Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Iako hrvatsko more već godinama važi za jedno od najčistijih u Evropi, najnovija istraživanja pokazuju da ta reputacija više nije neupitna, što bi moglo da postane veliki problem za turizam koji u Hrvatskoj čini oko 20 odsto BDP-a.
Hrvatska je prije dvije godine bila treća u EU po kvalitetu vode u Jadranskom moru, ali je u najnovijem izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pala na peto mjesto, a najnoviji izvještaj koji se očekuje za nekoliko nedjelja mogao bi da pokaže da se nastavlja trend pogoršanja kvaliteta vode u Jadranu, prenosi Index.hr.
Stručnjak za kvalitet morske vode i viši naučni saradnik na Institutu za okeanografiju i ribarstvo dr Slaven Jozić izjavio je da izvještaji EEA prikazuju ocjenu kvaliteta vode koja se bazira na podacima u zadnje četiri ljetne sezone.
“Prema redovnoj godišnjoj procjeni, dio jadranske vode za kupanje izvrsnog kvaliteta neprekidno se smanjuje od 2021. godine, a 2026. godine je dosegao najnižu vrijednost”, rekao je Jozić.
Zagađena morska voda može da izazove stomačne infekcije, upale uva, kože i mokraćnih puteva, ali i druge zdravstvene probleme, posebno kod dece, starijih osoba i ljudi sa slabijim imunitetom.
“Najproblematičnija su područja Kaštela i Rijeke, konkretno područje Kantride, gdje već dugo postoje lokacije pod značajnim pritiskom zagađivača. Područje Kantride je pod uticajem zagađenja koje dobrim delom dolazi preko podzemnih voda i vrlo teško je odrediti njegovo tačno porijeklo”, objašnjava Jozić.
On kaže da se jedan od glavnih razloga pada kvaliteta vode u hrvatskom delu Jadrana može povezati sa problemom infrastrukture projektovane za znatno manji broj korisnika.
“Sistemi kanalizacije, prečišćivača otpadnih voda i upravljanja otpadom često su neadekvatni za preterana opterećenja tokom turističke sezone. Poseban problem predstavlja nautički turizam. Broj marina, vezova i plovila poslednjih godina je značajno rastao i stručnjaci upozoravaju da rast često nije pratio odgovarajući razvoj sistema zaštite životne sredine i infrastrukture za prihvat otpada i otpadnih voda”, ukazao je Jozić.
On podsjeća da pravilnik o brodovima, čamcima i jahtama jasno propisuje obavezu ugradnje tzv. crnog rezervoara u sva plovila koja imaju WC, ali i priključnih mjesta za njihovo pražnjenje na kopnu.
“Mnogo faktora govori u prilog sumnji da se ne pridržavaju svi tog pravilnika, odnosno da ne prazne svi svoje crne rezervoare na propisan način”, kaže Jozić.
Dodatan stres za Jadran predstavljaju klimatske promjene i rast temperature mora koji pogoduje razmnožavanju i dužem preživljavanju bakterija i većem riziku od zagađenja i infekcija.
Više temperature su pogodne za pojavu cvetanja algi koje dovodi do manjka kiseonika, a ekstremne vrućine mogu dodatno da opterete kanalizacione sisteme i povećaju izlivanje fekalnih voda u more.
“Ako kvalitet morske vode, tog ključnog resursa, nastavi i dalje da se pogoršava, posljedice neće biti samo ekološke, nego i ekonomske”, upozorava Jozić i dodaje da iako stanje u Jadranu još nije alarmantno, ignorisanje negativnog trenda imaće dugoročno ozbiljne posljedice.