Foto: Freepik
Pariz, Beč, Leuven i Gent pokazuju da uklanjanje asfalta i betona može ublažiti pregrijavanje i poplave, ali samo ako ga prate obnova tla, stabilno finansiranje, održavanje zelenila i mjerenje rezultata.
Piše: Andrea Milat
Beton i asfalt sprječavaju prodor oborinske vode u tlo, ograničavaju njegove biološke funkcije i povećavaju količinu vode koja brzo otiče prema kanalizaciji. Istovremeno apsorbiraju Sunčevo zračenje i postupno oslobađaju toplinu, posebno noću, čime pojačavaju učinak urbanoga toplinskog ostrva.
Evropska agencija za okoliš upozorava da je gotovo polovina površine gradova prekrivena nepropusnim materijalima. Zapečaćenje tla povećava rizik od poplava i nestašice vode te otežava prilagodbu gradova toplinskim valovima i...
Foto: Pexels
Dok većina ljudi na pomen zmija osjeća strah i nelagodu, njihova uloga u prirodi je nešto sasvim drugačija, ove životinje su savršeni inženjeri ekosistema i nečujni čuvari našeg zdravlja.
Piše: Jelena Jevđenić
Međunarodni dan zmija obilježava se 16. jula da bi se podigla svijest o izuzetnoj raznolikosti i koliki je ekološki značaj ovih životinja. Cilj ovog dana je da se ospore uobičajene zablude o zmijama, promoviše bolje razumijevanje njihove vitalne uloge u zdravim ekosistemima i potrebа za njihovo očuvanje.
U svijetu ima više od 3.500 vrsta zmija, u Bosni i Hercegovini živi ukupno 14 vrsta zmija, od kojih su samo 3...
Foto: Aarhus centar u BiH
Ovakvo postupanje neminovno nameće pitanje: jesmo li uopće država koja istinski štiti okoliš?
Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH podnijelo je Glavnoj kantonalnoj tužiteljici Kantona Sarajevo opsežnu pritužbu na Naredbu o neprovođenju istrage u predmetu koji se odnosi na višegodišnje nelegalno odlaganje građevinskog otpada u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode u Sarajevu. Pritužba osporava zakonitost odluke Kantonalnog tužilaštva, ukazujući na ozbiljne propuste u utvrđivanju činjenica, selektivnu ocjenu dokaza i izostanak ključnih istražnih radnji.
-Riječ je o predmetu u kojem je Aarhus centar još 2023. godine dostavio obimnu krivičnu prijavu, potkrijepljenu zahtjevima za pristup informacijama, odgovorima institucija, inspekcijskim...
Foto: Impuls
Solarna energija je postala najveći pojedinačni izvor električne energije u Evropskoj uniji u junu, proizvodeći rekordnih 25% energije bloka, prema analizi koju je u utorak objavio energetski tink-tenk Ember.
Solarna energija je činila veći udio od nuklearne energije, koja je proizvela 21% električne energije u EU, zatim prirodni gas sa 15%, vjetar sa 14%, hidroenergija sa 12% i ugalj sa 8%, navodi se u analizi centra Ember.
To je tek treći put da je solarna energija bila vodeći izvor električne energije u EU, nakon juna 2025. i maja 2026. godine. Rekord odražava brzi rast u posljednjih pet godina, pri čemu...
Pustinjska kišna žaba; Foto: Wikipedia
Rudarstvo u dubokom moru ugrožava više od polovine mekušaca koji zavise od hidrotermalnih izvora, otkrilo je najnovije ažuriranje Crvene liste ugroženih vrsta IUCN-a, koje je objavljeno u srijedu, 9. jula.
U Australiji, prugasti mravojed je poboljšao status zahvaljujući decenijama akcija zaštite, iako njen opstanak zavisi od kontinuiranih napora, dok su u Namibiji i Južnoj Africi rudarstvo dijamanata i predloženi industrijski razvoj gurnuli pustinjsku kišnu žabu – vrstu popularnu na društvenim mrežama – ka izumiranju.
Crvena lista IUCN-a sada obuhvata 175.909 vrsta, od kojih je 49.505 ugroženo izumiranjem.
„Život na Zemlji se prilagodio da preživi u najneprijateljskijim i najneobičnijim...
Foto: Pexels
Zahvaljujući drveću, efekat toplotnog ostrva može se i duplo smanjiti, međutim, dalje klimatske promjene ograničiće ulogu zelenila u rashlađivanju gradskih centara.
Asfalt, cigla, beton… Ogromne količine ovih građevinskih materijala u savremenim gradovima idealni su upijači toplote. A kako ta toplota ne ostaje zarobljena u njima, nego se oslobađa, nastaje tzv. efekat urbanog toplotnog ostrva.
Riječ je o pojavi da su gradovi i do nekoliko stepeni topliji od svog znatno manje urbanizovanog, prirodnog ili ruralnog okruženja.
Kroz sadnju drveća moguće je ublažiti ovo zagrijavanje.
Studija, koja je obuhvatila 8.919 gradova i čak 3,6 milijardi ljudi širom svijeta, tražila je odgovor na ključno pitanje:...
Foto: UNCCD
Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.
Riječ je o Velikom zelenom zidu (Great Green Wall), inicijativi koja se proteže od Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na obali Crvenog mora, kroz pojas Sahela dug oko 8.000 kilometara.
Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi, prenose Nezavisne novine.
Borba protiv širenja Sahare
Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na...
Foto: CZZS
Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.
Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.
Razlog tužbe: Nepostojanje legitimne javne politike
Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“. Razlozi...
Foto: Tarik Alimanović/Wikipedia
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder i rezidentni predstavnik Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini Renaud Meyer potpisali su u Sarajevu sporazum kojim su osigurana sredstva za izradu stručnih obrazloženja i pripremu dokumentacije za proglašenje tri nova zaštićena područja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 560.000 KM, od čega će UNDP osigurati 300.000 KM, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma 260.000 KM.
Sporazumom je predviđena izrada stručnih obrazloženja, prostornih baza podataka, prijedloga modela upravljanja i akata o proglašenju zaštićenih područja Ravna Vala na planini Bjelašnici, Čemerska planina – kanjon Misoče i klisura...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Udruženje Aarhus centar u BiH uputilo je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zahtjev za razmatranje detaljne analize važećeg Zakona o zaštiti prirode FBiH, uz konkretne prijedloge za unapređenje zakona. Kako navode iz ove organizacije potreban je zakon koji će osigurati stvarnu zaštitu prirodnih vrijednosti, usklađenost s međunarodnim standardima i transparentnije donošenje odluka.
Piše: Jelena Jevđenić
Važeći Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine donesen je 2013. godine. Prošle godine donesene su izmjene i dopune zakona s ciljem da se pojednostavi procedura za proglašenje zaštićenih područja i ubrza ispunjavanje evropskih normi za zaštitu biodiverziteta.
Međutim, ekološke organizacije smatraju da zakon...
