odlučile fizički stati u odbranu parka i pozvati druge građane na ovu akciju, te na taj način izvršiti pritisak na gradske službe da se spasu stabla.
„Znale smo da je udruženje „Eko forum“ ranije od GU insistiralo na premještanju zdravih stabala, posebno drvoreda platana u koje je sam grad uložio sredstva prije deceniju. Međutim, stručna procjena da bi dio stabala preživio, nagnala nas je na ovu spontanu reakciju kojom smo preispitali kompletnu suštinu projekta i nemarnog odnosa gradske uprave prema neprocjenjivom zelenilu koje ima“, govori za Impuls aktivistica Majda Ibraković.
U vremenu sve većih pritisaka na životnu sredinu i klimatskih promjena svako drvo zlata vrijedi, posebno u urbanim sredinama. Međutim, Zeleni grad ruši pluća grada.
„Značaj stabala u gradu se ne može dovoljno istaći. Stabla su filteri za zrak, upijaju kišnicu i sprečavaju poplave, stabilizuju kosine i sprečavaju klizišta, a tokom vrućih ljetnih dana smanjuju temperaturu urbanih betonskih otoka. Proteklo ljeto, Zenica je rušila rekorde temperature zraka, što dodatno ističe potrebu za što više urbanog zelenila“, rekao je ovo za Impuls prof. dr Samir Lemeš iz „Eko foruma“ Zenica.
On dodaje da je prije 12 godina grad posjekao drvored kestena radi izgradnje saobraćajnice.
„Na tom mjestu su posađena nova stabla, kojima će trebati još najmanje desetak godina da dostignu visinu i efekat koji su imala stara stabla. Čekati decenije da se nadoknadi posječeno, naprosto nema smisla“, ističe Lemeš.
prof. dr Samir Lemeš, foto: Impuls
Da bi se barem ublažile posljedice gradnje, iz „Eko foruma“ uputili su otvoreno pismo gradonačelniku.
U pismu se navodi na koji način i kako mogu da se spasu stabla.
„Grad je prije deset godina finansirao sadnju drvoreda platana na toj lokaciji, koji će biti posječeni da naprave mjesta za novu zgradu. U junu 2023. obezbijedili smo ponude za nabavku mašine za premještanje stabala, ali ta inicijativa nije prihvaćena. Na inicijativu „Eko foruma“, u augustu ove godine formirana je radna grupa od predstavnika gradskih službi i preduzeća „Alba“, koja je obišla teren i utvrdila da ima smisla premjestiti oko 30 stabala na drugu lokaciju. Utvrđeno je da nije opravdano ulagati sredstva u premještanje starijih stabala, jer bi to bilo preskupo, a veoma su male šanse da takva stabla prežive. „Alba“ je na zahtjev gradske službe za ekologiju dostavila ponudu od 13 000 KM za premještanje drveća i oko 25 000 KM za njegu tih sadnica nakon premještanja, jer tako presađeno drveće zahtijeva poseban tretman i dugoročno zalijevanje da bi se povećale šanse za preživljavanje. Gradonačelniče, zahtijevamo da hitno deblokirate ta sredstva kako bismo barem sačuvali dio zelenila, da tako pokušamo opravdati epitet “Zeleni grad” kojim se često hvalite. Gradske službe su uradile svoj dio posla, još se samo čeka Vaša saglasnost. Ako grad nema novaca, recite to javno, pa da napravimo akciju prikupljanja sredstava. Sigurni smo da se u našem “zelenom” gradu može naći 13 altruista koji bi donacijama po 1 000 KM podržali spašavanje drveća“, navodi se u otvorenom pismu.
„Gradonačelnik je oštro odgovorio na otvoreno pismo „Eko foruma“, izjavom za lokalnu TV da bi to koštalo 70 000 KM, da je preskupo, te da niko ne može garantovati da će se ta stabla i primiti na novoj lokaciji. Tvrdi da je dovoljno to što grad svake godine sadi nova stabla, ali zaboravlja da se ta stabla često jedne godine zasade, a onda nakon nekoliko godina posijeku radi izgradnje zgrade hitne pomoći, novog privatnog objekta ili izgradnje betonskih “tribina” na obali rijeke Bosne“, navodi Lemeš.
