Studija objavljena u Australiji pokazuje da je od 1993. godine nestalo prirodno područje veličine pola Amazona.
Netaknuta priroda neviđenom brzinom nestaje s lica Zemlje, a oko deset posto divljine, ili područje veličine dvije Aljaske izgubljeno je u posljednjih dvadeset godina uslijed ljudskog djelovanja, objavili su u naučnici.
Najviše su pogođene Južna Amerika, koja je u tom razdoblju izgubila 30 posto i Afrika koja je ostala bez 14 posto divljine.
Glavni razlozi nestanka prirodnih površina su poljoprivreda, sječa drva i rudarenje, kažu stručnjaci.
Njihova studija, objavljena u časopisu Current Biology, najnoviji je dokument o uticaju ljudi na klimu, okoliš, oceane, prirodne izvore i divlje predjele.
Stručnjaci su izradili kartu netaknute prirode, bez Antarktike i usporedili je s kartom iz 1993. izrađenom istom metodom.
Nestaje biološka raznollikost
Otkrili su da je na svijetu ostalo 30.1 miliona kvadratnih kilometara netaknute prirode definirane kao biološki i ekološki netaknutih područja bez uočljivog uticaja čovjeka.
Od 1993., nestalo je 3.3 kvadratnih miliona divljine, ili područje veliko kao pola Amazona, zaključili su.
“To je nevjerojatno tužno, jer ta područja ne možemo vratiti u prvobitno stanje. Jednom kada nestanu, ona su zauvijek izgubljena i ta činjenica šokantno utiče na bioraznolikost i klimatske promjene”, rekao je James Watson sa sveučilišta Queensland u Australiji.
Watson kaže da se oko četvrtine Zemljine površine može još uvijek smatrati netaknutom prirodom, ponajviše u srednjoj Africi, na području oko rijeke Amazon, sjevernoj Australiji, SAD-u, Kanadi i Rusiji.
“Moramo se usredotočiti na kvalitetu staništa i očuvanje netaknutih prostora na Zemlji”, rekao je Watson.
“Vrijeme teče. Kada bi se ljudi pitali ‘Zašto nam treba priroda?’ ta bi područja postala globalni prioritet”, zaključio je.
Izvor: Agencije