Vodopad Skakavac, rijeka Duboka, foto: Impuls
Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine ekološke organizacije u Bosni i Hercegovini apeluju na institucije da se zaštiti najmanje 30 posto teritorije.
Piše: Jelena Jevđenić
Prošlogodišnji Izvještaj iz sjene: “Poglavlje 27 – procjena napretka u oblasti zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini” još jednom je potvrdio da Bosna i Hercegovina zaostaje u oblasti zaštite životne sredine na putu ka Evropskoj uniji.
Iako je BiH donijela određene strategije u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, ipak ima još dosta da se radi. Najsporiji napredak je u pogledu zaštićenih područja kojih je u BiH malo preko 3 posto.
Azra Šehić-Kustura iz Aarhus centra u BiH navodi da zbog prirodnog bogatstva kojeg naša država ima zavrjeđuje naručitu zaštitu.
„Bosna i Hercegovina je zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva i biološke raznolikosti s oko 1.800 endemskih vrsta i podvrsta koje zaslužuju posebnu zaštitu. Ipak, samo oko 3,46% teritorije BiH je formalno zaštićeno, što je daleko ispod evropskih i svjetskih standarda. Preporuke poput EU Strategije za biodiverzitet do 2030. godine pozivaju na zaštitu najmanje 30% teritorije, što jasno ukazuje na ozbiljan jaz između potencijala koji BiH ima i nivoa njegove zaštite. Ovi podaci pokazuju da kao društvo još uvijek nismo ozbiljno pristupili očuvanju prirodnog naslijeđa koje nas čini jedinstvenim u Evropi“, naglašava ona.
Dobar primjer zaštite imamo u komšiluku. Najveći udio zaštićene kopnene površine ima Slovenija, koja je zaštitila 40,5% svoje teritorije, što je čak iznad prosjeka EU, i Hrvatska koja je zaštitila 38% teritorije.
Mehanizmi koje BiH može da preuzme za unapređenje zaštite prirode, prema našoj sagovornici su uključivanje građana u odlučivanje i transparentan rad institucija.
„Zaštita prirode u BiH mora se temeljiti na kvalitetnim zakonima i strategijama, ali i na njihovoj konzistentnoj primjeni na terenu. Neophodna je institucionalna saradnja, transparentan rad nadležnih tijela i veće uključivanje građana i lokalnih zajednica u odlučivanje. Okoliš je potrebno zaštititi na adekvatan i transparentan način, kako bi sve informacije bile dostupne građanima i kako bi oni mogli učestvovati u svim procesima donošenja odluka“, ističe Šehić-Kustura.
Ona dodaje da se Aarhus centar zalaže upravo za prava pristup informacijama, javno učešće i pravnu zaštitu u pitanjima okoliša.
„Ali bez političke volje i institucionalne odgovornosti, napredak u zaštiti prirode neće biti moguć“, naglašava Šehić-Kustura.
Azra Šehić-Kustura, foto: Ustupljena fotografija
Ovogodišnji program UN-a povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine je posvećen borbi protiv plastičnog otpada.
Procjenjuje se da 11 miliona tona plastike godišnje procuri u vodene ekosisteme, a oko 13 miliona tona plastike godišnje se nakuplja u tlu. Mikroplastika se sve češće pronalazi i u ljudskim tijelima.
Inger Andersen, izvršna direktorica Programa UN-a za životnu sredinu, izjavila je da plastika ima korisnu ulogu, ali način na koji proizvodimo, koristimo i odbacujemo mnoge vrste plastike preplavio je svijet zagađenjem.
„Zaustavljanje zagađenja plastikom očito je imperativ ljudskog zdravlja, zdravlja planete, ekonomskog i poslovnog zdravlja“, navodi ona.
I Bosna i Hercegovina je zatrpana plastičnim otpadom. Bilo da se radi o adekvatnom odlaganju i zbrinjavanju ili u pogledu reciklaže, plastični otpad predstavlja ozbiljan izazov u Bosni i Hercegovini.
Najveći problem je nedostatak infrastrukture za odlaganje i zbrinjavanje plastičnog otpada, nepostojanje otpadnih deponija i reciklažnih centara, zahvaljujući tome plastični otpad se sve više odlaže na divljim deponijama, koje su nerijetko pored rijeka ili u šumama.
„Upravljanje otpadom je još uvijek nedovoljno razvijeno, reciklaža je ograničena, a plastični otpad često završava u rijekama, šumama i na divljim deponijama. Iako postoje pozitivni primjeri inicijativa civilnog društva, lokalnih zajednica i preduzeća koje promovišu reciklažu i smanjenje plastike, nedostaje sistemskog pristupa i konkretne podrške institucija“, objašnjava Šehić-Kustura
Ona dodaje da su potrebni zakonski poticaji za smanjenje upotrebe jednokratne plastike, efikasniji inspekcijski nadzor, te edukacija građana.
„Bosna i Hercegovina mora aktivnije djelovati u skladu sa globalnim inicijativama protiv plastičnog zagađenja, jer posljedice su već vidljive, a to su zagađene vode i tlo, narušeno zdravlje ljudi i ekosistema“, ističe Šehić-Kustura.
Od 1973. godine svaki 5. juni se obilježava kao Svjetski dan zaštite životne sredine.