Neregularna prodaja zemljišta i izmjena regulacionog plana
Lokacija u centru grada na Trgu rudara je atraktivna lokacija i prema procjeni stručnjaka prodana je za četiri puta manje od njene prave vrijednosti. Još prije šest godina građani su se protivili ovom planu za pretvaranje parka u stambenu zgradu, ali po svemu sudeći, gradske vlasti nisu imale sluha za volju građana i riječ struke.
„Još prije 6-7 godina bilo je pokušaja aktivista i građana udruženih u neformalnu grupu „Preokret“ da ukažu na neregularnosti vezane za izmjene regulacionog plana, prodaju zemljišta i izgradnju ogromnog stambeno-poslovnog kompleksa na Trgu rudara. Žalili su se tada i stanari okolnih zgrada. No, tek ove godine kad je postavljena tabla i ograđen kompletni park pretvorivši ga u gradilišnu zonu, shvatili smo da se uprkos svemu nastavlja s tim projektom te da je sedamdeset stabala planirano za sječu“, ističe Majda Ibraković.
Majda Ibraković, foto: agora-energiewende.de
Boris Britvar, arhitekta iz Zenice, za Impuls je rekao da je grad Zenica suprotno zakonu izmijenio regulacioni plan.
„Građevinska dozvola je suprotna prostorno-planskim dokumentima, koji su na snazi prema prostornom planu grada Zenice koji je donesen 2017. godine, u kojem za to područje decidno piše da je riječ o urbanom području koje je utvrđeno kao eksploataciono polje rudnika, te s tim u vezi, prema važećoj zakonskoj regulativi, zabranjuje se bilo kakva gradnja. To su osnovni razvojni dokumenti na temelju kojih se donose regulacioni planovi. Grad Zenica je suprotno zakonu izmijenio regulacioni plan, negdje 6 puta je on bio razmatran na sjednicama gradskog vijeća i on je praktički usvojen na silu. A usvojen je na silu zato što on nema saglasnost kantonalnog ministarstva“, ističe Britvar.
Prema njegovim riječima, regulacioni plan trebalo bi da ima i saglasnost prema „Uredbi o mjerilima kriterijuma načina izgradnje skloništa“, koju izdaje kantonalna Uprava civilne zaštite, a istu nema.
Boris Britvar, foto: zenicablog.com
On dalje dodaje da je u pitanju državno zemljište koje je prodano mimo zakona.
„To zemljište je u biti državno zemljište. A u ovom slučaju imamo istu situaciju kao sa zemljištem na Jahorini. Dvijehiljadite godine to zemljište je preneseno na grad, po osnovu dugovanja „Željeznica“ kao naknade za korištenje građevinskog zemljišta. U zakonu o imovini stoji da sve zemljište i imovina koja je 1991. godine bila na Republici Bosni i Hercegovini, a u ovom slučaju Trg rudara je bio, pod zabranom je raspolaganja. Promjena vlasništva nad zemljištem ne mijenja njegov karakter, s obzirom na to da je to zemljište i danas javno dobro“, tvrdi Britvan.
Zbog svega ovog podnesena je i krivična prijava.
Neformalna grupa građana „Pokret za preokret“ podnijela je krivičnu prijavu koja se tiče slučaja prodaje zemljišta na Trgu rudara.
„Krivičnu prijavu predali smo u martu ove godine. Dobili smo obavijest od tužilaštva da je formiran predmet. Pošto oni još uvijek ne reaguju, mi smo uputili pritužbu glavnoj tužiteljici, jer očito da taj tužilac ništa ne radi, a imamo situaciju da je počela gradnja“, poručuju iz ovog pokreta.
