Uskoro klima kakva je bila prije tri miliona godina

U sredini pliocena vladala je suša, dvije Amerike nisu se još spojile, Grenland nije bio zamrznut, a nivo okeana bio je 18 metara viši.

Očekuje se da će klima na Zemlji 2030. godine biti kao što je bila prije tri milijuna godina, navode znanstvenici u studiji objavljenoj u ponedeljak u časopisu Američke znanstvene akademije (PNAS).

Taj period je sredina Pliocena, kada je na Zemlji bila suša, Sjeverna i Južna Amerika se još nisu spojile, Grenland još nije bio zamrznut, a razina oceana je bila 18 metara viša nego što je sada, prenosi Beta.

Prosječna temperatura je tada bila 1,8 do 3,6 stupnjeva Celzijusa iznad sadašnje.

Godine 2150. povratak u zoru evolucije sisavaca

“Idemo prema vrlo dramatičnim promjenama u izuzetno kratkom vremenu”, rekao je Jack Williams, stručnjak za paleo-ekologiju i klimatologiju na Sveučilištu u Wisconsin, u gradu Madisonu.

Ako se ispuštanje ugljučnog dioksida u atmosferu nastavi kakvo je sada, istraživači procjenjuju da će se do 2150. godine Zemlja vratiti na stanje u kojem je bila prije 50 milijuna godina, u zoru evolucije prvih sisavaca, kada su već davno bili izumrli dinosaurusi, prije 65 milijuna godina.

Zaleđenim kapama na polovima Zemlje dugo treba da se otope, tako da Grenland neće ponovo postati zelen već u idućem stoljeću, rekao je Williams za AFP.

A za to vrijeme razina oceana neće porasti svih 18 metara.

Izumiranje vrsta

Ali, iako je tako, iznenadno zagrijavanje će iznenaditi žive vrste kojima su milijuni godina bili potrebni da se razviju u sadašnju formu.

“Mnoge vrste će zato nestati”, primjećuje koautor studije.

“To ukazuje kako možemo utjecati na svoju svoju i na povijest Zemlje: -ako da razumijemo sadašnje promjene i prilagodimo se”.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Svaka deveta ptica selica pred izumiranjem

Foto: Nico Meier/ Unsplash Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u...

Ekološki alarm na Mošćanici: Dok građani trpe redukcije, u prvoj vodozaštitnoj zoni niču cijevi i beton

Foto: Aarhus centar u BiH Dok mještani naselja Hladivoda mjesecima trpe višesatne dnevne redukcije vode, tik iza zvanične table na kojoj jasno piše „Prva vodozaštitna...

Popular Articles