Foto: UNCCD
Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.
Riječ je o Velikom zelenom zidu (Great Green Wall), inicijativi koja se proteže od Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na obali Crvenog mora, kroz pojas Sahela dug oko 8.000 kilometara.
Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi, prenose Nezavisne novine.
Borba protiv širenja Sahare
Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na...
Foto: CZZS
Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.
Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.
Razlog tužbe: Nepostojanje legitimne javne politike
Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“. Razlozi...
Foto: Tarik Alimanović/Wikipedia
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder i rezidentni predstavnik Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini Renaud Meyer potpisali su u Sarajevu sporazum kojim su osigurana sredstva za izradu stručnih obrazloženja i pripremu dokumentacije za proglašenje tri nova zaštićena područja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 560.000 KM, od čega će UNDP osigurati 300.000 KM, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma 260.000 KM.
Sporazumom je predviđena izrada stručnih obrazloženja, prostornih baza podataka, prijedloga modela upravljanja i akata o proglašenju zaštićenih područja Ravna Vala na planini Bjelašnici, Čemerska planina – kanjon Misoče i klisura...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Udruženje Aarhus centar u BiH uputilo je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zahtjev za razmatranje detaljne analize važećeg Zakona o zaštiti prirode FBiH, uz konkretne prijedloge za unapređenje zakona. Kako navode iz ove organizacije potreban je zakon koji će osigurati stvarnu zaštitu prirodnih vrijednosti, usklađenost s međunarodnim standardima i transparentnije donošenje odluka.
Piše: Jelena Jevđenić
Važeći Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine donesen je 2013. godine. Prošle godine donesene su izmjene i dopune zakona s ciljem da se pojednostavi procedura za proglašenje zaštićenih područja i ubrza ispunjavanje evropskih normi za zaštitu biodiverziteta.
Međutim, ekološke organizacije smatraju da zakon...
TE "Gacko"; Foto: Impuls
Novi izvještaj organizacija CEE Bankwatch Network za 2026. godinu, “Comply or Close“ (Prilagodi se ili zatvori), pokazuje da je Bosna i Hercegovina drugu godinu za redom bila najveći regionalni emiter sumpor-dioksida (SO₂) iz termoelektrana na ugalj. Iz termoelektrana u BiH su zabilježena ekstremna prekoračenja emisija, pri čemu je TE Ugljevik najveći zagađivač u regiji.
Piše: Jelena Jevđenić
Termoelektrane u BiH ispustile su alarmantnih 196 940 tona SO₂, čime smo postale ubjedljivo najgore u regiji. TE Ugljevik i Gacko obaraju crne rekorde, blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5 rade potpuno ilegalno.
U 2025. godini ukupne emisije SO₂ iz postrojenja obuhvaćenih...
Foto: Jesse De Meulenaere/Unsplash
Evropa može značajno povećati korištenje energije vjetra na moru bez istiskivanja drugih korisnika mora, poručuju iz organizacije "Svjetski fond za prirodu" (World Wildlife Fund- WWF).
Analiza organizacije pokazuje da je prostor potreban EU-u za ispunjavanje ciljeva u pogledu energije vjetra na moru minimalan, zauzimajući samo 0,19% mora EU-a do 2030., a povećavajući se na samo 0,58% do 2040. To ostavlja veliku većinu mora dostupnom za očuvanje mora, ribarstvo i druge namjene.
EU se suočava s rastućim pritiskom da brzo proširi vjetroelektrane na moru kako bi ispunila klimatske ciljeve i smanjila ovisnost o uvozu nestabilnih fosilnih goriva. Međutim, napredak...
Foto: Unsplash
Rode dobijaju na težini zbog ishrane koja je doslovno smeće, prema istraživanju koje sugeriše da se ptice koje su ranije nestajale suočavaju sa potencijalnim zdravstvenim rizicima kao rezultat sve češćeg jedenja otpada sa deponija.
Deponije nude ono što izgleda kao brzi i praktični obroci za populacije bijelih roda u Evropi. Ali novo istraživanje sugeriše da one možda dobijaju kratkoročni energetski podsticaj po cijenu skrivenih dugoročnih zdravstvenih efekata.
To ukazuje na komplikovan kompromis: hrana sa deponija može pomoći nekada ugroženim vrstama da rastu i štede energiju, pomažući u povećanju njihove populacije, ali može i da mijenja njihova tijela na načine koji...
Foto: Impuls
Istraživači Kineske akademije nauka i Univerziteta u Šenženu pronašli su način na koji se može značajno povećati efikasnost solarne energije za obezbjeđivanje pijaće vode od morske. Istraživači procjenjuju da bi cijena vode proizvedene ovom tehnologijom mogla biti niža od cijene flaširane vode.
Kako se navodi u apstraktu rada objavljenog 21. juna, desalinizacija morske vode solarnim isparavanjem predstavlja obećavajući pristup za rješavanje globalne nestašice vode, ali je njegova praktična primjena često ograničena teškoćama u istovremenom postizanju visokih performansi i ekonomske isplativosti.
„Nova tehnologija pokazuje i značajan ekonomski potencijal. Istraživači procjenjuju da bi, nakon dvije godine rada, cijena vode proizvedene ovom tehnologijom...
Foto: Unsplash
Veliki koralni greben nije uvršten na UNESCO listu ugrožene svjetske prirodne baštine. Australijanci su pozdravili nacrt donijete odluke, ali time nije okončana borba oko statusa ovog lokaliteta.
Nacrt odluke Komiteta za svjetsku baštinu Uneska da Veliki koralni greben ne uvrsti na Listu ugrožene svjetske baštine donio je privremeno olakšanje Australiji, ali stručnjaci upozoravaju da osnovne prijetnje, prije svega klimatske promjene, i dalje ostaju neriješene.
Vijest iz Uneska pozdravljena je u Australiji. Nacrt odluke, koji će biti formalno razmatran u julu, priznaje „kontinuiranu posvećenost i pojačane napore“ australijske vlada i Kvinslenda. Ovo je trenutak predaha za prirodno čudo koje je godinama...
Foto: Unsplash
Temperature u Evropi dosegle su novi maksimum ovog ljeta, s jakim toplotnim talasima početkom ljeta koji su izazvali bolesti, smrtne slučajeve i kolaps infrastrukture širom kontinenta.
Saobraćaj je u nedjelju oslabio jer su temperature dosegle 40°C u Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. U Francuskoj su dani s prosječnom temperaturom od 29,8°C - koje su u jednom gradu dosegle 44°C - ustupili mjesto olujama, ostavljajući za sobom procijenjenih 1000 dodatnih smrtnih slučajeva.
Prizori poput ovog mogli bi biti nova normalnost.
Samo prošlogodišnji toplotni talas uzrokovao je otprilike 2300 smrtnih slučajeva povezanih s klimom u 12 evropskih zemalja, navodi međunarodna mreža "World Weather Attribution"...