„Znamo da se vodi postupak da se utvrdi da li su regulacioni plan i dozvola za gradnju zakoniti. Lično mislim da bi tužilaštvo trebalo ubrzati proces istrage, obustaviti gradnju, dok se ne utvrdi je li legalna, a ako se ispostavi da jeste, onda pokušati spasiti što više drveća“, navodi Lemeš.
„Mi sada tražimo da se radovi potpuno obustave, jer je projekat od ove godine i predmet tužilaštva ZDK. Zamislite da se dozvoli da se posiječe drveće i krene u izgradnju, a tužilaštvo naknadno utvrdi nezakonitosti cijelog projekta?! Ispod lokacije nalazi se sistem podzemnih jama rudnika Zenica, koji je u upravo u fazi zatvaranja i mnogi su s pravom zabrinuti kako će to uticati na zgradu s podzemnim garažama i neboder od tridesetak spratova“, dodaje Majda.
Foto: FB profil Majde Ibraković
Britvar napominje da ako se desi gradnja, a tužilaštvo utvrdi neregularnosti, da to može koštati grad.
„Može se desiti velika šteta za grad. Ako tužilaštvo utvrdi da je sve ovo nezakonito, onda će sud donijeti neku presudu, u tom slučaju će se zabraniti gradnja, a grad će morati nadoknaditi tu štetu investitorima. To je mogući konačni epilog“, ističe Britvar.
Ali kao najveću nemjerljivu štetu koja može koštati građane Zenice, Britvar ističe narušavanje vjetrokoridora.
„S ekološke strane to je iznimno loš projekat. Mi imamo ekstremne probleme s aerozagađenjem, jedan smo od najzagađenijih gradova u Evropi. Zenica je jedan od gradova bivše države koji je imao najmanje vjetrova, iz tog razloga su vjetrokoridori iznimno bitni, a ovim objektom se ozbiljno narušava jedan od primarnih vjetrokoridora grada. Ta šteta se ne može izmjeriti, to je šteta prema sto hiljada stanovnika grada Zenice“, naglašava Britvar i pita se šta će naša djeca praviti ako se sve zabetonira.
Postavlja se pitanje i same sigurnosti gradnje s obzirom na to da je lokacija na rudniku.
„Taj kompleks se gradi tačno na rudniku. Možemo sada diskutovati ima li rizika ili ne. To se može reći decidnije na temelju elaborata o geološkom ispitivanju. Građanima nije dostupan taj elaborat pa ne mogu neke tačne i stručne informacije dati. Ali sama činjenica da je objekat tačno na rudniku i prostornim planom s tog aspekta je zabranjena bilo kakva gradnja na tom području“, dodaje Britvar.
Alternativa betonu
„Ovo je vrlo simbolično mjesto i upravo zbog te činjenice, grad je mogao razmatrati da lokacija postane Park rudara kao omaž radnicima-rudarima. Ovdje je prije 60 godina bila stara željeznička stanica i pripadala je Željeznicama tadašnje republike, a potom je 80-ih urbanističkim planom lokacija predviđena za rekreativno zelenilo. I zaista tako je i bilo sve do ove godine, taj prostor je bio zelena oaza, igralište za djecu, hladnjak za građane i ljude koji čekaju autobus, fabrika kisika i cvrkuta ptica. Bile su nekada ideje i da se tu postavi jedna umjetnička skulptura lokalnog zeničkog umjetnika. Naravno, godinama je taj prostor namjerno obezvrijeđen kako bi bio prodat za badava, a građani zavarani da će prostor biti iskorišten. Ovo je čest slučaj u našim gradovima. Tužno je vidjeti komentare nekih ljudi (pogotovo onih koji nisu iz Zenice) da je to bio beskoristan prostor i da je bolje da se napravi zgrada. Nisu svjesni kakve zdravstvene koristi imaju od ovog slobodnog prostora, jer od budućih polupraznih luksuznih stanova niko u ovom gradu neće imati koristi – osim tajkuna“, ističe Ibraković.